{"id":11415,"date":"2025-01-31T10:19:06","date_gmt":"2025-01-31T09:19:06","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=11415"},"modified":"2025-02-09T11:01:03","modified_gmt":"2025-02-09T10:01:03","slug":"napoleon-hrvati-to-su-najbolji-vojnici-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/napoleon-hrvati-to-su-najbolji-vojnici-svijeta\/","title":{"rendered":"Napoleon: Hrvati, to su najbolji vojnici svijeta"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Napoleon Bonaparte je 14. rujna 1812. u\u0161ao u Moskvu. Nakon pobjede u Bitci kod Borodina zauzimanje Moskve je, prema Napoleonovoj zamisli, trebalo kona\u010dno prisiliti ruskog cara Aleksandra I. na kapitulaciju. Me\u0111utim, kada je Napoleon stigao do Moskve zatekao je gotovo napu\u0161ten grad \u2013 ve\u0107ina stanovni\u0161tva i vlasti bila je evakuirana, a ruske trupe su povukle. Ubrzo nakon Napoleonovog ulaska, u Moskvi su izbili veliki po\u017eari, koji su uni\u0161tili zna\u010dajan dio grada i ote\u017eali francusku okupaciju. <\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg\" alt=\"Clionaut preporuka: za edukatore\" class=\"wp-image-7254\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-768x98.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore.jpg 1180w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<div class=\"wp-block-pmpro-membership\">\n<div class=\"wp-block-columns has-border-color is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-7387b849 wp-block-columns-is-layout-flex\" style=\"border-color:#cf2e2e;border-style:dashed;border-width:1px;border-radius:10px\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<p class=\"has-text-align-center has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color has-small-font-size wp-elements-948331d77a7dcf4e9518fc66f3402adb wp-block-paragraph\">Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<div style=\"height:20px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Suo\u010den s nesta\u0161icom zaliha i nadolaze\u0107om ruskom zimom, bio je prisiljen na povla\u010denje iz Rusije u listopadu 1812., \u0161to je postalo jedan od klju\u010dnih trenutaka njegovog poraza. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Napoleon je navodno prilikom ulaska u Moskvu izjavio &#8220;Hrvati to su najbolji vojnici svijeta. Kad bih imao samo 100 000 Hrvata, osvojio bih \u010ditav svijet.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Provjera to\u010dnosti<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ta navodna Napoleonova izjava se \u010desto ponavlja i postala je dio nacionalne mitologije o hrabrosti Hrvata. Ne postoje vjerodostojni povijesni izvori ni dokazi koji potvr\u0111uju da je Napoleon Bonaparte doista izrekao ovu re\u010denicu o Hrvatima, niti da ju je izrekao 14. rujna 1812. Gotovo svi relevantni povjesni\u010dari smatraju kako je rije\u010d o izmi\u0161ljenoj izjavi bez utemeljenja u primarnim izvorima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U opse\u017enim zbirkama Napoleonove korespondencije, govora i memoara ne nalazi se nikakav zapis koji bi potvrdio citiranu izjavu. Napoleon je iza sebe ostavio velik broj pisama i govora (kao i kasnije komentare svojih suvremenika), no ova se re\u010denica ne pojavljuje ni u jednom od tih dokumenata. Takve su izjave \u2013 ako bi se uop\u0107e bile izre\u010dene \u2013 vjerojatno trebale ostati zabilje\u017eene u memoarima generala, diplomata ili drugih slu\u017ebenih svjedoka, no nema ih.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"774\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/napoleon-italija.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-11424\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/napoleon-italija.jpg 1000w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/napoleon-italija-300x232.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/napoleon-italija-768x594.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Napoleon preuzima zapovijedanje vojskom u Italiji 23. velja\u010de 1796. g. (nepoznati autor)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Nacionalni mitovi o hrabrosti vojnika<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U vi\u0161e je zemalja (primjerice Poljskoj, Irskoj, \u0160kotskoj) zabilje\u017een sli\u010dan obrazac legendi o tome da je Napoleon hvalio ba\u0161 njihovu naciju kao \u201cnajhrabriju\u201d ili \u201cnajbolju vojsku\u201d uz tvrdnju da bi mu tobo\u017ee 100 000 (ili neki drugi broj) upravo tih vojnika bilo dovoljno za osvajanje cijelog svijeta. Ovakvi se mitovi redovito javljaju bez valjanih primarnih dokaza.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nacionalni mitovi o neustra\u0161ivosti vojske ponavljaju se jer slu\u017ee ja\u010danju kolektivnog identiteta, ponosa i patriotizma, posebno u vremenima politi\u010dkih ili dru\u0161tvenih izazova. Takve legende \u010desto nastaju kroz usmenu predaju, ratne propagande ili naknadne interpretacije povijesti, gdje se pojedina\u010dni vojni uspjesi preuveli\u010davaju i generaliziraju na cijelu naciju. Tako\u0111er, \u010dinjenica da su mnogi slavni vojskovo\u0111e koristili vojnike iz razli\u010ditih zemalja omogu\u0107uje \u0161irenje sli\u010dnih pri\u010da u raznim kulturama, pri \u010demu se izvorni kontekst zanemaruje, a izjava prilago\u0111ava nacionalnim potrebama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Napoleon je u sklopu Ilirskih provincija (1809. \u2013 1813.) uklju\u010dio hrvatske krajeve te regrutirao i vojnike iz tih podru\u010dja. Oni su se nerijetko dokazali na boji\u0161nicama, no to ne zna\u010di da je Napoleon ba\u0161 izgovorio navedeni citat.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Pitanja za analizu i razmi\u0161ljanje<\/h2>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Za\u0161to je Napoleon o\u010dekivao da \u0107e zauzimanje Moskve prisiliti ruskog cara na kapitulaciju? Je li podcijenio protivnika?<\/li>\n\n\n\n<li>Koji su glavni razlozi Napoleonovog neuspjeha u Rusiji? Kako su klima, logistika i strategija utjecali na ishod?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako povjesni\u010dari utvr\u0111uju vjerodostojnost povijesnih izvora? Koji dokazi nedostaju za potvrdu navodne Napoleonove izjave o Hrvatima?<\/li>\n\n\n\n<li>Za\u0161to je va\u017eno oslanjati se na primarne izvore u povijesnim istra\u017eivanjima? Koje opasnosti donosi nekriti\u010dko prihva\u0107anje neprovjerenih tvrdnji?<\/li>\n\n\n\n<li>Za\u0161to bi se mit o Napoleonovom navodnom komentaru o Hrvatima mogao smatrati dijelom nacionalnog identiteta? Kakvu ulogu imaju ovakvi mitovi u oblikovanju slike o vlastitoj naciji?<\/li>\n\n\n\n<li>Za\u0161to su sli\u010dni mitovi prisutni i u drugim nacijama, poput Poljske, Irske i \u0160kotske? \u0160to nam to govori o univerzalnim obrascima stvaranja nacionalnih identiteta?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako nacionalni mitovi mogu utjecati na povijesnu svijest i na\u010din na koji ljudi percipiraju vlastitu povijest?<\/li>\n\n\n\n<li>Postoji li razlika izme\u0111u ponosa nacionalnim naslije\u0111em i nekriti\u010dkog prihva\u0107anja mitova? Kako mo\u017eemo biti ponosni na svoju pro\u0161lost, a da pri tome ostanemo kriti\u010dni prema neutemeljenim tvrdnjama?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako politi\u010dari i mediji mogu koristiti nacionalne mitove za oblikovanje javnog mnijenja?<\/li>\n\n\n\n<li>Mo\u017ee li vjerovanje u neprovjerene povijesne tvrdnje utjecati na dono\u0161enje politi\u010dkih odluka? Mo\u017eete li navesti primjer iz pro\u0161losti ili suvremenog dru\u0161tva?<\/li>\n\n\n\n<li>U kojem trenutku nacionalni mitovi postaju problemati\u010dni? Mogu li potaknuti stereotipe, netrpeljivost ili povijesne neto\u010dnosti?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako biste nekome argumentirano objasnili da je pri\u010da o Napoleonovom komentaru o Hrvatima vjerojatno izmi\u0161ljena, bez da umanjite povijesnu ulogu hrvatskih vojnika?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Odgovori na pitanja<\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-pmpro-membership\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Za\u0161to je Napoleon o\u010dekivao da \u0107e zauzimanje Moskve prisiliti ruskog cara na kapitulaciju? Je li podcijenio protivnika?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Napoleon je vjerovao da je Moskva klju\u010dni politi\u010dki i ekonomski centar Rusije te da bi njen pad psiholo\u0161ki slomio cara Aleksandra I. Me\u0111utim, podcijenio je rusku strategiju &#8220;spaljene zemlje&#8221;, kojom su Rusi svjesno \u017ertvovali vlastite gradove i resurse kako bi iscrpili Francuze.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Koji su glavni razlozi Napoleonovog neuspjeha u Rusiji? Kako su klima, logistika i strategija utjecali na ishod?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Napoleonova vojska nije bila spremna za dugotrajni rat u surovim ruskim uvjetima. Ruska zima, nesta\u0161ica hrane i opskrbe te neprestani gerilski napadi oslabili su njegovu vojsku. Povla\u010denje kroz snje\u017enu pusto\u0161 uzrokovalo je ogroman broj \u017ertava.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kako povjesni\u010dari utvr\u0111uju vjerodostojnost povijesnih izvora? Koji dokazi nedostaju za potvrdu navodne Napoleonove izjave o Hrvatima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Povjesni\u010dari koriste primarne izvore poput slu\u017ebenih dokumenata, pisama, govora i memoara suvremenika. U ovom slu\u010daju, u Napoleonovim zapisima ne postoji nikakav dokaz da je ikada izrekao tu re\u010denicu, \u0161to ukazuje na to da je rije\u010d o mitu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Za\u0161to je va\u017eno oslanjati se na primarne izvore u povijesnim istra\u017eivanjima? Koje opasnosti donosi nekriti\u010dko prihva\u0107anje neprovjerenih tvrdnji?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Primarni izvori omogu\u0107uju objektivniji uvid u doga\u0111aje i sprje\u010davaju \u0161irenje neto\u010dnih informacija. Nekriti\u010dko prihva\u0107anje mitova mo\u017ee dovesti do iskrivljavanja povijesti, nacionalisti\u010dkih interpretacija i manipulacije javnim mnijenjem.<\/li>\n\n\n\n<li><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Za\u0161to bi se mit o Napoleonovom navodnom komentaru o Hrvatima mogao smatrati dijelom nacionalnog identiteta? Kakvu ulogu imaju ovakvi mitovi u oblikovanju slike o vlastitoj naciji?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Ovakvi mitovi slu\u017ee ja\u010danju osje\u0107aja ponosa i pripadnosti. Prikazuju naciju u pozitivnom svjetlu, kao hrabru i cijenjenu, \u010dak i ako nisu povijesno to\u010dni.<\/li>\n\n\n\n<li><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Za\u0161to su sli\u010dni mitovi prisutni i u drugim nacijama, poput Poljske, Irske i \u0160kotske? \u0160to nam to govori o univerzalnim obrascima stvaranja nacionalnih identiteta?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Svaka nacija \u017eeli istaknuti vlastitu vrijednost i doprinos svjetskoj povijesti. Ovi mitovi \u010desto nastaju u trenucima kada nacija tra\u017ei potvrdu svog zna\u010daja, bilo kroz ratove, oslobodila\u010dke borbe ili tra\u017eenje me\u0111unarodnog priznanja.<\/li>\n\n\n\n<li><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kako nacionalni mitovi mogu utjecati na povijesnu svijest i na\u010din na koji ljudi percipiraju vlastitu povijest?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Mogu potaknuti ponos, ali i dovesti do iskrivljavanja pro\u0161losti. Ako se ne preispituju, mogu stvoriti iluziju o nepobjedivosti vlastite nacije i potaknuti stereotipe o drugima.<\/li>\n\n\n\n<li><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Postoji li razlika izme\u0111u ponosa nacionalnim naslije\u0111em i nekriti\u010dkog prihva\u0107anja mitova? Kako mo\u017eemo biti ponosni na svoju pro\u0161lost, a da pri tome ostanemo kriti\u010dni prema neutemeljenim tvrdnjama?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Ponos se temelji na stvarnim povijesnim \u010dinjenicama, dok nekriti\u010dko prihva\u0107anje mitova mo\u017ee dovesti do samoobmane. Va\u017eno je prepoznati stvarne povijesne uspjehe, ali i prihvatiti objektivne analize koje razotkrivaju neto\u010dne tvrdnje.<\/li>\n\n\n\n<li><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kako politi\u010dari i mediji mogu koristiti nacionalne mitove za oblikovanje javnog mnijenja?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Mo\u017ee li vjerovanje u neprovjerene povijesne tvrdnje utjecati na dono\u0161enje politi\u010dkih odluka? Mo\u017eete li navesti primjer iz pro\u0161losti ili suvremenog dru\u0161tva?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Da. Primjer je upotreba mita o &#8220;ubodu no\u017eem u le\u0111a&#8221; u Njema\u010dkoj nakon Prvog svjetskog rata, koji je pomagao nacistima u preuzimanju vlasti. Sli\u010dni mitovi mogu utjecati na revizionizam i opravdavanje agresivnih politika.<\/li>\n\n\n\n<li><\/li>\n\n\n\n<li><strong>U kojem trenutku nacionalni mitovi postaju problemati\u010dni? Mogu li potaknuti stereotipe, netrpeljivost ili povijesne neto\u010dnosti?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Postaju problemati\u010dni kada slu\u017ee isklju\u010divanju drugih, opravdavanju nasilja ili \u0161irenju la\u017ene slike o pro\u0161losti. Mogu potaknuti nacionalizam i prezir prema drugim narodima.<\/li>\n\n\n\n<li><\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kako biste nekome argumentirano objasnili da je pri\u010da o Napoleonovom komentaru o Hrvatima vjerojatno izmi\u0161ljena, bez da umanjite povijesnu ulogu hrvatskih vojnika?<\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Naglasio bih da su hrvatski vojnici doista sudjelovali u Napoleonovim ratovima i pokazali hrabrost, ali da ne postoje vjerodostojni dokazi za tu izjavu. Pritom bih istaknuo da ovakve legende postoje i u drugim zemljama, \u0161to pokazuje univerzalni obrazac stvaranja nacionalnih mitova.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Napoleon Bonaparte je 14. rujna 1812. u\u0161ao u Moskvu. Nakon pobjede u Bitci kod Borodina zauzimanje Moskve je, prema Napoleonovoj zamisli, trebalo kona\u010dno prisiliti ruskog cara Aleksandra I. na kapitulaciju. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11422,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[212],"tags":[1102,299],"class_list":["post-11415","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-nacionalni-mitovi","tag-napoleon"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11415"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11415\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11434,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11415\/revisions\/11434"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11422"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}