{"id":10432,"date":"2021-07-04T14:12:00","date_gmt":"2021-07-04T12:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=10432"},"modified":"2025-01-04T14:58:16","modified_gmt":"2025-01-04T13:58:16","slug":"problem-straha-od-javnoga-nastupa-u-online-okruzenju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2021\/problem-straha-od-javnoga-nastupa-u-online-okruzenju\/","title":{"rendered":"Problem straha od javnoga nastupa u online okru\u017eenju"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razli\u010diti oblici javnoga nastupa sastavni su dio \u0161kolske svakodnevice. Hrvatski jezi\u010dni portal definira pojam nastup kao<em> izlazak pred publiku u okviru kakve priredbe, programa itd<\/em>. U svakodnevici i u literature pojmovi javni nastup i javni govor se obi\u010dno povezuju, koriste zajedno ili se koriste kao istozna\u010dnice. Za razliku od javnoga govora, nastup ne mora uklju\u010divati i verbalnu komunikaciju (npr. ples, pantomima). Javni nastup u \u0161koli gotovo uvijek podrazumijeva nastup pred publikom jer se sve aktivnosti nastavnoga procesa provode pred razredom i barem pred skupnom u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg\" alt=\"Clionaut preporuka: za edukatore\" class=\"wp-image-7254\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-768x98.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore.jpg 1180w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ameri\u010dko dru\u0161tvo psihijatara (2013) definira anksioznost kao osje\u0107aj straha i tjeskobe potaknut mogu\u0107no\u0161\u0107u negativnoga vrednovanja. Anksiozni poreme\u0107aj ubraja se me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107e poreme\u0107aje u djetinjstvu s pojavno\u0161\u0107u u 6 \u2013 8 % djece i adolescenata. Taj je poreme\u0107aj dio normalnoga razvoja ili reakcija na specifi\u010dnu situaciju, a postaje ozbiljan problem kad utje\u010de na razvoj i funkcioniranje pojedinca. \u0160vedski psiholozi Furmark et. al. (1999) proveli su ispitivanje socijalnih fobija na 2000 slu\u010dajno odabranih odraslih osoba i utvrdili u\u010destalost od oko 25 %. Perveen et al. (2018) spominju u\u010destalost od oko 25 % u mladih osoba i do 75 % kod nastupa pred velikom skupinom. Tako\u0111er navode McCroskeyevo istra\u017eivanje iz 1984. kojim je kod 30 \u2013 40 % Amerikanaca uvr\u0111en strah od razgovora te istra\u017eivanje Tillforsa iz 2008. koje je pokazalo da kod 7 \u2013 13 % osoba postoji strah od ispitivanja. Strah od \u0161kole smatra se normalnim strahom u mla\u0111e osnovno\u0161kolske djece, dok je strah od javnoga nastupa uvr\u0161ten me\u0111u strahove u razdoblju adolescencije. Lije\u010dnik Tsaoudides (2015) navodi da na strah od javnoga nastupa utje\u010du: nedostatak iskustva, vrednovanje, razlika u statusu, izno\u0161enje novih ideja i nova, nepoznata publika. To se uvelike mo\u017ee precrtati na \u0161kolsko okru\u017eenje, osim \u010dinjenice da su \u010dlanovi razredne zajednice i u\u010ditelj\/u\u010diteljica sve poznatiji kroz du\u017ei period zajedni\u010dke suradnje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Glosofobija<\/strong> je strah od javnoga govora. Uklju\u010duje strah od govora pred publikom i strah od skupova u kojima pozornost mo\u017ee biti skrenuta na pojedinca. Gledamo li samu pojavnost, radi se upravo o tipi\u010dnim situacijama \u0161kolskoga okru\u017eenja. Posljedice glosofobije mogu biti kratkoro\u010dne i dugoro\u010dne. Kratkoro\u010dne su temeljene na fiziolo\u0161koj reakciji \u201cborba ili bijeg\u201d: ubrzani rad srca, povi\u0161eni krvni tlak, mu\u010dnina, pove\u0107ano znojenje, zatezanje mi\u0161i\u0107a vrata, kserostomija (suho\u0107a usta) i sl. Dugoro\u010dne se odnose na naru\u0161avanje odnosno umanjivanje \u017eivotnih \u0161ansi (osobnoga uspjeha u obrazovanju, poslu i socijalnim interakcijama op\u0107enito).<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Odgovor obrazovnoga sustava na pandemijske uvjete<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obrazovni sustavi u svijetu i Hrvatskoj u\u0161li su u tre\u0107u \u0161kolsku godinu obilje\u017eenu pandemijom bolesti COVID-19. Bolest COVID-19 (zaraza virusom SARS-CoV2) \u0161iri se svijetom od kraja 2019. godine i kontinuirano svojim posljedicama uvelike priti\u0161\u0107e svakodnevicu dr\u017eave, dru\u0161tva i pojedinca. Prema istra\u017eivanju An\u010di\u0107a i Cepi\u0107a (2021) <em>velika ve\u0107ina u hrvatskom dru\u0161tvu (87 %) prepoznaje opasnost od bolesti COVID-19 i smatra da bi posljedice mogle biti kobne<\/em>. Prema istra\u017eivanju Bagi\u0107a i \u0160uljok (2021) 12 % ispitanika smatra pandemiju iznimno opasnom, 41 % smatra ju dosta opasnom i 31 % donekle opasnom. Glavne mjere prevencije, izbjegavanje dru\u0161tvenoga kontakta, dr\u017eanje distance i no\u0161enje za\u0161titnih maski za disanje, direktno utje\u010du i na obrazovanje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od prolje\u0107a 2020. godine u obrazovnome sustavu Republike Hrvatske odlukom Ministarstva odgoja i obrazovanja (2020) primjenjuju se tri modela pou\u010davanja kao odgovor na \u0161irenje pandemije COVID-19. Prema modelu A cjelokupna nastava odvija se u \u0161koli. Prema modelu B kombinira se nastava u\u017eivo i <em>online <\/em>sukladno mogu\u0107nostima \u0161kole. Model C predvi\u0111a <em>online <\/em>provo\u0111enje cjelokupnoga nastavnog procesa. Pou\u010davanje u online okru\u017eenju zapravo predstavlja najve\u0107u promjenu paradigme \u0161kolstva u Hrvatskoj od po\u010detka posljednje reforme \u0160kola za \u017eivot. Otvara brojna pitanja, od tehnolo\u0161ke opremljenosti \u0161kole, u\u010ditelja i u\u010denika, informati\u010dke pismenosti u\u010ditelja i u\u010denika te pitanja o efektima <em>online <\/em>pou\u010davanja u uvjetima pandemije.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Joki\u0107 i Risti\u0107 Dedi\u0107 (2021) proveli su istra\u017eivanje o u\u010dincima pandemije na obrazovni sustav Republike Hrvatske na ukupno 161 \u0161kola (76 osnovnih i 75 srednjih). Uzorak je uklju\u010divao 5374 u\u010ditelja, stru\u010dnih suradnika i ravnatelja te 27023 u\u010denika (6. i 8. razred osnovne \u0161kole te 2. i 4. razred srednje \u0161kole). Ve\u0107ina maturanata srednjih \u0161kola (59,1 %) odgovorila je da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihov \u017eivot. Udio takvih odgovora u\u010denika predmetne nastave osnovnih \u0161kola je oko tre\u0107ine ispitanih. Rezultati utjecaja promjena u nastavi i organizaciji \u0161kole na u\u010denje pri u\u010denicima osnovne \u0161kole ukazuju da su promjene uvjetovane pandemijom donekle lo\u0161e utjecale na njihovu motivaciju za u\u010denje, radne navike i pra\u0107enje nastave. Nisu zamijetili znatnije promjene u usvojenome znanju i vje\u0161tinama. Uvelike su zamijetili pobolj\u0161anje vje\u0161tina rada s ra\u010dunalom. U pitanjima procjene vrijedi li neka tvrdnja vi\u0161e za nastavu na daljinu ili za nastavu u \u0161koli, u\u010denici 8. razreda osnovne \u0161kole procijenili su da:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>je pra\u0107enje <em>online <\/em>nastave napornije<\/li>\n\n\n\n<li>izvr\u0161avanje zadataka za <em>online <\/em>\u0161kolu zahtijeva puno truda,<\/li>\n\n\n\n<li>tijekom <em>online <\/em>nastave mora se izvr\u0161iti mnogo zadataka u kratkome roku<\/li>\n\n\n\n<li>u fizi\u010dkoj nastavi dobiju se bolja poja\u0161njenja i nastavnici daju jasne upute.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Va\u017eno je napomenuti da je ve\u0107ina nastavnika istaknula da se koli\u010dina posla u odnosu na godinu bez pandemije izrazito pove\u0107ala (22,2 %) i pove\u0107ala u prili\u010dnoj mjeri (55,2 %). Procjena zahtjevnosti poslova u\u010ditelja i nastavnika predmetne nastave osnovne \u0161kole u odnosu na razdoblje prije pandemije procijenjena je u modelu C kao vrlo visoka (51,4 %) i visoka (35,2 %). Prema modelu B kao vrlo visoka (42,5 %) i visoka (42,3 %), dok se model A pokazao kao najmanje zahtjevan (16,4 % vrlo visoka i 44,1 % visoka).<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Istra\u017eivanje<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Provedeno je istra\u017eivanje s ciljem kako okru\u017eenje <em>online <\/em>nastave utje\u010de na strah od javnoga nastupa kod u\u010denika predmetne nastave. Istra\u017eivanje je provedeno u dvije faze. U prvoj fazi kori\u0161tena je nasumi\u010dna fokus grupa iz populacije u\u010diteljica i u\u010ditelja predmetne nastave. Grupa od 14 ispitanika u prosjeku je imala izme\u0111u 15 i 20 godina radnoga iskustva. Postavljeno im je pitanje: Kakve su promjene uo\u010dene prilikom <em>online <\/em>nastave vezano uz aktivnost u\u010denika koji ina\u010de imaju strah od javnoga nastupa?. Odgovori su sljede\u0107i:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>u\u010denik s dijagnozom autizma puno vi\u0161e odgovara <em>online <\/em>i ima manje problema s javnim nastupom<\/li>\n\n\n\n<li>komunikacija se smanjila<\/li>\n\n\n\n<li>lak\u0161e im je pri\u010dati preko videopoziva<\/li>\n\n\n\n<li>govore samo oni koji su i u nastavi u\u017eivo aktivni<\/li>\n\n\n\n<li>jednostavnije im je komunicirat na ovaj na\u010din komunicirati, odnosno aktivniji su<\/li>\n\n\n\n<li>puno opu\u0161tenije izlaganje<\/li>\n\n\n\n<li>neki u\u010denici, koji nisu bili aktivni na satu, sad su postali aktivniji<\/li>\n\n\n\n<li>lak\u0161a im je komunikacija preko ekrana nego u\u017eivo<\/li>\n\n\n\n<li>\u010dini se da nisu pod tolikim stresom kad treba ne\u0161to re\u0107i<\/li>\n\n\n\n<li>u\u010denici koji ina\u010de imaju problem s javnim nastupom lak\u0161e su komunicirali <em>online <\/em>putem <em>chata <\/em>i porukama profesorima<\/li>\n\n\n\n<li>dio introvertiranih se otvara jedino u porukama koje \u0161alju uz zada\u0107e<\/li>\n\n\n\n<li>kod nekih introvertiranih mo\u017eda se dogodila promjena, ali nije velika<\/li>\n\n\n\n<li>nekoliko njih se i na nastavi nakon toga malo oslobodilo u komunikaciji sa mnom<\/li>\n\n\n\n<li><em>online <\/em>nastava pomogla je nekim u\u010denicima u izra\u017eavanju ukoliko imaju isklju\u010dene kamere.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na temelju toga inicijalnog istra\u017eivanja generalni zaklju\u010dak je da je ve\u0107ina u\u010ditelja primijetila odre\u0111eni napredak ili pobolj\u0161anje aktivnosti u\u010denika tijekom <em>online <\/em>rada, odnosno da se glosofobija smanjila. No, razgovor s ispitanicima otkrio je dodatne \u010dimbenike koji utje\u010du na aktivnosti u\u010denika kao i povezano s izazovima <em>online <\/em>nastave i rada tijekom pandemije. Uo\u010dena je razlika u aktivnosti u\u010denika provodi li se <em>online <\/em>nastava sinkrono ili asinkrono gdje u\u010denici u asinkronoj nastavi imaju vi\u0161e vremena za pa\u017eljivije pripremanje. To pozivitno utje\u010de na njihove rezultate. Uo\u010dena je razlika u predmetima gdje jezici, koji ionako vi\u0161e inzistiraju na povratnoj sprezi, odnosno razgovoru s u\u010denicima, do\u017eivljavaju i ve\u0107u <em>online <\/em>aktivnost. Uo\u010dena je razlika u vrsti komunikacije gdje se najvi\u0161e u\u010denika odlu\u010duje za tekstualno komuniciranje, zatim audiozapisima i najmanje videoporukama ili videouklju\u010divanjem. Dio ispitanika skrenuo je pa\u017enju na utjecaj socijalnoga statusa u\u010denika gdje u\u010denici slabijega socijalnog statusa vi\u0161e izbjegavaju videokomunikaciju (zbog fizi\u010dkoga okru\u017eenja u kojemu se nalaze ili zbog obiteljske dinamike). Dugotrajnost ovakvih oblika nastave utje\u010de na osje\u0107aj zasi\u0107enja kod u\u010ditelja i kod u\u010denika \u0161to se direktno odra\u017eava na motivaciju. U\u010ditelji osje\u0107aju da imaju jo\u0161 manje vremena za posve\u0107ivanje pa\u017enje pojedinomu u\u010deniku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rezultati inicijalnoga istra\u017eivanja pomogli su oblikovanju daljnjega istra\u017eavanja. Prema konstruktivisti\u010dkoj paradigmi provedeno je korelacijsko istra\u017eivanje s osnovnim zadatcima istra\u017eivanja vezane literature i provo\u0111enja istra\u017eivanja na ve\u0107emu broju u\u010ditelja predmetne nastave u osnovnim \u0161kolama. Instrument istra\u017eivanja bio je upitnik s 3 pitanja zatvorenoga tipa i 11 izjava sa skalom procjene slaganja. Na skali procjene od 5 stupnjeva ispitanici su izra\u017eavali svoje slaganje s izjavama od <em>u potpunosti se ne sla\u017eem<\/em> do <em>u potpunosti se sla\u017eem<\/em>. Upitnik je dostupan u Prilogu 1. Istra\u017eivanje je provedeno u razdoblju od 28. travnja do 5. svibnja 2021. godine, a upitnik oblikovan u aplikaciji Google Forms distribuiran je putem u\u010diteljskih Facebook grupa. U istra\u017eivanju je sudjelovalo 87 ispitanika. Provedena je samo deskriptivna analiza prikupljenih podataka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107i udio ispitanika (46 %) radi kao u\u010ditelj\/u\u010diteljica predmetne nastave 10 \u2013 20 godina. 17,2 % ispitanika radi 20 \u2013 30 godina, a 14,9 % ispitanika radi 5 \u2013 10 godina. U istra\u017eivanju su zastupljeni svi predmeti koji se pou\u010davaju od 5. do 8. razreda osnovne \u0161kole. Najzastupljenija skupina su u\u010ditelji\/u\u010diteljice jezika s 50,5 % ispitanika (od \u010dega 25,3 % u\u010ditelji\/u\u010diteljice Hrvatskoga jezika, dok su ostali u\u010ditelji\/u\u010diteljice prvoga i\/ili drugoga stranog jezika). Od ostalih predmeta ve\u0107e skupine ispitanika su u\u010ditelji\/u\u010diteljice Matematike i Povijesti, obje skupine s po 12,6 %. Ve\u0107ina ispitanika (59,8 %) radila je po modelu C manje od tre\u0107ine predmetne satnice (po 29,9 % u obje grupe od po 10 \u2013 20 % i od 20 \u2013 30 %). Manje od 10 % nastavnih sati po modelu C radilo je 18,4&nbsp; % dok je 14,9&nbsp; % radilo 30 \u2013 40 % ispitanika.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"901\" height=\"298\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10435\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-2.jpg 901w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-2-300x99.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-2-768x254.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 901px) 100vw, 901px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 1. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Tijekom nastave u razredu uo\u010davam probleme u\u010denika koji imaju strah od javnoga nastupa.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U inicijalnome dijelu istra\u017eivanja tijekom razgovora s u\u010diteljima nekolicina ih je pri otvaranju razgovora reagirala iznena\u0111eno. To se iznena\u0111enje odnosi upravo na pitanje zamje\u0107uju li u\u010ditelji u\u010denike koji imaju odre\u0111enih problema tijekom nastave. Izazovni dio u\u010diteljskoga posla upravo je poku\u0161aj individualizacije pou\u010davanja prema pojedina\u010dnome u\u010deniku. S obzirom na to da je i istra\u017eivanjem Joki\u0107a i Risti\u0107 Dedi\u0107 (2021) dokazano dodatno optere\u0107enje u\u010ditelja tijekom pandemijske nastave, to pitanje dobiva dodatno na zna\u010daju. Postoji opravdana sumnja da se dio u\u010ditelja nije aktivno uklju\u010dio u ovo istra\u017eivanje upravo zato \u0161to u proteklome razdoblju nisu uspjeli uo\u010diti pote\u0161ko\u0107e kod u\u010denika. Od N = 87 ispitanika njih 49,4 % se u potpunosti slo\u017eilo, a 35,5 % djelomi\u010dno slo\u017eilo s tvrdnjom da su uo\u010dili probleme u\u010denika koji imaju strah od javnoga nastupa.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"886\" height=\"273\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10437\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-3.jpg 886w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-3-300x92.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-3-768x237.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 886px) 100vw, 886px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 2. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Poimanje vlastitoga fizi\u010dkog izgleda u\u010denika utje\u010de na njihov javni nastup pred vr\u0161njacima.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odgovori ispitanika potvr\u0111uju pretpostavku da, barem po mi\u0161ljenju u\u010ditelja, u\u010denicima njihovo poimanje vlastitoga izgleda i razmi\u0161ljanje o tome \u0161to \u0107e drugi misliti o njima, utje\u010de na njihov javni nastup.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"901\" height=\"289\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-4.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10439\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-4.jpg 901w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-4-300x96.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-4-768x246.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 901px) 100vw, 901px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 3. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Nastup pred vr\u0161njacima ve\u0107i je izvor stresa od nastupa pred u\u010diteljem\/u\u010diteljicom.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povezano s prethodnom izjavom najve\u0107i dio ispitanika smatra da je za u\u010denike ve\u0107i stres nastup pred drugim u\u010denicima od samoga nastupa pred u\u010diteljem. Tu se mo\u017ee spekulirati o tome da je osoba koja u ovome slu\u010daju predstavlja autoritet zapravo manji uzro\u010dnik stresa od vr\u0161njaka. Opravdano je smatrati da bi, stoga, <em>online <\/em>javni nastup mogao pozitivno utjecati na percepciju pritiska na u\u010denika koji je na ovaj na\u010din slabije izlo\u017een pogledima vr\u0161njaka (zbog same mogu\u0107nosti tehnologije).<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"892\" height=\"279\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-5.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10441\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-5.jpg 892w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-5-300x94.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-5-768x240.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 892px) 100vw, 892px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 4. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Tijekom online pou\u010davanja primje\u0107ujem promjenu pona\u0161anja u\u010denika koji ina\u010de imaju strah od javnoga nastupa.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107i dio ispitanika uo\u010dava promjenu pona\u0161anja u\u010denika koji ina\u010de imaju strah od javnoga nastupa.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"892\" height=\"295\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-6.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10445\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-6.jpg 892w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-6-300x99.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-6-768x254.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 892px) 100vw, 892px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 5. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Online nastava pozitivno utje\u010de na u\u010denike koji ina\u010de imaju strah od javnoga nastupa.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107i dio ispitanika sla\u017ee se s tvrdnjom da je <em>online <\/em>nastava pozitivno utjecala na u\u010denike koji ina\u010de imaju strah od javnoga nastupa.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"897\" height=\"280\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-7.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10447\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-7.jpg 897w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-7-300x94.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-7-768x240.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 897px) 100vw, 897px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 6. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Javni nastupi u\u010denika (izvr\u0161avanje zadataka, prezentiranje, vrednovanje) na mojim satima odr\u017eavaju se sinkrono (u realnome vremenu).<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107ina ispitanika svoju je <em>online <\/em>nastavu odr\u017eavala sinkrono.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"894\" height=\"286\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-8.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10449\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-8.jpg 894w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-8-300x96.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-8-768x246.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 894px) 100vw, 894px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 7. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Sinkroni javni nastupi u\u010denika pozitivno utje\u010du na njihovo izvr\u0161avanje zadataka.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kod ispitanika se uo\u010dava trend pomicanja percepcije prema sredini skale \u0161to ukazuje na to da ispitanici nisu u potpunosti sigurni da sinhroni javni nastupi u\u010denika pozitivno utje\u010du na njihovo izvr\u0161avanje zadataka, premda se ve\u0107ina ispitanika zadr\u017eala u zoni potvr\u0111ivanja izjave.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"900\" height=\"283\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-9.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10451\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-9.jpg 900w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-9-300x94.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-9-768x241.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 900px) 100vw, 900px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 8. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Tijekom online nastave od u\u010denika koji govore tra\u017eim uklju\u010divanje kamere.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u ispitanicima je vidljiva podjela na one koji u ve\u0107oj mjeri (46 %) tra\u017ee od svojih u\u010denika uklju\u010divanje kamere, dok istovremeno postoji zna\u010dajan postotak (20,7 %) onih na suprotnoj strani skale, odnosno onih koji od u\u010denika ne tra\u017ee uklju\u010divanje kamera.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"892\" height=\"278\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-10.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10454\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-10.jpg 892w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-10-300x93.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-10-768x239.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 892px) 100vw, 892px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 9. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Online javni nastup u\u010denika\/u\u010denice umanjuje njegov\/njezin strah od javnoga nastupa.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koncentracija odgovora u sredinu skale (39,1 %) ukazuje na to da ve\u0107i dio u\u010ditelja nije siguran umanjuje li <em>online <\/em>javni nastup u\u010denikov strah od javnoga nastupa. Ipak, zna\u010dajan postotak (ukupno 40,2 %) smatra da takav pozitivan efekt ipak postoji.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"893\" height=\"277\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-11-2.jpg\" alt=\"Grafikon 10. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Online javni nastup u\u010denika\/u\u010denice umanjuje strah od negativne percepcije fizi\u010dkoga izgleda vr\u0161njaka.\" class=\"wp-image-10460\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-11-2.jpg 893w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-11-2-300x93.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-11-2-768x238.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 893px) 100vw, 893px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 10. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Online javni nastup u\u010denika\/u\u010denice umanjuje strah od negativne percepcije fizi\u010dkoga izgleda vr\u0161njaka.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao i kod prethodne izjave, postoji znatan postotak ispitanika (37,9 %) koji nisu sigurni umanjuje li <em>online <\/em>javni nastup strah od negativne percepcije fizi\u010dkoga izgleda vr\u0161njaka. U isto vrijeme 45,9 % ispitanika smatra da je <em>online <\/em>javni nastup umanjio strah u\u010denika od negativne percepcije fizi\u010dkoga izgleda vr\u0161njaka.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"888\" height=\"282\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-12-2.jpg\" alt=\"Grafikon 11. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Javni nastup u\u010denika\/u\u010denika tijekom online nastave pozitivno je utjecao na u\u010denika nakon povratka u nastavu u\u017eivo.\" class=\"wp-image-10461\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-12-2.jpg 888w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-12-2-300x95.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/glosofobija-12-2-768x244.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 888px) 100vw, 888px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 11. Broj i postotak ispitanika koji su ozna\u010dili slaganje s tvrdnjom Javni nastup u\u010denika\/u\u010denika tijekom online nastave pozitivno je utjecao na u\u010denika nakon povratka u nastavu u\u017eivo.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Distribucija rezultata na ovoj skali pokazuje negativan trend, odnosno da se pozitivni u\u010dinci uo\u010deni tijekom <em>online <\/em>nastave nisu preto\u010dili na fizi\u010dku nastavu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prikupljeni rezultati ostavljaju puno prostora za daljnja i detaljnija istra\u017eivanja problema glosofobije i utjecaja <em>online <\/em>pou\u010davanja na taj problem. Tako\u0111er, postoji mogu\u0107nost istra\u017eivanja u\u010deni\u010dke percepcije sebe i na koji se na\u010din predstavljaju drugima u okvirima <em>online <\/em>pou\u010davanja. Za u\u010ditelje ne samo predmetne nastave u osnovnoj \u0161koli, ve\u0107 op\u0107enito, sigurno postoji potreba za stru\u010dnim edukacijama o glosofobiji kao i o drugim oblicima poreme\u0107aja u pona\u0161anju djece i adolescenata. Op\u0107enito se na temelju ovih rezultata istra\u017eivanja mo\u017ee zaklju\u010diti da prema percepciji u\u010ditelja postoji pozitivan utjecaj <em>online <\/em>nastave na u\u010denike koji imaju strah od javnoga nastupa. Isto tako, rezultati ukazuju na to da se taj pozitivni rezultat nije odrazio na u\u010denike po povratku u razred, tj. nastavu u\u017eivo.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Literatura<\/h2>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Tsaousides, T. (2015). <em>Brainblocks: Overcoming the 7 Hidden Barriers to Success<\/em>. Prentice Hall Press.<\/li>\n\n\n\n<li>American Psychiatric Association (2013). <em>Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition<\/em>.<\/li>\n\n\n\n<li>An\u010di\u0107, B., Cepi\u0107, D. (2021). Tko su antimaskeri u Hrvatskoj?: prilog istra\u017eivanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj. <em>Sociologija i prostor<\/em>, 59(219), 187\u2013218. <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.5673\/sip.59.0.7\">https:\/\/doi.org\/10.5673\/sip.59.0.7<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Bagi\u0107, D., \u0160uljok, A. (2021). \u201eStavi masku i odmakni se\u201c \u2013 istra\u017eivanje determinanti protektivnog pona\u0161anja od bolesti COVID-19 u Hrvatskoj. <em>Sociologija i prostor<\/em>, 59(219), 119\u2013147. <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.5673\/sip.59.0.5\">https:\/\/doi.org\/10.5673\/sip.59.0.5<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Furmark, T., Tillfors, M., Everz, P. et al. (1999). Social phobia in the general population: prevalence and sociodemographic profile. <em>Social Psychiatry and Psychiatric Epidemiology<\/em>. Volume 34. str. 416\u2013424<\/li>\n\n\n\n<li>Hrvatski jezi\u010dni portal (2021). n\u00e1stup. Znanje\/SRCE. URL: <a href=\"https:\/\/hjp.znanje.hr\/index.php?show=search_by_id&amp;id=e1ZvURc%253D\">https:\/\/hjp.znanje.hr\/index.php?show=search_by_id&amp;id=e1ZvURc%253D<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Joki\u0107, B., Risti\u0107 Dedi\u0107, Z. (2021). Nacionalno pra\u0107enje u\u010dinaka pandemije bolesti COVID-19 na sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj \u2013 prvi rezultati. Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu. URL: <a href=\"https:\/\/www.idi.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/P_NACIONALNO_PRACENJE_UCINAKA_PANDEMIJE_NA_OBRAZOVNI_SUSTAV-IDIZ-ZA_MEDIJE-FINAL.pdf\">https:\/\/www.idi.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/P_NACIONALNO_PRACENJE_UCINAKA_PANDEMIJE_NA_OBRAZOVNI_SUSTAV-IDIZ-ZA_MEDIJE-FINAL.pdf<\/a>&nbsp;&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2020). <em>Modeli i preporuke za rad u uvjetima povezanima s bolesti COVID-19<\/em>. URL: <a href=\"https:\/\/mzo.gov.hr\/UserDocsImages\/dokumenti\/Modeli%20i%20preporuke%20za%20rad%20u%20uvjetima%20povezanima%20s%20bolesti%20COVID-19%20u%20-%202020.%20-%202021.%20-%203.%209.%202020..pdf\">https:\/\/mzo.gov.hr\/UserDocsImages\/\/dokumenti\/\/Modeli%20i%20preporuke%20za%20rad%20u%20uvjetima%20povezanima%20s%20bolesti%20COVID-19%20u%20-%202020.%20-%202021.%20-%203.%209.%202020..pdf<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Perveen, K., Hasan, Y., Rahman Aleemi, A. (2018). Glossophobia: The Fear Of Public Speaking In Female And Male Students Of University Of Karachi. <em>Pakistan Journal of Gender Studies<\/em>. Vol. 16, 18. str. 57\u201370.<\/li>\n\n\n\n<li>Seldan K\u0151nig, Lj., Peuli\u0107, V., Matijevi\u0107, G. (2019). Strah od javnog nastupa i kako ga pobijediti. <em>Policija i sigurnost<\/em>. Vol. 28 No. 2\/2019, 2019.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"has-vivid-red-color has-text-color has-link-color wp-elements-0dd38c57c9eb5686982905b10ef4a262 wp-block-paragraph\">CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, Glu\u010dina, Turk-Prese\u010dki. (2021).&nbsp;<em>Metodi\u010dki paket za pou\u010davanje Povijesti<\/em>. Profil Klett.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razli\u010diti oblici javnoga nastupa sastavni su dio \u0161kolske svakodnevice. Hrvatski jezi\u010dni portal definira pojam nastup kao izlazak pred publiku u okviru kakve priredbe, programa itd. U svakodnevici i u literature [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10434,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[193],"tags":[1000,1001],"class_list":["post-10432","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-clanci","tag-glosofobija","tag-strah-od-javnog-nastupa"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10432","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10432"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10432\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10463,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10432\/revisions\/10463"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10434"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}