\n
Kontroverze oko kardinala Alojzija Stepinca usredoto\u010dene su na pitanje moralne i konkretne odgovornosti<\/strong> tijekom protu\u017eidovskih i protusrpskih progona za vrijeme NDH, osobito u kontekstu logora Jasenovac. Dok ga jedni slave kao sveca i pravednika koji je pomagao \u017ertvama te stradao od komunisti\u010dkog re\u017eima, drugi mu zamjeraju izostanak jasnije i odlu\u010dnije javne osude usta\u0161kih zlo\u010dina i prisilnih konverzija. Istina je slojevita, a istra\u017eivanja i polemike se nastavljaju, posebno jer su mnogi arhivi (crkveni i dr\u017eavni) postali dostupniji tek u novije vrijeme.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n\n
\n
\n
Kada je 10. travnja 1941. uspostavljena NDH<\/strong>, Katoli\u010dka je Crkva u Hrvatskoj, uklju\u010duju\u0107i nadbiskupa Stepinca, na po\u010detku prihvatila postojanje nove dr\u017eave. To je dijelom bilo uobi\u010dajeno dr\u017eavno-crkveno pravilo \u2013 Crkva obi\u010dno odr\u017eava odnose s legitimnim vlastima. Kriti\u010dari tvrde da je Stepinac time dao moralnu legitimaciju re\u017eimu koji je vrlo brzo pokazao iznimnu brutalnost prema \u017didovima, Srbima, Romima i politi\u010dkim protivnicima. Zagovaratelji Stepinca isti\u010du da je to bio protokol (dr\u017eavni poglavar Paveli\u0107 posjetio je Stepinca, uobi\u010dajeno je da biskupi primaju predstavnike vlasti), no ne nu\u017eno iskreni pristanak na usta\u0161ku politiku.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n\n
\n\t\t\t\n\t\t\t\tPaveli\u0107 i Stepinac<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n\nDoga\u0111aji su ovo, koji su narod na\u0161 donijeli ususret davno sanjanom i \u017eeljkovanom idealu. \u010casovi su ovo, u kojima ne govori vi\u0161e jezik, nego krv svojom tajanstvenom povezano\u0161\u0107u sa zemljom, u kojoj smo ugledali svijetlo Bo\u017eje i s narodom uz kojega smo nikli. (\u2026) kolikogod bili heterogeni faktori, koji utje\u010du na tok zbivanja, ipak je lako razabrati ruku Bo\u017eju na djelu. (\u2026) Govore\u0107i vam dakle kao predstavnik Crkve i pastir du\u0161a molim vas i pozivam da svim silama nastojite i radite oko toga, da na\u0161a Hrvatska bude Bo\u017eja zemlja, jer \u0107e samo tako mo\u0107i izvr\u0161iti dvije bitne zada\u0107e, koje kao dr\u017eava imade da izvr\u0161i u koristi svojih \u010dlanova. (\u2026) Vjerna Bogu i Crkvi pokazat \u0107e, da vjeruje, da je kona\u010dni cilj svega ljudskog te\u017eenja vje\u010dnost, gdje se nalazi prava vje\u010dna domovina. (\u2026) No vjerna Bogu i Crkvi na\u0161a \u0107e Hrvatska (\u2026) postaviti i naj\u010dvr\u0161\u0107e temelje i zdravog razvitka zemaljskih narodnih vrednota i svoje dr\u017eavne slobode i \u010dvrsto\u0107e. (\u2026) Moramo svuda upozoravati i u\u010diti, da sveti zanos i plemenito odu\u0161evljenje u izgra\u0111ivanju temelja mlade Dr\u017eave Hrvatske bude nadahnut strahom Bo\u017ejim i ljubavlju za Bo\u017eji zakon i njegove zapovijedi, jer \u0107e samo na Bo\u017ejem zakon, a ne na la\u017enim na\u010delima ovoga svijeta Dr\u017eava Hrvatska mo\u0107i biti izgra\u0111ena na \u010dvrstom temelju.<\/p>\nIz Stepin\u010deva poziva na odr\u017eavanje sve\u010dane molitve po svim \u017eupnim crkvama povodom progla\u0161enja NDH (29.4.1941.)<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\nStepinac je u nekoliko navrata, javnim i privatnim pismima, progovarao protiv rasnih zakona i nasilja. Najpoznatiji je propovijed 1943. u kojoj je kritizirao rasnu politiku i ustvrdio da je \u201esvaka rasa i nacija od Boga\u201d. Me\u0111utim, kriti\u010dari nagla\u0161avaju da je Stepinac rijetko javno i izri\u010dito imenovao konkretne zlo\u010dine ili logor Jasenovac kao sredi\u0161nje mjesto masovnih ubojstava, dok su strahovita stradanja ve\u0107 bila dobro poznata.<\/p>\n\n\n\n
\nPoglavni\u010de! Upravo sam dobio vest da su u Glini usta\u0161e streljale 260 Srba bez ikakve istrage ili suda. Znam da su Srbi u ovih dvadeset godina svoje vladavine po\u010dinili ozbiljne zlo\u010dine. Ali ipak nalazim da je moja biskupska du\u017enost da dignem glas i ka\u017eem da katoli\u010dki moral to ne dozvoljava; zato vas molim da preduzmete najhitnije mere na \u010ditavoj teritoriji NDH da nijedan Srbin ne bude ubijen dok njegova krivica ne bude dokazana tako da bude o\u010digledno da on zaslu\u017euje smrt. Ina\u010de ne mo\u017eemo ra\u010dunati na blagoslov neba, bez kojeg smo prokleti. Nadam se da ne\u0107ete zameriti zbog mojih otvorenih re\u010di.<\/p>\nIz Stepin\u010deva pisma Paveli\u0107u (14.5.1941.)<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\nIsti\u010de se da je Stepinac, kao i neki drugi sve\u0107enici, organizirao ili dopu\u0161tao skrivanje \u017didova u crkvenim ustanovama. U pojedinim slu\u010dajevima to je dokumentirano i potkrijepljeno svjedo\u010danstvima spa\u0161enih. Ipak, ne postoji suglasje je li ta pomo\u0107 bila sustavna ili ograni\u010dena na sporadi\u010dne akcije, budu\u0107i da istodobno postoje primjeri sve\u0107enika koji su podr\u017eavali ili aktivno sura\u0111ivali s vlastima NDH.<\/p>\n\n\n\n
\nNadbiskup Stepinac je dosta cesto osobnim intervencijama, ponekad i uz pomo\u0107 predstavnika Sv. Stolice, uspijevaoHrvatski povjesni\u010dar Ivo Goldstein u knjizi Hrvatska 1918. \u2013 2008. (2008.)<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\nNDH je za pravoslavne Srbe uvela mogu\u0107nost (ali i prisilu) prelaska na katoli\u010danstvo, kako bi ih se \u201euklju\u010dilo\u201d u hrvatski narod ili barem li\u0161ilo progona. Stepinac je u pojedinim pismima izrazio nezadovoljstvo nasilnim metodama i prosvjedovao, no s druge strane, Katoli\u010dka je Crkva u praksi prihva\u0107ala i provodila velik broj konverzija. Dana\u0161nji povjesni\u010dari raspravljaju je li Stepinac mogao biti puno o\u0161triji u javnom suprotstavljanju prisilnim konverzijama (koje su ponekad i same bile samo \u201eprivremeni\u201d manevar, a ljudi bi kasnije svejedno bili ubijeni).<\/p>\n\n\n\n
\nStepinac vjerojatno nije bio uvjereni ideolo\u0161ki prista\u0161a usta\u0161a. Cak je zauzeo stav protiv pretjeranog nasilja i protestirao je protiv neizdr\u017eivih uvjeta pri deportaciji \u017didova i Srba, premda ne i protiv samih progona.Njema\u010dka povjesni\u010darka Marie-Janine Calic u djelu Tito Der ewige partisan<\/em> (2020.)<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\nJasenovac<\/h2>\n\n\n\n Jasenovac je bio najve\u0107i i najozlogla\u0161eniji logor NDH, mjesto masovnih ubojstava Srba, \u017didova, Roma i Hrvata \u2013 politi\u010dkih protivnika re\u017eima. Stepinac nije javno i izri\u010dito prozvao taj logor u svojim propovijedima imenom, premda je njegova dimenzija zlo\u010dina bila op\u0107epoznata (barem dijelom) ve\u0107 tijekom rata. Branitelji Stepinca smatraju da je on \u201epoduzimao \u0161to je mogao\u201d te da bi otvoreno osu\u0111ivanje moglo rezultirati jo\u0161 gorim posljedicama. S druge strane, kriti\u010dari tvrde da je Crkva imala moralnu obvezu jasno i glasno osuditi takvu brutalnost.<\/p>\n\n\n\n
Postoje indicije da je Stepinac poku\u0161avao intervenirati kod vlasti za neke zato\u010denike. No, u usporedbi s razmjerom zlo\u010dina, te intervencije ostaju pojedina\u010dne. Pojedini povjesni\u010dari nagla\u0161avaju da je Stepinac bio u vrlo nezahvalnom polo\u017eaju, ali da povijest pokazuje kako su i u te\u017eim uvjetima javne osude ipak bile mogu\u0107e (npr. istupi nadbiskupa Aloysiusa Muencha u Njema\u010dkoj ili nekih nizozemskih biskupa protiv nacisti\u010dkih zlo\u010dina).<\/p>\n\n\n\n
Su\u0111enje<\/h2>\n\n\n\n
Stepinac na sudu<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\nNakon rata, jugoslavenske komunisti\u010dke vlasti uhitile su Stepinca i provele sudski proces (1946.) u kojem je on osu\u0111en za suradnju s usta\u0161kim re\u017eimom i poticanje vjerske i nacionalne netrpeljivosti. Presuda je od Vatikana i dijela me\u0111unarodne javnosti odmah ocijenjena kao montirani politi\u010dki proces, svrha kojega je bila neutralizirati utjecaj Katoli\u010dke Crkve u novoj komunisti\u010dkoj dr\u017eavi. Stepinac je proveo godine u ku\u0107nom pritvoru i nije do\u010dekao rehabilitaciju za \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
\nOptu\u017eeni Dr. Alojzije Stepinac, OSU\u0110UJE SE:<\/p>\n\n\n\n
\u201ePo \u010dl. 4. stav. 1 i 2. Zakona o kriv. djelima protiv naroda i dr\u017eave na kaznu li\u0161enja slobode s prisilnim radom u trajanju od 16 (\u0161esnaest) godina, gubitak politi\u010dkih i gra\u0111anskih prava u trajanju od 5 (pet) godina. U kaznu ura\u010dunava mu se vrijeme provedeno u istra\u017enom zatvoru od 18. IX 1946 do II X 1946.<\/p>\nPresuda<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\nBeatifikacija<\/h2>\n\n\n\n Papa Ivan Pavao II. beatificirao je Stepinca 1998. godine, naglasiv\u0161i mu\u010deni\u010dki aspekt njegova \u017eivota pod komunisti\u010dkim pritiskom. Taj je postupak otvorio nove rasprave, osobito u srpskoj i \u017eidovskoj zajednici, koje smatraju da su odre\u0111eni povijesni aspekti Stepin\u010deva djelovanja bili nedovoljno preispitani. <\/p>\n\n\n\n
\nOvo je povijesni doga\u0111aj u \u017eivotu Crkve i va\u0161e nacije. Podnijev\u0161i u svojemu tijelu i duhu okrutnosti komunisti\u010dkoga sustava, jedan od istaknutih likova Katoli\u010dke crkve, zagreba\u010dki nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac, sada se povjerava sje\u0107anju svojih sunarodnjaka s blistavim znamenjima mu\u010deni\u0161tva.<\/p>\npapa Ivan Pavao II.<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\nProces kanonizacije (progla\u0161enja svetim) nije zaklju\u010den. Katoli\u010dka Crkva u Hrvatskoj i mnogi vjernici smatraju Stepinca svecem te isti\u010du njegove zasluge u spa\u0161avanju ljudi i borbi s totalitarnim re\u017eimima (prvo usta\u0161kim, potom komunisti\u010dkim). Srpska Pravoslavna Crkva i odre\u0111eni kriti\u010dari upozoravaju da progla\u0161enje sveca osobe koja je, prema njihovu tuma\u010denju, nije dovoljno osudila usta\u0161ke zlo\u010dine, produbljuje povijesne rane i prijepore.<\/p>\n\n\n\n
Poni\u0161tenje presude<\/h2>\n\n\n\n Zagreba\u010dki \u017dupanijski sud pod predsjedanjem suca Ivana Turudi\u0107a je samo \u010detiri dana nakon podneska zahtjeva za revizijom postupka 2016. godine donio odluku o poni\u0161tenju presude. Turudi\u0107 je krajem 2024. imenovan dr\u017eavnim odvjetnikom unato\u010d brojnim prigovorima oporbe. Turudi\u0107evo imenovanje bilo je dio poteza vladaju\u0107e stranke HDZ, \u0161to je izazvalo optu\u017ebe o politizaciji pravosu\u0111a. Poni\u0161tenje presude dodatno je polariziralo hrvatsku javnost \u2013 dok su jedni odluku pozdravili kao korak prema povijesnoj pravdi, drugi su je protuma\u010dili kao dio \u0161ireg politi\u010dkog narativa koji koristi Stepinca za promicanje konzervativnih vrijednosti i reinterpretaciju povijesti.<\/p>\n\n\n\n
\nNakon \u0161to je bila usvojena saborska Deklaracija to zapravo ima samo jedan pravni efekt i koristit \u0107e se u unutarnjopoliti\u010dke prilike i prigode, i zapravo nema nikakav poseban zna\u010daj za sam slu\u010daj Stepinac. Me\u0111utim, redovito se zaboravlja da je Stepinac u ovom postupku bio su\u0111en i zbog sasvim konkretnog razloga, a to je \u2013 rekli bismo dana\u0161njim terminima \u2013 skrivanje terorista u svojim prostorima. Da se primjenjuje i sada\u0161nje zakone, on bi samo zbog te \u010dinjenice bio osu\u0111en.<\/p>\nSociolog Ivica Ma\u0161truko nakon poni\u0161tenja presude<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\nKori\u0161tenje Stepinca u politici<\/h2>\n\n\n\n U suvremenoj Hrvatskoj ime i djelo kardinala Alojzija Stepinca nerijetko se pojavljuju u politi\u010dkim, dru\u0161tvenim i kulturnim raspravama. Dok se njegova uloga u Drugom svjetskom ratu i stav prema usta\u0161kom re\u017eimu povijesno procjenjuje na razli\u010dite na\u010dine, Stepinac je postao i politi\u010dki simbol koji se u javnom prostoru koristi za promicanje ili kritiziranje odre\u0111enih ideja.<\/p>\n\n\n\n
Jedan dio hrvatske politi\u010dke scene vidi Stepinca kao simbol sveukupnog otpora komunisti\u010dkom re\u017eimu, jer je bio uhi\u0107en i su\u0111en te je ostatak \u017eivota proveo u ku\u0107nom pritvoru. Time se \u017eeli naglasiti da je Stepinac \u201emu\u010denik\u201d komunisti\u010dke represije, \u0161to u \u0161irem diskursu postaje argument protiv jugoslavenske pro\u0161losti (pa i protuma\u010den kao op\u0107i argument protiv ljevice ili socijalizma). Pozivanje na Stepinca \u010desto slu\u017ei da se istakne moralna prednost naspram komunizma i da se pove\u017ee dana\u0161nje konzervativne ili desne politi\u010dke opcije s naslje\u0111em \u201eborbe za vjerske slobode\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatski katoli\u010dki identitet nerijetko se ve\u017ee uz Stepinca kao \u201esvetog\u201d ili \u201epravednog\u201d pastira. Na taj se na\u010din Katoli\u010dka Crkva i nacionalni identitet isprepli\u0107u, a Stepin\u010deva figura koristi za nagla\u0161avanje kontinuiteta s tradicionalnim, vjerskim i konzervativnim vrijednostima. Stepinca se nerijetko predstavlja kao sredi\u0161nji dokaz da je ve\u0107ina Hrvata (i Katoli\u010dke Crkve u cjelini) tijekom NDH bila protiv zlo\u010dina i da su radili na spa\u0161avanju \u017ertava. Time se ponekad prelako prebacuje \u010ditav moralni teret zlo\u010dina isklju\u010divo na usta\u0161ki vrh, dok se \u0161ira uloga dijela dru\u0161tva ili Katoli\u010dke Crkve manje kriti\u010dki sagledava. U politi\u010dkim raspravama ovakvo isticanje Stepinca mo\u017ee postati dio \u0161ireg narativa \u201ehrvatske nevinosti\u201d, kojim se \u017eeli minimizirati ili negirati suradnja s usta\u0161kim re\u017eimom u pojedinim strukturama dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Neki politi\u010dari i javne osobe predstavljaju Stepinca kao branitelja ljudskih prava i vjerskih sloboda (posebice jer je, prema dokumentima i svjedo\u010danstvima, intervenirao za progonjene \u017didove i neke druge \u017ertve). Takvo tuma\u010denje pridonosi slici Hrvatske kao dr\u017eave kr\u0161\u0107anske tradicije i moralnog legitimiteta, \u0161to se uklapa u narativ integracije Hrvatske u europsku zajednicu (EU, Vije\u0107e Europe) kao dijela zapadno-kr\u0161\u0107anske civilizacije. Stepin\u010deva beatifikacija (1998.) i pokrenuti proces kanonizacije (koji jo\u0161 traje) imaju odjek u me\u0111unarodnim crkvenim krugovima. Pozivanje na Stepinca mo\u017ee poslu\u017eiti u diplomatskom ili politi\u010dkom kontekstu, primjerice: \u201eHrvatska je zemlja s duboko ukorijenjenom kr\u0161\u0107anskom tradicijom i mu\u010deni\u010dkom Crkvom.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Na desnom politi\u010dkom spektru Stepinac se \u010desto spominje u kontekstu nacionalnog jedinstva i kao figura oko koje bi se Hrvati trebali okupiti (sli\u010dno drugim simbolima: Franjo Tu\u0111man, domovinski rat, branitelji itd.). Time se poku\u0161ava posti\u0107i osje\u0107aj zajedni\u010dkog identiteta i legitimiteta. Nerijetko se takva retorika upotrebljava prilikom dr\u017eavnih obljetnica ili religijskih komemoracija. S druge strane, Stepinac je kontroverzna figura za one politi\u010dke i dru\u0161tvene skupine koje su kriti\u010dnije prema ulozi Crkve u NDH ili koje preispituju njegovo djelovanje za vrijeme usta\u0161kog re\u017eima. U takvim slu\u010dajevima, politi\u010dko pozivanje na Stepinca izaziva podjele i prijepore, osobito oko interpretacija povijesti i (ne)opravdavanja zlo\u010dina NDH. Krajem 2023. godine pitanje rehabilitacije Stepinca u ud\u017ebenicima povijesti dovelo je do slu\u017ebene zabrane kori\u0161tenja ud\u017ebenika Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4. Ud\u017ebenik je ve\u0107 dvije godine bio kori\u0161ten u \u010detvrtim razredima gimnazije nakon odobrenja Ministarstva znanosti i obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n
U politi\u010dkoj svakodnevici, pozivanje na Stepinca (ili druge sli\u010dne figure) ponekad slu\u017ei kao \u201eteme koje mobiliziraju emocije\u201d te odvra\u0107aju pozornost od gospodarskih, socijalnih ili korupcijskih problema. Budu\u0107i da se Stepinac povezuje s moralnim vrijednostima, vjerom i nacionalnim ponosom, lako se koristi u retorici za osiguravanje politi\u010dke potpore ili homogenizacije glasa\u010dkog tijela.<\/p>\n\n\n\n
Kori\u0161tenje Stepinca u politi\u010dke svrhe tako \u010desto nadilazi povijesnu i teolo\u0161ku raspravu te postaje dio \u0161ireg dru\u0161tvenog i ideolo\u0161kog sukoba oko interpretacija hrvatske i jugoslavenske pro\u0161losti, usta\u0161kog re\u017eima, komunisti\u010dkog razdoblja i dana\u0161njih nacionalnih identiteta.<\/p>\n\n\n\n
Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n\nKoju crkvenu funkciju je Stepinac obna\u0161ao tijekom svog djelovanja?<\/li>\n\n\n\n \u0160to predstavlja logor Jasenovac u kontekstu NDH?<\/li>\n\n\n\n Koje su glavne kontroverze vezane uz djelovanje Alojzija Stepinca tijekom i nakon Drugog svjetskog rata?<\/li>\n\n\n\n Na koji na\u010din se isti\u010de kontrast izme\u0111u postupaka Stepinca prema usta\u0161kom re\u017eimu i njegovih kasnijih poku\u0161aja spa\u0161avanja progonanih?<\/li>\n\n\n\n Kako su razli\u010diti povjesni\u010dari i stru\u010dnjaci interpretirali Stepin\u010dev odnos prema NDH i logoru Jasenovac?<\/li>\n\n\n\n Koji argumenti se iznose u tekstu u korist tvrdnje da je Stepinac djelovao \u201cpod pritiskom\u201d i u strahu?<\/li>\n\n\n\n Kako se interpretacija Stepin\u010devih djela mijenjala tijekom vremena, osobito nakon njegove beatifikacije?<\/li>\n\n\n\n Koji su argumenti kriti\u010dara Stepinca, a koji zagovaratelja, u vezi s njegovim javnim izjavama i postupcima tijekom NDH?<\/li>\n\n\n\n Na koji na\u010din su politi\u010dki i ideolo\u0161ki interesi utjecali na reinterpretaciju Stepin\u010devog djelovanja u suvremenoj Hrvatskoj?<\/li>\n\n\n\n Mo\u017ee li se opravdati \u010dinjenica da Stepinac nije otvoreno osudio logor Jasenovac, s obzirom na okolnosti u kojima je djelovao? Obrazlo\u017eite svoj stav.<\/li>\n\n\n\n Kako se proces poni\u0161tenja presude iz 2016. godine uklapa u \u0161iri narativ o reinterpretaciji povijesti i o aktualnim politi\u010dkim sukobima?<\/li>\n\n\n\n Na koji na\u010din se koristi Stepin\u010deva figura u dana\u0161njim politi\u010dkim i dru\u0161tvenim diskursima? Koje su prednosti i opasnosti takvog kori\u0161tenja?<\/li>\n\n\n\n Kako bi se, prema va\u0161em mi\u0161ljenju, trebala balansirati povijesna istina i politi\u010dka upotreba povijesnih li\u010dnosti poput Stepinca?<\/li>\n\n\n\n Na koji na\u010din povjesni\u010dari mogu objektivno evaluirati dvosmislenost i kompleksnost Stepin\u010devog djelovanja?<\/li>\n\n\n\n Koja uloga Crkve u NDH postavlja posebne izazove pri interpretaciji moralne i politi\u010dke odgovornosti, i kako se to odra\u017eava u slu\u010daju Stepinca?<\/li>\n\n\n\n Kako bi se mogao usporediti utjecaj vanjskih politi\u010dkih i ideolo\u0161kih pritisaka na javne izjave i postupke vjerskih vo\u0111a u razli\u010ditim povijesnim kontekstima?<\/li>\n\n\n\n Na koji na\u010din bi analiza Stepin\u010devog djelovanja mogla doprinijeti razumijevanju \u0161ireg fenomena suradnje i otpora unutar institucija pod represivnim re\u017eimima?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\nOdgovori na pitanja<\/h2>\n\n\n\n\n
Koju crkvenu funkciju je Stepinac obna\u0161ao tijekom svog djelovanja?\u0160to predstavlja logor Jasenovac u kontekstu NDH?Koje su glavne kontroverze vezane uz djelovanje Alojzija Stepinca tijekom i nakon Drugog svjetskog rata?Na koji na\u010din se isti\u010de kontrast izme\u0111u postupaka Stepinca prema usta\u0161kom re\u017eimu i njegovih kasnijih poku\u0161aja spa\u0161avanja progonjenih?Kako su razli\u010diti povjesni\u010dari i stru\u010dnjaci interpretirali Stepin\u010dev odnos prema NDH i logoru Jasenovac?Koji argumenti se iznose u tekstu u korist tvrdnje da je Stepinac djelovao \u201cpod pritiskom\u201d i u strahu?Kako se interpretacija Stepin\u010devih djela mijenjala tijekom vremena, osobito nakon njegove beatifikacije?Koji su argumenti kriti\u010dara Stepinca, a koji zagovaratelja, u vezi s njegovim javnim izjavama i postupcima tijekom NDH?<\/strong>Na koji na\u010din su politi\u010dki i ideolo\u0161ki interesi utjecali na reinterpretaciju Stepin\u010devog djelovanja u suvremenoj Hrvatskoj?Mo\u017ee li se opravdati \u010dinjenica da Stepinac nije otvoreno osudio logor Jasenovac, s obzirom na okolnosti u kojima je djelovao? Obrazlo\u017eite svoj stav.<\/strong>Kako se proces poni\u0161tenja presude iz 2016. godine uklapa u \u0161iri narativ o reinterpretaciji povijesti i o aktualnim politi\u010dkim sukobima?Na koji na\u010din se koristi Stepin\u010deva li\u010dnost u dana\u0161njim politi\u010dkim i dru\u0161tvenim diskursima? Koje su prednosti i opasnosti takvog kori\u0161tenja?Kako bi se, prema va\u0161em mi\u0161ljenju, trebala balansirati povijesna istina i politi\u010dka upotreba povijesnih li\u010dnosti poput Stepinca?Na koji na\u010din povjesni\u010dari mogu objektivno evaluirati dvosmislenost i kompleksnost Stepin\u010devog djelovanja?Koja uloga Crkve u NDH postavlja posebne izazove pri interpretaciji moralne i politi\u010dke odgovornosti, i kako se to odra\u017eava u slu\u010daju Stepinca?<\/strong>Kako bi se mogao usporediti utjecaj vanjskih politi\u010dkih i ideolo\u0161kih pritisaka na javne izjave i postupke vjerskih vo\u0111a u razli\u010ditim povijesnim kontekstima?<\/strong>Na koji na\u010din bi analiza Stepin\u010devog djelovanja mogla doprinijeti razumijevanju \u0161ireg fenomena suradnje i otpora unutar institucija pod represivnim re\u017eimima?<\/strong>Alojzije Stepinac (1898. \u2013 1960.) bio je zagreba\u010dki nadbiskup (kasnije kardinal) \u010dije se djelovanje tijekom Drugog svjetskog rata i u poratnom razdoblju nalazi u sredi\u0161tu brojnih kontroverzi. Te kontroverze ponajprije […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11306,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[1090,208,1085,984,265,266],"class_list":["post-11294","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-alojzije-stepinac","tag-jugoslavija","tag-kontroverzne-povijesne-licnosti","tag-nacionalni-identitet","tag-ndh","tag-ustase"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11294"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11294\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11308,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11294\/revisions\/11308"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11306"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"Clionaut](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-gimnazije-1024x130.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/kolumbo-1024x585.jpg\")
<\/figure>![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Kardinal_Alojzije_Stepinac.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Ante_Pavelic_and_Alojzije_Stepinac.jpg\")