{"id":10858,"date":"2025-01-17T07:41:00","date_gmt":"2025-01-17T06:41:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=10858"},"modified":"2025-01-18T22:33:02","modified_gmt":"2025-01-18T21:33:02","slug":"nazino-otok-kanibala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/nazino-otok-kanibala\/","title":{"rendered":"Nazino – otok kanibala"},"content":{"rendered":"\n

Po\u010detkom 1930-ih Staljin je pokrenuo niz radikalnih reformi kako bi modernizirao Sovjetski Savez. Jedna od tih politika bila je prisilna kolektivizacija poljoprivrede, koja je rezultirala ogromnim nesta\u0161icama hrane i masovnim migracijama siroma\u0161nog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\n

U nastojanju da kontrolira i preusmjeri taj val migracija, Staljinov re\u017eim odlu\u010dio je deportirati \u201ene\u017eeljene elemente\u201c \u2014 besku\u0107nike, sitne kriminalce i politi\u010dke protivnike \u2014 u udaljena podru\u010dja Sibira kako bi ondje formirali radne kolonije. Radne kolonije su bile izvrstan doprinos bolj\u0161evi\u010dkoj ekonomiji jer su prisilni radnici radili u rudnicima, \u0161umarijama i tvornicama.<\/p>\n\n\n\n

Jedno od takvih mjesta bio je otok Nazino (ili Nazinski), na koji je u tijekom 1933. g. deportirano oko 6700 ljudi. Cilj vlasti bio je da ti ljudi postanu pioniri u razvoju ruralnih podru\u010dja, no stvarnost je bila daleko od te zamisli.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Dolazak na otok<\/h3>\n\n\n\n
\n
\n

U zapadnom Sibiru 1933. godine djelovala su tri ve\u0107a tranzitna logora. Uz logore u Omsku i A\u010dinsku najzna\u010dajniji je bio logor u Tomsku. Prema naredbi Nikolaja Alexejewa, regionalnog \u0161efa politi\u010dke policije, barake logora u Tomsku morale su u o\u017eujku 1933. imati mjesta za 8000 zatvorenika i jo\u0161 dodatnih 7000 mjesta u \u0161atorima. No, do dolaska prvog ve\u0107eg transporta zatvorenika ti kapaciteti jo\u0161 nisu izgra\u0111eni. Kako se broj zatvorenika stalno pove\u0107avao lokalne vlasti tra\u017eile su alternativna mjesta za zatvaranje.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Deportacija zatvorenika<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Tako je 4900 logora\u0161a 18. svibnja 1933. rije\u010dnim \u010damcima rijekom Ob preba\u010deno do rije\u010dnog otoka kod sela Nazino. Pratilo ih je 50 \u010duvara koji su zapravo bili upravo unova\u010deni gra\u0111ani Tomska. Osim pu\u0161aka nisu imali ni uniforme niti ikakvu obuku za \u010duvare.<\/p>\n\n\n\n

Tri kilometra dug i oko 500 metara \u0161iroki otok bio je jo\u0161 djelomi\u010dno poplavljen kada je proveden prvi apel (zbor) zatvorenika. Registrirano je 4556 mu\u0161karaca, 332 \u017eene i 27 le\u0161eva. Ve\u0107 pri dolasku je tre\u0107ina zatvorenika bila toliko slaba da im je trebalo pomo\u0107i pri silasku s brodova.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Na najnovijoj satelitskoj snimci iz 2025. otok je izgleda u potpunosti poplavljen.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Pre\u017eivljavanje u ekstremnim uvjetima<\/h3>\n\n\n\n

Deportirani su stigli na otok bez osnovnih sredstava za pre\u017eivljavanje. Odmah po dolasku na otok se trebalo iskrcati 20 tona bra\u0161na no zbog sukoba koji je izbio izme\u0111u zatvorenika bra\u0161no je pretovareno u selo Nazino. Nisu imali odgovaraju\u0107u odje\u0107u, alate, niti dovoljno hrane. Plan je bio da rade na stvaranju poljoprivredne kolonije, ali ve\u0107 prvi dani otkrili su potpuni nedostatak organizacije i brige vlasti.<\/p>\n\n\n\n

Hrana koja je dopremana bila je nedovoljna, a sustav distribucije brzo je propao. Prvi plan je bio da brigadiri svaki dan preuzmu po 75 kg bra\u0161na koje se trebalo raspodijeliti na 150 zatvorenika. Zatvorenici nisu imali posu\u0111a pa se bra\u0161no \u010duvalo u kapama, cipelama i odje\u0107i. Kod podjela je redovito dolazilo do tu\u010dnjava i nasilja, a bra\u0161no se nikako nije moglo sa\u010duvati pred vlagom. Ve\u0107 drugi dan po dolasku pao je novi snijeg koji je pogor\u0161ao uvjete. Mije\u0161anje sirovog bra\u0161na s rije\u010dnom vodom kod mnogih je uzrokovalo dizenteriju.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Lokalni stra\u017eari su zlostavljali zarobljenike, dok su glad i bolest brzo po\u010dele uzimati danak. Stra\u017eari su u zamjenu za komad kruha tra\u017eili seksualne usluge. Unutar nekoliko dana, otok se pretvorio u popri\u0161te borbe za goli \u017eivot. Umjesto dostave hrane uskoro je dopremljeno jo\u0161 oko 1200 zatvorenika bez namirnica, u jo\u0161 lo\u0161ijem stanju i djelomi\u010dno zara\u017eeni tifusom.<\/p>\n\n\n\n

Dok je glad postajala sve ve\u0107a, ve\u0107 u prvom tjednu po\u010deli su se javljati prvi slu\u010dajevi kanibalizma. O\u010dajnici su posezali za tijelima umrlih kako bi pre\u017eivjeli. Izvje\u0161\u0107a iz tog razdoblja govore da je unutar nekoliko tjedana vi\u0161e od 4000 ljudi umrlo zbog gladi, bolesti i nasilja. <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\n

Ne, to nije istina, jeo sam samo jetra i srca. Bilo je vrlo jednostavno. Ba\u0161 poput ra\u017enji\u0107a. Pravili smo ra\u017enjeve od vrbovih grana, rezali na komade, nabadali na ra\u017enjeve i pekli iznad logorske vatre. Birali smo one koji nisu bili sasvim \u017eivi, ali jo\u0161 nisu bili sasvim mrtvi. Bilo je o\u010dito da \u0107e uskoro oti\u0107i \u2013 da \u0107e za dan ili dva odustati. Tako im je bilo lak\u0161e. Sada. Brzo. Bez patnje jo\u0161 dva ili tri dana.<\/p>\nPre\u017eivjeli na optu\u017ebe o kanibalizmu<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Jednom su u na\u0161u ku\u0107u doveli \u017eenu s Otoka smrti. Vodili su je u drugi logor. \u017denu su odveli u stra\u017enju sobu da provede no\u0107, a ja sam vidjela da su joj listovi bili odsje\u010deni! Pitala sam, a ona je rekla: ‘To su mi u\u010dinili na Otoku smrti \u2013 odsjekli su ih i skuhali.’ Svo meso s njezinih listova bilo je odsje\u010deno. Zbog toga su joj noge bile smrznute, pa ih je omotavala krpama. Mogla se sama kretati. Izgledala je kao starica, ali zapravo je imala ne\u0161to vi\u0161e od 40 godina.<\/p>\nFeofila Bylina, stanovnica Nasina<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\n

Kada je oti\u0161ao, ljudi su zgrabili djevojku, vezali je za stablo i nasmrt je izboli, jedu\u0107i sve \u0161to su mogli. Bili su gladni i htjeli su jesti. Po cijelom otoku moglo se vidjeti ljudsko meso kako se trga, re\u017ee i vje\u0161a na stabla. Proplanci su bili prekriveni le\u0161evima.<\/p>\nO slu\u010daju djevojke koja se svidjela stra\u017earu<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Do sredine lipnja 1933. sovjetske vlasti su s otoka deportirale 2856 zatvorenika. Izme\u0111u 1500 i 2000 zatvorenika je progla\u0161eno mrtvima dok su ostali “nestali”.<\/p>\n\n\n\n

Otkrivanje tragedije i spomen<\/h3>\n\n\n\n
\n
\n

Tek krajem 1980-ih, tijekom razdoblja Glasnosti <\/em>(nove politike otvorenosti pod Gorba\u010dovom), detalji o Nazinskoj tragediji iza\u0161li su na vidjelo. Povjesni\u010dari su otkrili slu\u017ebenike sovjetske tajne policije (NKVD) koji su dokumentirali doga\u0111aje na otoku. Njihova izvje\u0161\u0107a i svjedo\u010danja pre\u017eivjelih postali su klju\u010dni dokazi o brutalnosti Staljinovog re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n

Na otoku je 1993. postavljen kri\u017e visok \u0161est metara s natpisom “\u017drtvama politi\u010dke represije 1933-1993”. Otok je redovito poplavljen pa je u poplavi kri\u017e nestao. Novi kri\u017e je podignut 2006., a u selu je podignuta i spomen kapela.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u010detkom 1930-ih Staljin je pokrenuo niz radikalnih reformi kako bi modernizirao Sovjetski Savez. Jedna od tih politika bila je prisilna kolektivizacija poljoprivrede, koja je rezultirala ogromnim nesta\u0161icama hrane i masovnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10878,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[656,183,1058,1059,390,1057],"class_list":["post-10858","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-boljsevizam","tag-gimnazije","tag-gulag","tag-nazino","tag-sssr","tag-staljin"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10858","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10858"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10858\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10981,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10858\/revisions\/10981"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10878"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10858"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10858"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10858"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}