{"id":10819,"date":"2025-01-14T07:36:00","date_gmt":"2025-01-14T06:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=10819"},"modified":"2025-01-18T22:34:01","modified_gmt":"2025-01-18T21:34:01","slug":"zasto-vikinzi-nisu-kolonizirali-ameriku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2025\/zasto-vikinzi-nisu-kolonizirali-ameriku\/","title":{"rendered":"Za\u0161to Vikinzi nisu kolonizirali Ameriku?"},"content":{"rendered":"\n

Nakon putovanja Kristofora Kolumba 1492. g., europske sile poput \u0160panjolske zapo\u010dele su opse\u017enu kolonizaciju koja je preoblikovala zapadnu hemisferu. Me\u0111utim, Vikinzi su stigli u Sjevernu Ameriku stolje\u0107ima ranije, nakon \u0161to su naselili Island i Grenland tijekom 9. i 10. stolje\u0107a. Oko 1000. godine osnovali su malo upori\u0161te u L’Anse aux Meadowsu (reprodukcija ku\u0107e na slici gore) u Newfoundlandu, koje su koristili kao bazu za istra\u017eivanje sjeveroisto\u010dne Sjeverne Amerike. Povijesni izvori sugeriraju da su postavili jo\u0161 jedno upori\u0161te, vjerojatno zvano “Hop”, u dana\u0161njoj provinciji New Brunswick.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Za razliku od opse\u017ene europske kolonizacije koja je uslijedila nakon Kolumbovih putovanja, naselja Vikinga u Sjevernoj Americi bila su kratkotrajna. Nije sigurno jesu li Vikinzi namjeravali pro\u0161iriti svoja upori\u0161ta u ve\u0107e kolonije, ali suo\u010dili su se s ozbiljnim izazovima. Njihova su naselja bila rijetko naseljena, a ubrzo su nai\u0161li na sukobe sa starosjediocima, \u0161to je vjerojatno utjecalo na njihovu odluku da odu. Osim toga, izazovni morski putovi i razli\u010dite razine dru\u0161tvenog razvoja u Europi i Sjevernoj Americi u to vrijeme doprinijeli su njihovom povla\u010denju.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Arheologinja Birgitta Wallace, koja je intenzivno prou\u010davala Vikinge u Sjevernoj Americi, sugerira da mo\u017eda nisu imali interesa za veliku kolonizaciju. “Nordijci tada nisu bili zainteresirani za kolonizaciju Sjeverne Amerike, jer je kolonija na Grenlandu bila nova i u ekspanziji, ali jo\u0161 uvijek vrlo mala,” obja\u0161njava. <\/p>\n\n\n\n

Njihovo istra\u017eivanje podru\u010dja poput “Vinlanda” (\u0161to zna\u010di “Zemlja vina”) vjerojatno je bilo vo\u0111eno potragom za resursima koji bi podr\u017eali naselja na Grenlandu.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kevin P. Smith, istra\u017eiva\u010d u Smithsonian Institutu, ima ne\u0161to druga\u010dije mi\u0161ljenje, navode\u0107i da nordijski tekstovi iz ranog 11. st. ukazuju na interes za uspostavljanje kolonije u Vinlandu. On spominje da su neki Vikinzi vidjeli to podru\u010dje kao mjesto gdje bi mla\u0111i \u010dlanovi poglavarskih obitelji mogli postati vo\u0111e. Me\u0111utim, Christopher Crocker sa Sveu\u010dili\u0161ta Memorial tvrdi da nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili namjeru Vikinga da trajno naseljavaju Sjevernu Ameriku.<\/p>\n\n\n\n

Smith tako\u0111er isti\u010de da nordijske sage pripisuju napu\u0161tanje Vinlanda sukobima s domoroda\u010dkim stanovni\u0161tvom. “Saga o Eriku Crvenom” opisuje sukob koji je zavr\u0161io povla\u010denjem Vikinga na njihove brodove nakon \u0161to su pretrpjeli gubitke. Sage sugeriraju da, unato\u010d privla\u010dnosti Vinlanda, stalna prijetnja sukoba s lokalnim stanovnicima bila je odvra\u0107aju\u0107i faktor.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Leif Erikson otkriva Ameriku (naslikao Christian Krohg, 1893.)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Vi\u0161e \u010dimbenika ograni\u010dilo je ekspanziju Vikinga u Sjevernoj Americi. Nordijsko stanovni\u0161tvo bilo je relativno malo \u2013 ukupna populacija Skandinavije u kasnom vikin\u0161kom dobu vjerojatno je bila ispod milijun, a po\u010detna populacija Grenlanda bila je oko 400-500, s vrhuncem od 2000-3000 oko 1300. g. Populacija starosjedioca isto\u010dne Sjeverne Amerike bila je znatno ve\u0107a – procjene za 1500. g. govore o brojci izme\u0111u 500 000 i 2,6 milijuna.<\/p>\n\n\n\n

Sjeverni Atlantik predstavljao je veliki izazov za Vikinge sa svojim hladnim i olujnim uvjetima. Udaljenost izme\u0111u Grenlanda i Vinlanda tako\u0111er je stvarala logisti\u010dke probleme za trgovinu i komunikaciju. Kevin McAleese, kustos u Provincialnom muzeju Rooms u Newfoundlandu, napominje da je izoliranost Grenlanda ote\u017eavala trgovinu s Europom.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, Skandinavija je bila manje urbanizirana i politi\u010dki razvijena u usporedbi s Europom 15. st. Povjesni\u010dar Jan Bill isti\u010de da su, u vrijeme Kolumba, europske dr\u017eave poput onih na Iberskom poluotoku imale ja\u010de politi\u010dke strukture i mogle ulagati vi\u0161e u kolonizaciju nego relativno mlade vikin\u0161ke dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Nakon Kolumbovih putovanja, bolesti koje su donijeli Europljani desetkovale su starosjedioce, \u0161to je olak\u0161alo europsko osvajanje. Iako postoje naga\u0111anja da su Vikinzi mo\u017eda prenijeli bolesti arkti\u010dkim populacijama poput naroda Dorset, to nije dovelo do velikih epidemija u Sjevernoj Americi.<\/p>\n\n\n\n

Vikinzi su se tako\u0111er suo\u010davali s unutarnjim podjelama, s nesuglasicama oko religije, smjera putovanja i strategija za suo\u010davanje s domoroda\u010dkim stanovni\u0161tvom, kako je opisano u “Sagi o Eriku Crvenom”. Ovi problemi vjerojatno su doprinijeli njihovoj odluci da napuste svoja upori\u0161ta u Sjevernoj Americi nakon otprilike dva desetlje\u0107a. Kako je Kevin McAleese rekao, sve ambicije koje su Vikinzi imali za kolonizaciju pokazale su se kao “preveliki zalogaj.”<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koliko je bila velika ukupna populacija Skandinavije u kasnom vikin\u0161kom dobu? Kako bi to moglo ograni\u010diti kolonizaciju novih teritorija?<\/li>\n\n\n\n
  2. Kako se veli\u010dina populacije Vikinga uspore\u0111ivala s brojem starosjedilaca u Sjevernoj Americi?<\/li>\n\n\n\n
  3. Koji su izazovi u prometu i komunikaciji postojali izme\u0111u Grenlanda i Vinlanda?<\/li>\n\n\n\n
  4. Kako su hladni i olujni uvjeti Sjevernog Atlantika utjecali na trgovinu i opskrbu izme\u0111u naselja?<\/li>\n\n\n\n
  5. Koju ulogu su sukobi sa starosjediocima imali u odluci Vikinga da napuste naselja?<\/li>\n\n\n\n
  6. Kako bi takvi sukobi utjecali na sigurnost i odr\u017eivost kolonizacije?<\/li>\n\n\n\n
  7. Koje razlike u politi\u010dkoj organizaciji i ekonomskim resursima postoje izme\u0111u Vikinga i europskih sila iz 15. stolje\u0107a, poput \u0160panjolske i Portugala?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kako je ograni\u010denost resursa na Grenlandu oblikovala motive Vikinga za istra\u017eivanje Sjeverne Amerike?<\/li>\n\n\n\n
  9. Koje razlike u ciljevima, resursima i pristupima postoje izme\u0111u kolonizacije Vikinga i kasnijih europskih sila nakon Kolumbovih putovanja?<\/li>\n\n\n\n
  10. Kako su tehnolo\u0161ka i politi\u010dka dostignu\u0107a u 15. stolje\u0107u omogu\u0107ila opse\u017eniju kolonizaciju?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nakon putovanja Kristofora Kolumba 1492. g., europske sile poput \u0160panjolske zapo\u010dele su opse\u017enu kolonizaciju koja je preoblikovala zapadnu hemisferu. Me\u0111utim, Vikinzi su stigli u Sjevernu Ameriku stolje\u0107ima ranije, nakon \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10825,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[183,1054,1055,1053],"class_list":["post-10819","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-gimnazije","tag-lanse-aux-meadows","tag-newfoundland","tag-vikinzi"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10819","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10819"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10819\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10984,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10819\/revisions\/10984"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10825"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10819"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10819"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10819"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}