{"id":10380,"date":"2020-12-04T10:56:00","date_gmt":"2020-12-04T09:56:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=10380"},"modified":"2025-01-04T13:16:53","modified_gmt":"2025-01-04T12:16:53","slug":"promjena-paradigme-reforma-ili-sve-po-starom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2020\/promjena-paradigme-reforma-ili-sve-po-starom\/","title":{"rendered":"Promjena paradigme, reforma ili sve po starom?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cini se da smo u Hrvatskoj uhvatili dobar ustaljeni ritam reformi u sektoru obaveznoga obrazovanja. Svako desetlje\u0107e po jedan poku\u0161aj. U devedesetima smo nastavne planove i programe osnovnih i srednjih \u0161kola <em>oslobodili<\/em> ostataka biv\u0161ega re\u017eima i dr\u017eave. Sredinom prvoga desetlje\u0107a 21. stolje\u0107a tzv. HNOS trebao je uvesti odre\u0111ene promjene u pou\u010davanje Povijesti u osnovnoj \u0161koli. <em>\u0160kola za \u017eivot<\/em> potiho je preuzela ve\u0107inu predmetnih kurikuluma Cjelovite kurikularne reforme i eksperimentalno ih uvela u \u0161kolu tijekom \u0161kolske godine 2017.\/2018. Novi, tj. prvi predmetni kurikulumi za osnovnu \u0161kolu i gimnaziju uvedeni su u posljednje razrede u jesen 2021. godine. Uz te predmetne kurikulume u strukovnim se \u0161kolama posljednje desetlje\u0107e eksperimentira s nekolicinom kurikuluma i trenutno nema konkretnih planova ili strategije \u0161to to\u010dno u\u010diniti s njima.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg\" alt=\"Clionaut preporuka: za edukatore\" class=\"wp-image-7254\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-768x98.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore.jpg 1180w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sli\u010dno kao prije svake od navedenih reformi, sli\u010dno kao i nakon svake od navedenih reformi, te\u0161ko je, ili, bolje re\u0107i, nemogu\u0107e prona\u0107i istra\u017eivanja koja bi utvrdila probleme, ponudila rje\u0161enja ili analizirala u\u010dinke provedenih reformi. Priprema reformi svodi se na poneki okrugli stol i okretanje teme u medijima. Situacija se pone\u0161to zakomplicirala tijekom tzv. javne rasprave oko novoga kurikuluma kad se ipak ve\u0107i broj dionika cijele obrazovne vertikale (i izvan nje) uklju\u010dio u raspravu. Ta se rasprava prije svega temeljila na raspravi o politici povijesti, odnosno na pristupu sadr\u017eajima nacionalne povijesti. Upravo je i ta usmjerenost na sadr\u017eaje u svakoj navedenoj reformi u\u010dinila svoje, tj. umjesto promjene paradigme ili smanjenja faktografije svaki put dodala nove teme, nove materijale u ve\u0107 ispunjenu i ograni\u010denu satnicu Povijesti u \u0161kolama. Usprkos svim javno izre\u010denim <em>promjenama paradigme<\/em> sustav natjecanja u osnovnim \u0161kolama kontinuirano potvr\u0111uje da u\u010denici bodove za uspjeh na dr\u017eavnome natjecanju mogu dobiti samo ako nau\u010de ba\u0161 sve podatke iz svih ud\u017ebenika na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povijesne teme i teme pou\u010davanja povijesti kontinuirano su prisutne u javnom prostoru putem tiskanih i elektroni\u010dkih medija. \u010cesto nisu potencirane od strane stru\u010dnjaka, povjesni\u010dara ili edukatora, ve\u0107 od politi\u010dara koji povijesne teme koriste u komunikaciji s javno\u0161\u0107u. Tako povijest \u010desto postaje dio svakodnevnoga razgovora pred izbore i u vrijeme odre\u0111enih obljetnica. Rendi\u0107-Mio\u010devi\u0107 (1999.) pi\u0161e: <em>Povijesno znanje je va\u017ena gra\u0111anska sposobnost, a bez nje pojedinac je podlo\u017eniji politi\u010dkim i drugim manipulacijama. Politi\u010dari imaju svoju vlastitu interpretaciju povijesti, a neki nastoje s njom manipulirati<\/em>.<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\">[1]<\/a>&nbsp; Povijest se \u010desto isti\u010de kao nacionalno va\u017ean predmet jer se tu nudi izuzetna prilika za oblikovanje nacionalnoga identiteta. Uz politiku povijesti pou\u010davanje povijesti sporadi\u010dno je tema usavr\u0161avanja u\u010ditelja i nastavnika povijesti na stru\u010dnim skupovima u organizaciji \u017eupanijskih stru\u010dnih vije\u0107a, Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti i obrazovanja i u okvirima projekata organizacija civilnoga dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rendi\u0107-Mio\u010devi\u0107 (1999.) nadalje spominje da <em>mi kroz nastavu povijesti moramo o\u010duvati svoj identitet<\/em> i da <em>malim narodima koji sa svojom kulturom ulaze u novu Europu prijeti gubitak identiteta<\/em>. Rendi\u0107-Mio\u010devi\u0107 je tijekom \u0161kolske godine 1997.\/1998. proveo istra\u017eivanje me\u0111u u\u010denicima \u010detvrtih razreda gimnazije.<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\">[2]<\/a> Pitanja za istra\u017eivanje temeljio je na preporukama <em>Povijest i pou\u010davanje povijesti u Europi<\/em> Vije\u0107a Europe (1996.).<a href=\"#_ftn3\" id=\"_ftnref3\">[3]<\/a> Analizom rezultata utvrdio je da u\u010denici smatraju:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>da u nastavi povijesti prevladava \u201c\u0161trebanje\u201d<\/li>\n\n\n\n<li>da se odgojni ciljevi u nastavi povijesti slabo ostvaruju<\/li>\n\n\n\n<li>da su predrasude i uvrije\u017eena mi\u0161ljenja zastupljena u povijesnome gradivu<\/li>\n\n\n\n<li>da nastava povijesti u Hrvatskoj nije pro\u017eeta duhom tolerancije i sveop\u0107e suradnje me\u0111u narodima<\/li>\n\n\n\n<li>da nastava povijesti u Hrvatskoj ne omogu\u0107uje razvoj kriti\u010dkoga mi\u0161ljenja, moralnog rasu\u0111ivanja i interkulturalnog odgoja<\/li>\n\n\n\n<li>da u na\u0161oj nastavi prevladava etnocentrizam<\/li>\n\n\n\n<li>da se isti\u010du ratni\u010dke vrline nasuprot humanisti\u010dkim vrijednostima<\/li>\n\n\n\n<li>da nastava povijesti ne razvija sposobnost povijesnoga mi\u0161ljenja<\/li>\n\n\n\n<li>da nastava povijesti nije oslobo\u0111ena religijskih i politi\u010dkih predrasuda.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno su zanimljivi odgovori u\u010denika na pitanja br. 11 i 22 Prema odgovorima na pitanje br. 11 \u010dak 46 % u\u010denika smatra da u povijesti prevladava nekriti\u010dna verzija nacionalne povijesti. Na pitanje br. 22 u\u010denici su u 47 % odgovorili da je nastava povijesti politi\u010dki cenzurirana <em>onoliko koliko je to uobi\u010dajeno u drugim zemljama<\/em>, i \u010dak <em>45 % u\u010denika smatra da je na\u0161a nastava povijesti u potpunosti podvrgnuta politi\u010dkoj cenzuri<\/em>. Takvi bi se rezultati krajem devedesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a mogli pripisati ostav\u0161tini prvoga desetlje\u0107a tranzicije, no ni vi\u0161e od dva desetlje\u0107a kasnije percepcija utjecaja politike na pou\u010davanje povijesti nije se promijenilo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eiva\u010di Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavili su u o\u017eujku 2014. godine izvje\u0161taj o provedbi 2. faze me\u0111unarodnoga projekta <em>Sje\u0107anje, mladi, politi\u010dko naslije\u0111e i gra\u0111anska uklju\u010denost<\/em> (MYPLACE). U anketnome dijelu istra\u017eivanja o interpretiranju pro\u0161losti sudjelovalo je 1217 mladih, od kojih je 61 sudjelovalo i u dubinskim intervjuima. U izvje\u0161taju zaklju\u010duju ve\u0107ina mladih osu\u0111uje \u010dinjenicu da povijest postaje dio dnevne politike, da se koristi kao instrument manipulacije za potrebe politi\u010dkih stranaka i da <em>tuma\u010denje povijesti ovisi o trenuta\u010dnim odnosima politi\u010dke mo\u0107i<\/em>. O pou\u010davanju povijesti zaklju\u010dili su da mladi imaju malen ili nikakav interes za suvremenu povijest, da je nastava povijesti preoptere\u0107ena \u010dinjenicama, da noviju povijest uop\u0107e nisu u\u010dili u \u0161koli, da informacije o novijoj povijesti primaju od svojih roditelja i da <em>kao najva\u017eniji doga\u0111aj za hrvatsku povijest percipiraju Domovinski rat<\/em>. Na drugome mjesto po va\u017enosti izdvojili su pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, a na tre\u0107e razdoblje Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Interes politike nad pou\u010davanjem povijesti najplasti\u010dnije je oslikan u izjavi istaknutoga politi\u010dara 2015. godine: <em>Svatko u svojoj sobi, dvori\u0161tu i ku\u0107i mo\u017ee misliti \u0161to ho\u0107e, ali na javnoj sceni sigurno ne. Morat \u0107e po\u0161tivati vrijednosti na kojima se temelji hrvatska dr\u017eava<\/em>.<a href=\"#_ftn4\" id=\"_ftnref4\">[4]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najopse\u017enija reforma primarnoga i sekundarnoga obrazovanja od progla\u0161enja samostalnosti pokrenuta je projektom Cjelovite kurikularne reforme 2015. godine, a uslijed politi\u010dkih i stru\u010dnih prijepora 2018. godine preto\u010dena je u projekt \u0160kola za \u017eivot. Pripremne radnje, za tada predvi\u0111enu promjenu paradigme obrazovanja, pokrenute su izradom <em>Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije<\/em> na kojoj je radio oko 130 stru\u010dnjaka. Hrvatski sabor izglasao je <em>Strategiju <\/em>u listopadu 2014. godine.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tijekom srpnja 2015. godine izabrani su \u010dlanovi stru\u010dnih radnih skupina koji su po\u010deli s radom na po\u010detku tada\u0161nje nove \u0161kolske godine. Uz veliku pa\u017enju medija obrazovanje je u javnosti dobilo zna\u010dajnu pa\u017enju kao i veliki interes politi\u010dara. Od posebnoga su interesa bili predmeti svrstani u skupinu <em>nacionalno va\u017enih<\/em> u koju su iz razli\u010ditih razloga uklju\u010deni Hrvatski jezik, Povijest, Katoli\u010dki vjeronauk i Gra\u0111anski odgoj i obrazovanje. Formiranjem nove Vlade RH i sazivanjem sjednice Sabora po\u010detkom 2016. godine iz redova ve\u0107inske koalicije pojavili su se prijedlozi o zaustavljanju reforme na \u0161to su radne skupine Cjelovite kurikularne reforme odgovorile objavom prvih prijedloga predmetnih kurikuluma 23. sije\u010dnja 2016. godine.<a href=\"#_ftn5\" id=\"_ftnref5\">[5]<\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na prvi prijedlog kurikuluma provedena je javna rasprava putem sustava eSavjetovanja, dok su u istome razdoblju \u010dlanovi stru\u010dne radne skupine proveli diseminaciju prijedloga kurikuluma na svim \u017eupanijskim stru\u010dnim vije\u0107ima u\u010ditelja i nastavnika povijesti. Kao rezultat javne rasprave i diseminacije stru\u010dna radna skupina za povijest izradila je izvje\u0161\u0107e <em>Odgovori na pristigle priloge stru\u010dnoj raspravi o prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Povijest<\/em> na 226 stranica koje je po\u010detkom lipnja 2016. objavljeno na slu\u017ebenoj internetskoj stranici Cjelovite kurikularne reforme (<a href=\"http:\/\/www.kurikulum.hr\/\">http:\/\/www.kurikulum.hr\/<\/a>). Na temelju svih prikupljenih komentara stru\u010dne i javne rasprave u stru\u010dna radna skupina za povijest objavila je drugu ina\u010dicu Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Povijest (prijedlog nakon javne rasprave). Ta je ina\u010dica objavljena i komentirana u drugoj javnoj raspravi preko sustava eSavjetovanje koja je zavr\u0161ila u studenome 2016. godine.<a href=\"#_ftn6\" id=\"_ftnref6\">[6]<\/a> Vi\u0161estruko preslagivanje Vlade i Sabora posljedi\u010dno je mijenjalo sastav vode\u0107ih ljudi reforme \u0161to je otezalo proces. Javnost je veliku podr\u0161ku reformi obrazovanja poslala na tri prosvjeda tijekom 2016. i 2017. godine. Stru\u010dna skupina za povijest u prosincu 2017. godine objavila je jo\u0161 jednu dora\u0111enu verziju predmetnoga kurikuluma.<a href=\"#_ftn7\" id=\"_ftnref7\">[7]<\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detkom 2018. godine predstavljen je preimenovani projekt reforme obrazovanja \u0160kola za \u017eivot. Uz novo ime projekt je sa\u017eet samo na usko podru\u010dje promjene i uvo\u0111enje novih predmetnih kurikuluma i me\u0111upredmetnih tema.<a href=\"#_ftn8\" id=\"_ftnref8\">[8]<\/a> U odabranim \u0161kolama tijekom \u0161kolske godine 2018.\/2019. provedeno je eksperimentalno uvo\u0111enje kurikuluma u dio razreda (\u0161to se povijesti ti\u010de u 5. r. osnovne \u0161kole i 1. r. gimnazije).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon pozitivne recenzije predstavnika bavarske vlade i negativne ocjene Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vlada je koncem prosinca 2018. godine imenovala novu \u0161estero\u010dlanu radnu skupinu za rad na predmetnome kuriklumu Povijesti. Nakon brzih i velikih izmjena u velja\u010di 2019. provedena je tre\u0107a javna rasprava o novome, tre\u0107emu prijedlogu kurikuluma Povijesti na sustavu eSavjetovanja.<a href=\"#_ftn9\" id=\"_ftnref9\">[9]<\/a> Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu zatra\u017eio je da se prijedlog povu\u010de, dok je Odjel za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru objavilo mi\u0161ljenje da je novi prijedlog kurikuluma bolji uz objavu prijedloga pobolj\u0161anja. Po odluci premijera Vlade RH radnoj skupini pridru\u017eena su dva predstavnika povjesni\u010dara iz akademske zajednice te povjesni\u010dar \u010dlan HAZU-a. Kurikulum nastavnoga predmeta Povijesti za osnovne \u0161kole i gimnazije slu\u017ebeno je u\u0161ao u \u0161kole Odlukom o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj objavom u Narodnim novinama, broj 27\/2019., 20. o\u017eujka 2019. godine. Kurikulum je prije usvajanja samo jednom predstavljen na \u017dupanijskome stru\u010dnom vije\u0107u profesora povijesti u gimnazijama Grada Zagreba i Zagreba\u010dke \u017eupanije.<a href=\"#_ftn10\" id=\"_ftnref10\">[10]<\/a> Va\u017eno je napomenuti da su u\u010denici u eksperimentalnoj fazi radili s ina\u010dicom kurikuluma iz prosinca 2017. godine, a da nova i usvojena ina\u010dica kurikuluma nikad nije eksprimentalno testirana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od po\u010detka projekta uvo\u0111enja novoga predmetnog kurikluma ne mogu se identificirati stru\u010dni skupovi, izvje\u0161taji ili pisani radovi koji bi problematizirali sam predmetni kurikulum. Dostupni su samo izvje\u0161taji o aktivnostima u sklopu projekta \u0160kola za \u017eivot i vrednovanje njihovih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u svibnju 2019. godine imenovalo izmijenjenu i pro\u0161irenu radnu skupinu za predmetni kurikulum Povijesti koja je radila na pripremi za frontalnu uvo\u0111enje kurikuluma u sve razrede. Za podr\u0161ku u\u010diteljima povijesti Ministarstvo znanosti i obrazovanja je uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje organiziralo <em>online<\/em> edukaciju putem lokaliziranoga Moodle sustava Loomen. <em>Online<\/em> te\u010dajevi provo\u0111eni su uz aktivno mentoriranje i sustru\u010dnja\u010dko recenziranje odra\u0111enih zadataka. Radna skupina objavila je i dva metodi\u010dka priru\u010dnika (preporuke) \u2013 za osnovnu \u0161kolu i za gimnaziju.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analizom slu\u017ebenih &nbsp;mre\u017enih stranica projekta \u0160kola za \u017eivot (<a href=\"http:\/\/www.skolazazivot.hr\">www.skolazazivot.hr<\/a>) prona\u0111en je samo jedan izvje\u0161taj koji se decidirano bavi uvo\u0111enjem kurikuluma Povijesti. Iz toga izvje\u0161taja doznajemo da je po\u010detkom 2019. godine odr\u017eano 33 stru\u010dna skupa na kojima je sudjelovalo ukupno 1118 u\u010ditelja i nastavnika Povijesti. Prema tome izvje\u0161taju <em>svrha skupova bila je priprema u\u010ditelja\/nastavnika Povijesti za frontalno uvo\u0111enje predmetnog kurikuluma u nastavu od po\u010detka sljede\u0107e \u0161kolske godine<\/em>.<a href=\"#_ftn11\" id=\"_ftnref11\">[11]<\/a> U izvje\u0161taju nije vidljivo jesu li vo\u0111ene rasprave o samome kurikulumu i njegovoj percepciji kod u\u010ditelja. No dio izvje\u0161taja mo\u017ee dobro poslu\u017eiti za daljnja istra\u017eivanja:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prvome dijelu skupa naglasak je bio na promjenama. Nitko nije dvojio o tome jesu li nam one potrebne ili ne. Kao klju\u010dno pitanje postavljeno je pitanje: &nbsp;Za\u0161to su nam potrebne promjene i kakve promjene \u017eelimo? Slo\u017eili smo se da je najva\u017enija promjena koja bi se od jeseni trebala dogoditi u na\u0161im u\u010dionicama nova paradigma pou\u010davanja u kojoj \u0107e u\u010denik biti aktivan sudionik u procesu u\u010denja. A da bi se to dogodilo, ve\u0107ina sudionika je kao jednu od najva\u017enijih kompetencija koju trebamo razvijati kod u\u010denika istaknula rje\u0161avanje problema i kriti\u010dko mi\u0161ljenje, dok u\u010ditelja 21. stolje\u0107a vide kao kreativnu i profesionalno odgovorno osobu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Istra\u017eivanje <em>Ususret reformi nastave povijesti<\/em><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Elektroni\u010dki \u010dasopis za povijest i srodne znanosti Hrvatski povijesni portal proveo je krajem svibnja 2015. godine istra\u017eivanje <em>Ususret reformi nastave povijesti<\/em>. Miljenko Hajdarovi\u0107, voditelj istra\u017eivanja, oblikovao je istra\u017eiva\u010dki instrument u obliku ankete s ciljem ispitivanja mi\u0161ljenja o nastavi povijesti prije po\u010detka najavljene reforme. Ciljana grupe ispitanika bili su sudionici obrazovnoga sustava od u\u010denika preko studenata i u\u010ditelja povijesti. Postavljeno je 25 pitanja zatvorenoga i otvorenoga tipa. Istra\u017eivanje je bilo otvoreno 7 dana. Pozivi na sudjelovanje objavljeni su na internetskoj i Facebook stranici Hrvatskoga povijesnog portala te preneseni na portalu srednja.hr. Izvadci manjega dijela rezultata istra\u017eivanja bez dodatne su analize objavljeni 2015. godine na blogu istra\u017eiva\u010da i medijski preno\u0161eni u nekoliko medijskih objava.<a href=\"#_ftn12\" id=\"_ftnref12\">[12]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od 769 ispitanika 16,7 % bilo je nastavnika\/nastavnica povijesti. Na pitanje otvorenoga tipa o tome \u0161to bi trebalo maknuti iz sadr\u017eaja nastave Povijesti odgovori te skupine ispitanika mogu se grupirati u nekoliko skupina: veliki obujam \u010dinjeni\u010dnoga znanja (kronologija, faktografija i \u0161irina povijesnih tema), neprilago\u0111enost jezika dobi i sposobnostima u\u010denika, previ\u0161e politi\u010dke povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kod pitanja da se izdvoji \u0161to je na nastavi Povijesti bilo dobro, velik broj ispitanika izdvojio je zalaganje, pripremljenost i trud nastavnika. Ispitanici su jo\u0161 naveli:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>otvorene debate o odre\u0111enim temama<\/li>\n\n\n\n<li>poticanje na kriti\u010dko razmi\u0161ljanje<\/li>\n\n\n\n<li>zanimljiva prezentacija gradiva od strane profesorice<\/li>\n\n\n\n<li>profesorica je u\u017eivala predavaju\u0107i i poku\u0161avala je zainteresirati \u0161to vi\u0161e u\u010denika pri\u010danjem zanimljivih zgoda iz pro\u0161losti<\/li>\n\n\n\n<li>profesorica sve to lijepo pove\u017ee i ispri\u010da ba\u0161 kao da smo gledali film.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Premda se posljednja tri odgovora na prvi pogled \u010dine kao pozitivni pogled na nastavu, oni ipak upozoravaju na to da su nastavnice u tim slu\u010dajevima bili glavni akteri procesa pou\u010davanja, a u\u010denici su umjesto subjekta, umjesto onih koji rade, bili objekti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dio pitanja odnosio se na recentnu nacionalnu povijest. \u010cak 75 % ispitanika smatralo je da je u\u010denje Povijesti nacionalni interes dr\u017eave. Taj je broj jo\u0161 ve\u0107i kod nastavnika povijesti koji su odgovorili potvrdno u 92 % slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gotovo svi ispitanici slo\u017eili su se da nema teme o kojima se na nastavi Povijesti ne bi trebalo raspravljati, ali su ipak naveli nekoliko osjetljivih tema. Tako su me\u0111u osjetljive teme ispitanici uvrstili: genocide, Domovinski rat, holokaust, ratne zlo\u010dine, etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje, razdoblje NDH (uz naglasak na Jasenovac i Bleiburg), Hrvatska u sklopu Jugoslavije (istaknuta uloga Tita i Tu\u0111mana) itd.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-7387b849 wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a20e5c92ba42&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a20e5c92ba42\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"571\" height=\"273\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10384\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-1.jpg 571w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-1-300x143.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 571px) 100vw, 571px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 1. Ocijenite koliko nacionalne povijesti trebamo uklju\u010diti u godi\u0161nji nastavni plan. Analizom odgovora koje su dali nastavnici povijesti zamije\u0107eno je da pretendiraju prema znatnome udjelu nacionalne povijesti u ukupnome broju sati.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a20e5c92caa4&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a20e5c92caa4\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"576\" height=\"251\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10386\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-2.jpg 576w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-2-300x131.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 576px) 100vw, 576px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 2. Koliko bi, prema va\u0161emu mi\u0161ljenju, morali u\u010diti o povijesti Domovinskoga rata? Kod ovoga se pitanja mi\u0161ljenje svih ispitanika ne razlikuje od mi\u0161ljenja ispitanih nastavnika povijesti.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-7387b849 wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a20e5c930cee&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a20e5c930cee\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"576\" height=\"324\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10388\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-3.jpg 576w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-3-300x169.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 576px) 100vw, 576px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 3. Smiju li politi\u010dari direktno utjecati na sadr\u017eaje nastave povijesti? Nastavnici povijesti su na pitanje o utjecaju politike na nastavu povijesti potpuno slo\u017eno odgovorili: Ne. Na dodatno pitanje smije li Katoli\u010dka Crkva utjecati na sadr\u017eaje nastave Povijesti 90 % ispitanika odgovorilo je negativno (nastavnici Povijesti \u010dak 93 %).<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a20e5c931fc3&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a20e5c931fc3\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"579\" height=\"250\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-4.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-10390\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-4.jpg 579w, https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/promjena-4-300x130.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 579px) 100vw, 579px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafikon 4. Mo\u017ee li se povijest u\u010diti prou\u010davanjem i usporedbom materijala dostupnih na internetu? Nastavnici Povijesti su znatno oprezniji oko kori\u0161tenja interneta u pou\u010davanju povijesti. Taj je oprez svakako dobrodo\u0161ao s obzirom na to da se, primjerice, tek tijekom 2021. godine krenulo s \u010di\u0161\u0107enjem nacionalisti\u010dkih i revizionisti\u010dkih dijelova hrvatske Wikipedije.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odgovori iz navedenoga istra\u017eivanja mogu biti pokazatelj u\u010diteljske percepcije tada\u0161nje nastave povijesti, ali u istra\u017eivanju nije vidljivo jesu li odgovori temeljeni na nastavnome planu i programu ili na pou\u010davanju koje se temelji na materijalima dostupnima u ud\u017ebenicima. Premda o tome ne postoje istra\u017eivanja, u raspravama u\u010ditelja povijesti tijekom du\u017eega se niza godina pojavljuje teza da zahtjevi natjecanja iz povijesti za u\u010denike osnovnih i srednjih \u0161kola negativno utje\u010du i na pou\u010davanje i na sadr\u017eaj ud\u017ebenika zbog testova u kojima se inzistira na iznimnim faktografskim detaljima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Reforma u ud\u017ebenicima i u razredu<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Reforma obrazovanja mo\u017eda ne po\u010dinje uvijek u u\u010dinioci, no svakako njezin uspjeh uvijek ovisi o primjeni u u\u010dionici. Kao mladoga u\u010ditelja, u vrijeme <em>uvo\u0111enja HNOS-a<\/em>, iznenadili su me komentari dijela mahom starijih kolega na me\u0111u\u017eupanijskim skupovima. Komentari poput <em>nisam valjda uzalud spremao svoja predavanja svih ovih godina<\/em>, <em>nisu me educirali za ovo<\/em>, <em>premalo me pla\u0107aju za reforme<\/em> i <em>reforma ni\u0161ta nije promijenila<\/em>. Isti se komentari \u010desto ponavljaju posljednjih godina uvo\u0111enjem <em>\u0160kole za \u017eivot<\/em>. Naravno, u oba reformska poku\u0161aja bilo je i ima u\u010ditelja koji spremno poku\u0161avaju i isku\u0161avaju reformske zadatke, no ne mo\u017eemo re\u0107i da su takvi u\u010ditelji u ve\u0107ini. Motiviranost u\u010ditelja ne polazi samo od intrinzi\u010dnoga stava o u\u010diteljskome pozivu, ve\u0107 je jasno uvjetovana neadekvatnim odnosima s roditeljima u\u010denika, birokratskim pove\u0107anjem posla i mnogobrojnim nedore\u010denostima i o\u010dekivanjima samog sustava obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dio odgovornosti u provo\u0111enju reforme Ministarstvo znanosti i obrazovanja prebacilo je na izdava\u010de ud\u017ebenika i drugih obrazovnih materijala. U kratkim rokovima izdava\u010dki timovi urednika, autora, recenzenata i drugih suradnika morali su identificirati \u0161to su zahtjevi kurikuluma i kako sadr\u017eaje ud\u017ebenika prilagoditi tako da zadovolje i kriterije povjerenstava koja su odobravale kori\u0161tenje ud\u017ebenika. Tu su se ponekad doga\u0111ale pogre\u0161ke, ali i svjesno ignoriranje ideja o potrebni promjene fokusa s reprodukcije sadr\u017eaja na davanje materijala na kojima \u0107e u\u010denici vi\u0161e samostalno raditi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ud\u017ebenici Povijesti u Hrvatskoj do\u017eivjeli su najve\u0107e iskorake u prvome desetlje\u0107u 21. stolje\u0107a. Premda se o faktografskoj preoptere\u0107enosti u doma\u0107oj stru\u010dnoj javnosti diskutiralo i pisalo ve\u0107 prije \u0161ezdesetak godina, u ud\u017ebenicima se vrlo skromno i\u0161lo prema promjenama. Dugo se najvi\u0161e pozornosti posve\u0107ivalo \u010dinjeni\u010dnome znanju, \u0161to se osjetilo na osnovnome tekstu u kojemu su se redali doga\u0111aji, imena i godine. Tako je i pou\u010davanje Povijesti postalo lijepa pri\u010da u kojoj je u\u010ditelj mogao iskazati pripovjedala\u010dke sposobnosti, \u010desto uz anegdotalne povijesne zanimljivosti. Od vremena HNOS-a po\u010delo se malo vi\u0161e pa\u017enje posve\u0107ivati razvoju osnovnih povjesni\u010darskih vje\u0161tina uz nagla\u0161avanje multiperspektivnosti i kriti\u010dkoga mi\u0161ljenja. No to su bili tek srame\u017eljivi iskoraci koji nisu bili pra\u0107eni sustavom natjecanja za u\u010denike ili pitanjima na dr\u017eavnoj maturi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Novi predmetni kurikulum Povijesti uz poneke je nedore\u010denosti u prvi plan ipak poku\u0161ao gurnuti svojevrsnu promjenu paradigme pou\u010davanja Povijesti. Premda je \u010dinjeni\u010dno znanje, naravno, i dalje va\u017eno i prisutno, zna\u010dajna je pozornost usmjerena na proceduralno i konceptualno znanje. U kurikulumu su jasno definirani tehni\u010dki koncepti koji bi trebali poja\u010dati mentorski rad u\u010ditelja pri umjeravanju u\u010denika na rad s izvorima prilago\u0111enima uzrastu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uredni\u0161tvo i autori izdava\u010dke ku\u0107e Profil Klett odlu\u010dili su nove ud\u017ebenike Povijesti&nbsp;<strong>pisati&nbsp;<em>od nule<\/em>&nbsp;\u2013 bez kopiranja sadr\u017eaja i materijala prethodnih izdanja<\/strong>. Naravno, kod nekih izvora to nije mogu\u0107e ukoliko se radi o jedinstvenim materijalima. Novi koncept iziskivao je prilagodbu zahtjevima novoga kurikuluma, ali i prilagodbu dana\u0161njim u\u010denicima i suvremenim metodama i sredstvima pou\u010davanja. U\u010denicima je svaki ud\u017ebenik nov, a mi smo se potrudili da na\u0161i ud\u017ebenici budu novi i zanimljivi i u\u010diteljima. Brojni izvori pojavljuju se po prvi put u hrvatskim ud\u017ebenicima Povijesti. Ti su materijali za rad pra\u0107eni odgovaraju\u0107im didakti\u010dkim aparatom \u2013 pitanjima i zadatcima razli\u010ditih razina prema revidiranoj Bloomovoj taksonomiji. Ostavili smo mogu\u0107nost da poneko pitanje i nema kona\u010dan to\u010dan odgovor, ve\u0107 slu\u017ei razvoju povijesnoga mi\u0161ljenja. Osnovni nam je cilj u\u010diteljima omogu\u0107iti da za svoje u\u010denike, prilago\u0111eno njihovim interesima i mogu\u0107nostima,&nbsp;<strong>prilagode pou\u010davanje<\/strong>&nbsp;(koli\u010dinu i vrstu izvora) kako im najvi\u0161e odgovara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ideje koje smo poku\u0161ali realizirati u novim ud\u017ebeni\u010dkim izdanjima nai\u0161le su na dobru europsku kritiku 2021. godine. Ud\u017ebeni\u010dki komplet <em>Vremeplov 7<\/em> nagra\u0111en je srebrnom plaketom u kategoriji predmetne nastave na natje\u010daju BELMA (Best european learning materials awards) koju dodjeljuje European educational publishers group u suradnji s International Association for Research on Textbooks and Educational Media i Sajma knjiga Frankfurt.<a href=\"#_ftn13\" id=\"_ftnref13\">[13]<\/a><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Umjesto zaklju\u010dka<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autori objedinjenoga izvje\u0161\u0107a Vrednovanje eksperimentalnoga programa \u0160kola za \u017eivot u \u0161kolskoj godini 2018.\/2019. (2019) pi\u0161u <em>obrazovne reforme naj\u010de\u0161\u0107e su izrazito opse\u017ean i slo\u017een, ali i nedovr\u0161en posao u kojem uvijek ima prostora za dorade i pobolj\u0161anja u provedbi<\/em>. Izvje\u0161\u0107e je objavljeno u vrijeme zavr\u0161etka prvoga polugodi\u0161ta \u0161kolske godine 2019.\/2020. kad je projekt uvo\u0111enja novih predmetnih kurikuluma u\u0161ao u frontalnu primjenu u svim osnovnim \u0161kolama i gimnazijama Republike Hrvatske. Uz slu\u017ebena izvje\u0161\u0107a Ministarstva i povremene medijske natpise gotovo je nemogu\u0107e prona\u0107i stru\u010dni ili druga\u010dije kategorizirani rad u kojemu se analizira ili istra\u017euje problematika reforme predmetnoga kurikuluma Povijesti. Isto tako, nema istra\u017eivanja o stavovima ili mi\u0161ljenjima u\u010ditelja i nastavnika povijesti o pou\u010davanju povijesti ili promjenama kurikuluma. U jesen 2021. godine uvo\u0111enjem kurikuluma u zavr\u0161ne razrede osnovne \u0161kole i gimnazije zaokru\u017een je prvi ciklus primjene novih predmetnih kurikuluma. S obzirom na nedostatak strukturirane stru\u010dne rasprave, istra\u017eivanja i pisanih radova potrebno je inicirati nove korake u tome smjeru. A pitanje iz naslova ovoga poglavlja djelomi\u010dno je <em>clickbait<\/em> na koji smo ve\u0107 navikli u medijskome prezentiranju tema, ali ujedno i poziv na razmi\u0161ljanje svih nas koji na razne na\u010dine sudjelujemo u obrazovanju.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Literatura<\/h2>\n\n\n\n<ol start=\"1\" class=\"wp-block-list\">\n<li>Koren. S. (2012) <em>Politika povijesti u Jugoslaviji (1945 <\/em>\u2013 <em>1969)<\/em>. Srednja Europa.<\/li>\n\n\n\n<li>Perasovi\u0107, B., Franc, R., Mustapi\u0107, M. (2014) <em>MYPLACE \u2013 Policy Brief 2: Croatia \u2013 hrvatska verzija<\/em>. Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar.<br>URL: <a href=\"https:\/\/www.pilar.hr\/wp-content\/images\/stories\/dokumenti\/razno\/projekti\/myplace\/MYPLACE_Policy_Brief_2_Croatia_Croatian_version.pdf\">https:\/\/www.pilar.hr\/wp-content\/images\/stories\/dokumenti\/razno\/projekti\/myplace\/MYPLACE_Policy_Brief_2_Croatia_Croatian_version.pdf<\/a> (pristupljeno: 15.3.2021.)<\/li>\n\n\n\n<li>Rendi\u0107 &#8211; Mio\u010devi\u0107, I. (1999) Kakva bi trebala biti nastava povijesti u demokratskoj Hrvatskoj? <em>Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru<\/em>. 37 (1999), 24; 191-204<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Bilje\u0161ke<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> Snje\u017eana Koren, povjesni\u010darka i metodi\u010darka povijesti, o toj pojavi govori: <em>To je tako zato \u0161to je lak\u0161e \u010deprkati po pro\u0161losti nego nuditi viziju budu\u0107nosti i konkretna rje\u0161enja za probleme gra\u0111ana u sada\u0161njosti. Strana\u010dke politike povijesti su u pravilu prilago\u0111ene kratkoro\u010dnim strana\u010dkim potrebama, predizbornim kampanjama, a manje dugoro\u010dnom i odgovornom suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/em>. (Andri\u0107, V. 2021. <em>Jednostavnije je \u010deprkati po pro\u0161losti nego nuditi re\u0161enja za probleme u sada\u0161njosti<\/em>. Danas. br. 8564, god. XXIV. str. 9.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> Istra\u017eivanje je provedeno u Puli, Rijeci i Kri\u017eevcima. Sudjelovalo je 92 u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref3\" id=\"_ftn3\">[3]<\/a> Dostupno na poveznici: <a href=\"https:\/\/www.coe.int\/en\/web\/history-teaching\/-history-and-the-learning-of-history-in-europe-recommendation-1283-1996-of-the-parliamentary-assembly\">https:\/\/www.coe.int\/en\/web\/history-teaching\/-history-and-the-learning-of-history-in-europe-recommendation-1283-1996-of-the-parliamentary-assembly<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref4\" id=\"_ftn4\">[4]<\/a> Ta je izjava dio govora Tomislava Karamarka koji je tijekom prvoga desetlje\u0107a 21. stolje\u0107a sudjelovao u izvr\u0161noj i zakonodavnoj vlasti kao \u010dlan i voditelj stranke koja je Republikom Hrvatskom vladala najve\u0107i samostalne povijesti. <em>Ne mo\u017ee se pomiriti s tim da Hrvatska bude \u201cpokvareni zub EU\u201d<\/em>. Dnevnik. URL: <a href=\"https:\/\/dnevnik.hr\/vijesti\/hrvatska\/karamarko-hdz-je-najsnaznija-infrastruktura-za-promjene-u-hrvatskoj---334314.html\">https:\/\/dnevnik.hr\/vijesti\/hrvatska\/karamarko-hdz-je-najsnaznija-infrastruktura-za-promjene-u-hrvatskoj&#8212;334314.html<\/a> (pristupljeno 15.3.2021.).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref5\" id=\"_ftn5\">[5]<\/a> Preuzeto 8. velja\u010de 2021. s <a href=\"http:\/\/www.kurikulum.hr\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/Povijest.pdf\">http:\/\/www.kurikulum.hr\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/Povijest.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref6\" id=\"_ftn6\">[6]<\/a> Javno savjetovanje dostupno je na poveznici <a href=\"https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/MainScreen?entityId=9427\">https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/MainScreen?entityId=9427<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref7\" id=\"_ftn7\">[7]<\/a> Preuzeto 8. velja\u010de 2021. s <a href=\"https:\/\/mzo.gov.hr\/UserDocsImages\/dokumenti\/Obrazovanje\/NacionalniKurikulum\/PredmetniKurikulumi\/Povijest,%20prosinac%202017..pdf\">https:\/\/mzo.gov.hr\/UserDocsImages\/\/dokumenti\/Obrazovanje\/NacionalniKurikulum\/PredmetniKurikulumi\/\/Povijest,%20prosinac%202017..pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref8\" id=\"_ftn8\">[8]<\/a> Temeljeno na potajno izmijenenom <em>Akcijskom planu<\/em> provedbe <em>Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref9\" id=\"_ftn9\">[9]<\/a> Javno savjetovanje dostupno je na poveznici <a href=\"https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/MainScreen?entityId=10217\">https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/MainScreen?entityId=10217<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref10\" id=\"_ftn10\">[10]<\/a> Za pedesetak nastavnika kurikulum su 9. travnja 2019. u dvorani Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu predstavili Gordan Ravan\u010di\u0107 i Vjera Brkovi\u0107, tada\u0161nji \u010dlanovi radne skupine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref11\" id=\"_ftn11\">[11]<\/a> Povijest, skupovi u\u017eivo \u2013 priprema za frontalnu primjenu novih kurikuluma, sije\u010danj i velja\u010da 2019.. Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Preuzeto 8. velja\u010de 2021. s <a href=\"https:\/\/skolazazivot.hr\/povijest-skupovi-uzivo-priprema-za-frontalnu-primjenu-novih-kurikuluma-sijecanj-i-veljaca-2019\/\">https:\/\/skolazazivot.hr\/povijest-skupovi-uzivo-priprema-za-frontalnu-primjenu-novih-kurikuluma-sijecanj-i-veljaca-2019\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref12\" id=\"_ftn12\">[12]<\/a> Manji dio rezultata objavljen je na Hajdarovi\u0107, M. 2015. <em>Prikaz rezultata upitnika \u201cUsusret reformi nastave povijesti\u201d<\/em>. URL: <a href=\"http:\/\/hajdarovic.com\/2015\/06\/prikaz-rezultata-upitnika-ususret-reformi-nastave-povijesti\/\">http:\/\/hajdarovic.com\/2015\/06\/prikaz-rezultata-upitnika-ususret-reformi-nastave-povijesti\/<\/a> (pristupljeno: 15.3.2021.). Izdvojene rezultate objavili su portal Srednja.hr (<a href=\"https:\/\/www.srednja.hr\/novosti\/nastava-povijesti-streberska-i-puna-mitova-a-nastavnici-bez-stava\/\">https:\/\/www.srednja.hr\/novosti\/nastava-povijesti-streberska-i-puna-mitova-a-nastavnici-bez-stava\/<\/a>, 11.6.2015.), Radio student u emisiji Veliki odmor (dostupno na: <a href=\"https:\/\/www.mixcloud.com\/RadioStudent\/veliki-odmor-u%C4%8Dimo-li-istinitu-povijest-1162015\/\">https:\/\/www.mixcloud.com\/RadioStudent\/veliki-odmor-u%C4%8Dimo-li-istinitu-povijest-1162015\/<\/a>, 11.6.2015.) i tPortal (<a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/u-skolama-je-previse-velicanja-ndh-revizionizma-i-mitologije-20150616\">https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/u-skolama-je-previse-velicanja-ndh-revizionizma-i-mitologije-20150616<\/a>, 16.6.2015.).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"#_ftnref13\" id=\"_ftn13\">[13]<\/a> Autori ud\u017ebenika i radne bilje\u017enice su Igor Despot, Gordana Frol i Miljenko Hajdarovi\u0107. Autorica radnoga ud\u017ebenika za u\u010denike s pote\u0161ko\u0107ama pri u\u010denju je Diana Skrbin-Kova\u010di\u0107. Autorica priru\u010dnika za u\u010ditelje je Tatjana Bednjanec. Na izradi digitalnih obrazovnih sadr\u017eaja uz ud\u017ebenik sudjelovali su: &nbsp;Marija Ani\u0107, Stjepan Benkovi\u0107, Marija Bilokapi\u0107, Tomislav Bogdanovi\u0107, Marija Buhin Huzani\u0107, Borka Bunjac, Igor Despot, Milivoj Dretar, Anamaria Drvoderi\u0107, Veljko Feren\u010dak, Igor Frbe\u017ear, Gordana Frol, Miljenko Hajdarovi\u0107, Suzana Jagi\u0107, Alenka Kova\u010devi\u0107, Manuela Kujund\u017ei\u0107, Vi\u0161nja Matotek, Margit Miri\u0107, Tvrtko Plei\u0107, Davorka Radovanovi\u0107, Dijana Skrbin Kova\u010di\u0107, Helen Snelson, Anita \u0160kvorc Branda, Domagoj \u0160vigir, Sanela To\u0161a Ljubi\u010di\u0107 i Benjamin Vugrin\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:31px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p class=\"has-vivid-red-color has-text-color has-link-color wp-elements-82db38b60a954449e54e61f8032a21f5 wp-block-paragraph\">CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, Glu\u010dina, Turk-Prese\u010dki. (2021). <em>Metodi\u010dki paket za pou\u010davanje Povijesti<\/em>. Profil Klett.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cini se da smo u Hrvatskoj uhvatili dobar ustaljeni ritam reformi u sektoru obaveznoga obrazovanja. Svako desetlje\u0107e po jedan poku\u0161aj. U devedesetima smo nastavne planove i programe osnovnih i srednjih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10392,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[181],"tags":[994,988,916,995],"class_list":["post-10380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-o-poucavanju-povijesti","tag-belma","tag-kurikulum-povijesti","tag-reforme-obrazovanja","tag-skola-za-zivot"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10380"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10395,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10380\/revisions\/10395"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10392"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}