{"id":11516,"date":"2025-02-05T10:04:28","date_gmt":"2025-02-05T09:04:28","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=11516"},"modified":"2025-02-25T10:33:39","modified_gmt":"2025-02-25T09:33:39","slug":"kolumbo-i-slucajno-otkrice-amerike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/kolumbo-i-slucajno-otkrice-amerike\/","title":{"rendered":"Kolumbo i slu\u010dajno otkri\u0107e Amerike"},"content":{"rendered":"\n

Tijekom srednjega vijeka va\u017enu su ulogu u pomorstvu imali Arapi i talijanske pomorske republike, ponajvi\u0161e Venecija i Genova, koje su kontrolirale trgovinu s Istokom. Od sredine 15. stolje\u0107a sve se vi\u0161e isti\u010du Portugal i \u0160panjolska kao pomorske sile. Portugalci, potaknuti princem Henrikom Pomorcem<\/strong> (Infante Dom Henrique), organizirali su sustavna istra\u017eivanja du\u017e obala Afrike te su 1488. godine Bartolomeu Dias<\/strong> i njegova posada oplovili Rt Dobre nade. Time su otvorili mogu\u0107nost pronalaska novoga pomorskog puta do Indije.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Klju\u010dan pothvat ostvario je Vasco da Gama<\/strong> koji je 1498. godine doplovio do indijske luke Calicut (danas Kozhikode). Portugal je tako postao glavnim posrednikom u trgovini s Indijom i za\u010dinima, a Lisabon se razvio u jednu od najva\u017enijih europskih trgova\u010dkih luka.<\/p>\n\n\n\n

Kolumbovo prvo putovanje<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

Ubrzo su i \u0160panjolci, \u017eele\u0107i zaobi\u0107i portugalsku premo\u0107 na \u201cisto\u010dnom\u201d putu, krenuli u istra\u017eivanja kako bi prona\u0161li novi, \u201czapadni\u201d put do Azije. Klju\u010dna se godina za \u0160panjolsku pokazala 1492., kada je Kristofor Kolumbo<\/strong>, pod pokroviteljstvom \u0161panjolskih vladara Izabele I. Kastiljske i Ferdinanda II. Aragonskoga, isplovio preko Atlantskog oceana. Posada je nakon duge plovidbe stigla do nepoznatog kopna, \u0161to \u0107e se kasnije identificirati kao Amerika.<\/p>\n\n\n\n

Kolumbo je, uvjeren da je dospio do Indije, domorodce nazvao Indijancima. Do kraja \u017eivota (umro je 1506.) ostao je pri uvjerenju da je prona\u0161ao zapadni put do Azije te je \u010dak jo\u0161 tri puta odlazio u \u201cNovi svijet\u201d. Tek su kasniji istra\u017eiva\u010di, primjerice Amerigo Vespucci<\/strong>, utvrdili da se radi o dotad Europljanima nepoznatom kontinentu.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Naziv slike je “Portret mu\u0161karca za kojeg se ka\u017ee da je Kristofor Kolumbo (ro\u0111en oko 1446., umro 1506.)” (naslikao Sebastiano del Piombo, 1519.)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kolumbov dnevnik<\/h2>\n\n\n\n

Svi zapovjednici brodova svakodnevno vode putni dnevnik u kojemu bilje\u017ee napredak plovidbe, rutu, vremenske uvjete te razne zanimljivosti s putovanja. Kristofor Kolumbo tako\u0111er je tijekom svog prvog putovanja 1492. godine vodio takav dnevnik, no izvorni rukopis je kasnije izgubljen. Ipak, sa\u010duvana je bilje\u0161ka sa\u017eeta na temelju njegova dnevnika, a najpoznatija skra\u0107ena verzija pripisuje se Bartolom\u00e9u de Las Casasu (u djelu Historia de las Indias<\/em>). Upravo taj skra\u0107eni prijepis predstavlja va\u017ean povijesni izvor za prou\u010davanje Kolumbovih opa\u017eanja, rute plovidbe i susreta s novim prostorima, s obzirom na to da izvorni tekst nije pre\u017eivio.<\/p>\n\n\n\n

Isje\u010dak:<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Petak, 3. kolovoza – Digli smo jedra\u2026
Srijeda, 10. listopada \u2013 Sad je posada izgubila sve strpljenje, \u017ealila se na du\u017einu putovanja, ali ih je Admiral ohrabrio najbolje kako je znao govore\u0107i o zaradi koju \u0107e ste\u0107i, dodaju\u0107i da nema svrhe \u017ealiti se kad su ve\u0107 stigli toliko daleko i da ne mogu ni\u0161ta drugo osim nastaviti prema Indiji sve dok uz pomo\u0107 na\u0161ega Gospodina, ne stignu do tamo.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrtak, 11. listopada \u2013 \u2026 U dva ujutro kopno je otkriveno (\u2026) Admiral je pristao u \u010damcu koji je bio naoru\u017ean (\u2026) nosio je kraljevski barjak (\u2026) i pozvao je dva kapetana i ostatak posade koja je pristala (\u2026) da svjedo\u010de da je on prisvojio otok za Kralja i Kraljicu (\u2026) Brojni se narod s otoka odmah okupio. Evo slijede to\u010dne rije\u010di Admirala: \u201cKad sam vidio da su prema nama iznimno prijateljski, shvatio sam da bi ih se moglo lako preobratiti na na\u0161u svetu vjeru na nje\u017ean na\u010din umjesto silom, darovao sam im crvene kape i niz perli za no\u0161enje oko vrata i mnoge druge sitnice male vrijednosti, kojima su bili odu\u0161evljeni, i postali su \u010dudesno vezani za nas. Nakon toga doplivali su do \u010damaca, donijeli papige, loptice od pamu\u010dnoga konca, koplja i mnoge druge stvari koje su razmjenjivali za predmete koje smo im dali, kao \u0161to su staklene perle i sokolova zvona\u2026 Ali \u010dinilo mi se da su, u cjelini, vrlo siroma\u0161ni ljudi. Svi idu potpuno goli, \u010dak i \u017eene (\u2026) Oru\u017eja nemaju, niti ih poznaju jer sam im pokazao ma\u010deve koje su uhvatili za o\u0161trice i zbog neznanja se na njima porezali. Nemaju \u017eeljeza, a njihova koplja su ni\u0161ta vi\u0161e od \u0161tapova, iako neki na krajevima imaju riblje kosti ili druge stvari. (\u2026) \u010cini mi se da (\u2026) bi bili dobri sluge i smatram da bi vrlo lako postali kr\u0161\u0107ani jer se \u010dini da nemaju religiju.<\/p>\n\n\n\n

Subota, 13. listopada \u2013 \u2026 Bio sam vrlo obazriv prema njima i nastojao sam doznati imaju li ne\u0161to zlata. Vidjev\u0161i taj metal na nosevima nekih od njih, znakovima sam od njih doznao da bih prema jugu ili plove\u0107i oko otoka u tome smjeru mogao na\u0107i kralja koji ima velike koli\u010dine zlata \u2026<\/p>\n\n\n\n

Petak, 19. listopada \u2013 \u2026 Iskreno, nai\u0111em li na zlato ili za\u010dine u ve\u0107im koli\u010dinama, ostat \u0107u sve dok ne prikupim koliko je god mogu\u0107e\u2026<\/p>\n<\/blockquote>\n<\/div>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koje su europske sile dominirale pomorskom trgovinom u srednjem vijeku, a koje su se istaknule u 15. i 16. stolje\u0107u?<\/li>\n\n\n\n
  2. Koje su bile glavne motivacije Portugalaca i \u0160panjolaca za pomorska istra\u017eivanja?<\/li>\n\n\n\n
  3. Kako su Bartolomeu Dias i Vasco da Gama doprinijeli portugalskoj premo\u0107i u trgovini s Indijom?<\/li>\n\n\n\n
  4. Za\u0161to je Lisabon postao jedna od najva\u017enijih europskih trgova\u010dkih luka u 16. stolje\u0107u?<\/li>\n\n\n\n
  5. Koji su klju\u010dni doga\u0111aji Kolumbovog prvog putovanja opisani u tekstu?<\/li>\n\n\n\n
  6. Za\u0161to je Kolumbo bio uvjeren da je stigao do Indije, iako se radilo o novom kontinentu?<\/li>\n\n\n\n
  7. Kako su \u0160panjolski vladari podr\u017eali Kolumbovo istra\u017eivanje i za\u0161to?<\/li>\n\n\n\n
  8. Koje informacije iz Kolumbovog dnevnika mogu pomo\u0107i povjesni\u010darima da razumiju tijek njegova putovanja?<\/li>\n\n\n\n
  9. Kako Kolumbo opisuje domorodce i na temelju \u010dega donosi zaklju\u010dke o njima?<\/li>\n\n\n\n
  10. Kako Kolumbo i njegova posada postupaju prema domorocima? Koji su im bili prvi kontakti?<\/li>\n\n\n\n
  11. Koji su mogu\u0107i problemi pri kori\u0161tenju skra\u0107enog prijepisa Kolumbovog dnevnika kao povijesnog izvora?<\/li>\n\n\n\n
  12. Kako Kolumbo opravdava prisvajanje otoka za \u0160panjolsku?<\/li>\n\n\n\n
  13. Na koji na\u010din Kolumbova percepcija domorodaca odra\u017eava europske stavove tog vremena?<\/li>\n\n\n\n
  14. Kako Kolumbov opis mo\u017ee ukazivati na budu\u0107e odnose Europljana i domorodaca?<\/li>\n\n\n\n
  15. Mo\u017eemo li re\u0107i da Kolumbo prikazuje domorodce kroz eurocentri\u010dnu perspektivu? Objasni.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Odgovori na pitanja<\/h2>\n\n\n\n
    \n
      \n
    1. Koje su europske sile dominirale pomorskom trgovinom u srednjem vijeku, a koje su se istaknule u 15. i 16. stolje\u0107u?<\/strong>
      Tijekom srednjega vijeka pomorskom trgovinom dominirali su Arapi i talijanske pomorske republike, ponajvi\u0161e Venecija i Genova, koje su kontrolirale trgovinu s Istokom. Od sredine 15. stolje\u0107a sve se vi\u0161e isti\u010du Portugal i \u0160panjolska, koje su zapo\u010dele istra\u017eivanja i ekspanziju prekooceanskih trgova\u010dkih ruta.<\/li>\n\n\n\n
    2. Koje su bile glavne motivacije Portugalaca i \u0160panjolaca za pomorska istra\u017eivanja?<\/strong>
      Glavne motivacije bile su ekonomske, religijske i politi\u010dke. Portugalci i \u0160panjolci \u017eeljeli su prona\u0107i nove trgova\u010dke rute prema Aziji kako bi zaobi\u0161li posrednike u trgovini za\u010dinima. Tako\u0111er su nastojali \u0161iriti kr\u0161\u0107anstvo i ste\u0107i politi\u010dku mo\u0107 i presti\u017e osvajanjima novih teritorija.<\/li>\n\n\n\n
    3. Kako su Bartolomeu Dias i Vasco da Gama doprinijeli portugalskoj premo\u0107i u trgovini s Indijom?<\/strong>
      Bartolomeu Dias je 1488. godine oplovio Rt Dobre nade, dokazav\u0161i da postoji morski put do Indije. Vasco da Gama je 1498. godine stigao do indijske luke Calicut, uspostaviv\u0161i izravnu trgovinu za\u010dinima izme\u0111u Portugala i Indije, \u010dime je Portugal postao glavni posrednik u trgovini s Istokom.<\/li>\n\n\n\n
    4. Za\u0161to je Lisabon postao jedna od najva\u017enijih europskih trgova\u010dkih luka u 16. stolje\u0107u?<\/strong>
      Nakon uspje\u0161nih portugalskih pomorskih ekspedicija, Lisabon je postao sredi\u0161te europske trgovine za\u010dinima, luksuznim dobrima i egzoti\u010dnim proizvodima iz Azije, Afrike i Ju\u017ene Amerike. Portugalci su uspostavili trgova\u010dke postaje diljem Indijskog oceana, \u010dime su osigurali dominaciju u trgovini i obogatili Lisabon.<\/li>\n\n\n\n
    5. Koji su klju\u010dni doga\u0111aji Kolumbovog prvog putovanja opisani u tekstu?<\/strong>
      Klju\u010dni doga\u0111aji uklju\u010duju isplovljavanje 3. kolovoza 1492., probleme s nezadovoljstvom posade 10. listopada, otkri\u0107e kopna 11. listopada te prvi susret s domorocima, razmjenu dobara i Kolumbovo prisvajanje otoka u ime \u0161panjolske krune.<\/li>\n\n\n\n
    6. Za\u0161to je Kolumbo bio uvjeren da je stigao do Indije, iako se radilo o novom kontinentu?<\/strong>
      Kolumbo se oslanjao na pogre\u0161ne zemljopisne pretpostavke, podcijenio je veli\u010dinu Zemlje i nije znao za postojanje Amerike. Budu\u0107i da je prona\u0161ao oto\u010dje s toplom klimom i ljudima koji su mu izgledali strano, vjerovao je da je stigao do nekog dijela Azije.<\/li>\n\n\n\n
    7. Kako su \u0161panjolski vladari podr\u017eali Kolumbovo istra\u017eivanje i za\u0161to?<\/strong>
      Kraljica Izabela I. Kastiljska i kralj Ferdinand II. Aragonski financirali su Kolumbovo putovanje jer su \u017eeljeli prona\u0107i novu trgova\u010dku rutu do Azije, pove\u0107ati bogatstvo \u0160panjolske i pro\u0161iriti katoli\u010danstvo na nove teritorije.<\/li>\n\n\n\n
    8. Koje informacije iz Kolumbovog dnevnika mogu pomo\u0107i povjesni\u010darima da razumiju tijek njegova putovanja?<\/strong>
      Dnevnik sadr\u017ei podatke o ruti plovidbe, vremenskim uvjetima, reakcijama posade, geografskim zapa\u017eanjima, prvim kontaktima s domorocima i Kolumbovim dojmovima o novootkrivenim podru\u010djima.<\/li>\n\n\n\n
    9. Kako Kolumbo opisuje domorodce i na temelju \u010dega donosi zaklju\u010dke o njima?<\/strong>
      Kolumbo opisuje domorodce kao prijateljske, ali i primitivne ljude koji nemaju oru\u017eja, \u017eeljeza ni razvijenu religiju. Zaklju\u010dke donosi na temelju prvih susreta, njihove jednostavne odje\u0107e, naoru\u017eanja i pona\u0161anja tijekom razmjene dobara.<\/li>\n\n\n\n
    10. Kako Kolumbo i njegova posada postupaju prema domorocima? Koji su im bili prvi kontakti?<\/strong>
      Kolumbo i njegova posada u po\u010detku su bili srda\u010dni prema domorocima, darovali su im sitnice poput perli i zvon\u010di\u0107a te su ih nastojali pridobiti za suradnju. No, Kolumbo ih je tako\u0111er promatrao kao potencijalne sluge i budu\u0107e kr\u0161\u0107ane.<\/li>\n\n\n\n
    11. Koji su mogu\u0107i problemi pri kori\u0161tenju skra\u0107enog prijepisa Kolumbovog dnevnika kao povijesnog izvora?<\/strong>
      Budu\u0107i da je originalni dnevnik izgubljen, sa\u010duvani prijepis mo\u017ee sadr\u017eavati subjektivne interpretacije i mogu\u0107e izmjene od strane Bartolom\u00e9a de Las Casasa. Tako\u0111er, nedostatak cjelovitog izvora ote\u017eava potpunu analizu doga\u0111aja.<\/li>\n\n\n\n
    12. Kako Kolumbo opravdava prisvajanje otoka za \u0160panjolsku?<\/strong>
      Kolumbo se poziva na autoritet \u0161panjolskih vladara te tvrdi da, budu\u0107i da je prvi stigao na otok, ima pravo prisvojiti ga u njihovo ime. Tako\u0111er, oslanja se na ideju da domoroci nemaju razvijenu vlast i da ih treba civilizirati i preobratiti na kr\u0161\u0107anstvo.<\/li>\n\n\n\n
    13. Na koji na\u010din Kolumbova percepcija domorodaca odra\u017eava europske stavove tog vremena?<\/strong>
      Kolumbo ih opisuje kao primitivne, siroma\u0161ne i nevje\u0161te u borbi, \u0161to odra\u017eava eurocentri\u010dni stav prema nekr\u0161\u0107anskim narodima. Europljani su \u010desto smatrali da imaju pravo “civilizirati” domoroda\u010dke narode i iskoristiti njihove resurse.<\/li>\n\n\n\n
    14. Kako Kolumbov opis mo\u017ee ukazivati na budu\u0107e odnose Europljana i domorodaca?<\/strong>
      Kolumbovo razmi\u0161ljanje o domorocima kao dobrim slugama i lako obra\u0107enim kr\u0161\u0107anima nagovje\u0161tava budu\u0107u eksploataciju, prisvajanje zemlje i kolonijalnu dominaciju Europljana nad autohtonim narodima Amerike.<\/li>\n\n\n\n
    15. Mo\u017eemo li re\u0107i da Kolumbo prikazuje domorodce kroz eurocentri\u010dnu perspektivu? Objasni.<\/strong>
      Da, Kolumbo promatra domorodce kroz prizmu europskih vrijednosti, smatra ih jednostavnima i zaostalim te im pripisuje ulogu slugu i budu\u0107ih kr\u0161\u0107ana. Ne poku\u0161ava razumjeti njihovu kulturu iz njihove perspektive, ve\u0107 je ocjenjuje prema europskim standardima.<\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n\n\n\n
      <\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Tijekom srednjega vijeka va\u017enu su ulogu u pomorstvu imali Arapi i talijanske pomorske republike, ponajvi\u0161e Venecija i Genova, koje su kontrolirale trgovinu s Istokom. Od sredine 15. stolje\u0107a sve se […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11522,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[217,187,219],"tags":[1110,1111,1108,1109,895],"class_list":["post-11516","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","category-povijest-ss","category-povijest-strukovne","tag-amerigo-vespucci","tag-bartolomeu-dias","tag-kolumbo","tag-vasco-da-gama","tag-velika-geografska-otkrica"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11516"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11516\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11527,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11516\/revisions\/11527"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11522"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}