![\"Clionaut](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-edukatore-1024x130.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n\n\nKurikulumskim razdvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda Povijesti na pet domena teoretski se otvara mogu\u0107nost ja\u010danja interdisciplinarnog pristupa pou\u010davanju Povijesti. Implementacija takve mogu\u0107nosti mo\u017ee se istra\u017eiti detaljnijom analizom rada u\u010ditelja i posredno analizom sadr\u017eaja ud\u017ebenika. Budu\u0107i da su u\u010ditelji u protekle tri godine izvr\u0161ili odabir novih ud\u017ebenika koji su odobreni od Ministarstva znanosti i obrazovanja za o\u010dekivati je da \u0107e se nastava uglavnom odr\u017eavati sukladno materijalima dostupnim u njima. U radu se uspore\u0111uju promjene u interdisciplinarnosti ukupno 12 ud\u017ebenika 7. i 8. razreda osnovne \u0161kole izdanih 2014. sa novim ud\u017ebenicima izdanim 2020. i 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n
Kratka analiza problema pou\u010davanja povijesti u Hrvatskoj<\/h2>\n\n\n\n
Pitanje o va\u017enosti ili polo\u017eaju \u0161kolskoga predmeta povijest \u010desto postaje predmetom javnih i politi\u010dkih rasprava. U njima se duboko ulazi u historiografiju, spominju se povijesne istine i va\u017enost odre\u0111enih doga\u0111aja za naciju ili dr\u017eavu. Povijest se u takvom kontekstu spominje upravo kao va\u017eno sredstvo stvaranja nacionalnoga identiteta i na\u010dina za uzdizanjem nacionalne kulturne ba\u0161tine. U doma\u0107em historiografskom i stru\u010dnom diskursu taj se nacionalno va\u017ean<\/em> \u0161kolski predmet ne preispituje u pogledu njegove relevantnosti u postdigitalnome svijetu. Obrazovne znanosti kaskaju za dostignu\u0107ima razvoja digitalnog i umre\u017eenog svijeta pa se u tre\u0107em desetlje\u0107u 21. stolje\u0107a jo\u0161 uvijek spominje digitalna revolucija i hvatanje koraka s napretkom. Najve\u0107a promjena paradigme digitalne revolucije upravo je bila dodatan pomak s \u010dinjenice tko ili \u0161to je izvor znanja. U\u010ditelji svoj posao \u010desto nazivaju pozivom gdje nagla\u0161avaju svoje mjesto u distribuciji znanja<\/em> premda se posljednjih desetlje\u0107a taj fokus izvora znanja prvo u potpunosti pomaknuo s u\u010ditelja na prilago\u0111ena nastavna sredstva odnosno na izvore dostupne na ili u Mre\u017ei. Me\u0111u stru\u010dnjacima postoje suprotstavljena mi\u0161ljenja o pozitivnim i negativnim aspektima digitalizacije obrazovanja, no mi\u0161ljenja su uglavnom jedinstvena u procjeni da je proces digitalizacije puno br\u017ei od reakcije obrazovnog sustava. Uvo\u0111enje tableta u osnovne \u0161kole i online nastava uvjetovana pandemijom COVID-19 dodatno su ubrzali digitalizaciju hrvatskoga obrazovnog sustava bez potrebne prilagodbe i pripreme svih dionika obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n Povjesni\u010dari i posebno nastavnici povijesti mogli bi postaviti tri pitanja o pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti Povijesti. \u010cemu je slu\u017eila Povijest? \u010cemu slu\u017ei Povijest? \u010cemu \u0107e slu\u017eiti povijest? Bivar Black smatra da \u201ekako bi bilo relevantno, obrazovanje povijesti treba omogu\u0107iti iskustva u\u010denja koja su ili izravno primjenjiva na osobne te\u017enje, interese ili kulturna iskustva u\u010denika (osobna relevantnost) ili koja su na neki na\u010din povezana s problemima, problemima i kontekstima stvarnog svijeta (\u017eivotna relevantnost)\u201c.[i]<\/a><\/p>\n\n\n\n Hrvatski obrazovni sustav tijekom tri desetlje\u0107a do\u017eivio je tri reforme primarnoga obrazovanja. Tijekom \u0161kolske godine 1991.\/1992. revidirani su postoje\u0107i nastavni planovi i programi kreirani u Socijalisti\u010dkoj Republici Hrvatskoj \u2013 u skladu s novim politi\u010dkim ure\u0111enjem i ste\u010denom dr\u017eavnom samostalno\u0161\u0107u uklonjeni su sporni politi\u010dki i jugoslavenski dijelovi u korist hrvatske nacionalne povijesti. Takvi se nastavni planovi i programi nisu mijenjali do 2004. godine kada je uveden Hrvatski nacionalni obrazovni standard. <\/p>\n\n\n Posljednja je reforma zaokru\u017eena 2019. godine kada su objavljeni prvi predmetni kurikulumi uklju\u010duju\u0107i Kurikulum nastavnog predmeta Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Izrada kurikuluma pra\u0107ena je ostra\u0161\u0107enom javnom i poku\u0161ajima stru\u010dne rasprave u razdoblju od 2016 do 2019. godine. Od posebnog su interesa bili predmeti svrstani u skupinu nacionalno va\u017enih<\/em> u koju su iz razli\u010ditih razloga uklju\u010deni Hrvatski jezik, Povijest, Katoli\u010dki vjeronauk i Gra\u0111anski odgoj i obrazovanje. Nakon nekoliko objavljenih verzija predmetni kurikulum uveden je u projekt \u0160kola za \u017eivot bez posebnog javnog predstavljanja ili poja\u0161njenja. Autori objedinjenog izvje\u0161\u0107a \u201eVrednovanje eksperimentalnoga programa \u0160kola za \u017eivot u \u0161kolskoj godini 2018.\/2019.\u201c napisali su da su obrazovne reforme naj\u010de\u0161\u0107e \u201e izrazito opse\u017ean i slo\u017een, ali i nedovr\u0161en posao u kojem uvijek ima prostora za dorade i pobolj\u0161anja u provedbi.\u201c[ii]<\/a> Izvje\u0161\u0107e je objavljeno u vrijeme zavr\u0161etka prvoga polugodi\u0161ta \u0161kolske godine 2019.\/2020. kada je projekt uvo\u0111enja novih predmetnih kurikuluma u\u0161ao u frontalnu primjenu u svim osnovnim \u0161kolama i gimnazijama Republike Hrvatske. Analizom slu\u017ebenih web stranica projekta \u0160kola za \u017eivot (www.skolazazivot.hr) prona\u0111en je samo jedan izvje\u0161taj koji se decidirano bavi uvo\u0111enjem kurikuluma Povijesti. Iz toga izvje\u0161taja je izvidno da su po\u010detkom 2019. godine odr\u017eana 33 stru\u010dna skupa na kojima je sudjelovalo ukupno 1118 u\u010ditelja i nastavnika Povijesti. Svrha skupova bila je priprema u\u010ditelja\/nastavnika Povijesti za frontalno uvo\u0111enje predmetnog kurikuluma. U izvje\u0161taju nije vidljivo jesu li vo\u0111ene rasprave o samom kurikulumu i njegovoj percepciji kod u\u010ditelja. No dio izvje\u0161taja mo\u017ee dobro poslu\u017eiti za daljnja istra\u017eivanja[iii]<\/a>:<\/p>\n\n\n\n \u201eU prvom dijelu skupa naglasak je bio na promjenama. Nitko nije dvojio o tome jesu li nam one potrebne ili ne. Kao klju\u010dno pitanje postavljeno je pitanje: Za\u0161to su nam potrebne promjene i kakve promjene \u017eelimo? Slo\u017eili smo se da je najva\u017enija promjena koja bi se trebala dogoditi od jeseni u na\u0161im u\u010dionicama nova paradigma pou\u010davanja u kojoj \u0107e u\u010denik biti aktivan sudionik u procesu u\u010denja. A da bi se to dogodilo ve\u0107ina sudionika je kao jednu od najva\u017enijih kompetencija koju trebamo razvijati kod u\u010denika istaknula rje\u0161avanje problema i kriti\u010dko mi\u0161ljenje, dok u\u010ditelja 21. stolje\u0107a vide kao kreativnu i profesionalno odgovorno osobu.\u201c<\/p>\n\n\n\n Tijekom vi\u0161egodi\u0161njih priprema kurikuluma nije iskori\u0161tena prilika za kvalitetnu korelaciju s drugim predmetima ili za postizanje zna\u010dajnije interdisciplinarnosti. Interdisciplinarnost ili sli\u010dno poja\u0161njenje suradnje razli\u010ditih znanosti direktno se ne spominje u novom predmetnom kurikulumu. Najbli\u017ea povezanost s interdisciplinarno\u0161\u0107u vidljiva je u dijelu kurikuluma pod naslovom E. Povezanost s drugim predmetima i me\u0111upredmetnim temama<\/em> gdje se taksativno nabrajaju \u0161kolski predmeti s nekoliko primjera koji ih povezuju.<\/p>\n\n\n\n Provedenim reformama nisu prethodila istra\u017eivanja o stanju ili problemima nastave povijesti, a nisi provedena ni istra\u017eivanja o u\u010dincima reformi. Istra\u017eivanja o pou\u010davanju povijesti u Hrvatskoj gotovo da i nema. Objavljeni radovi tematiziraju uglavnom sadr\u017eaj (povijesne teme), bave se politikama povijesti ili u stru\u010dnim \u010dlancima prenose odre\u0111ene primjere iz prakse. Jedno od rijetkih konkretnih istra\u017eivanja proveo je Rendi\u0107 Mio\u010devi\u0107 na maturantima gimnazije u \u0161kolskoj godini 1997.\/1998.[iv]<\/a> Izdvojeno iz zaklju\u010daka istra\u017eivanja:<\/p>\n\n\n\n Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar sudjelovao je u istra\u017eivanju u sklopu projekta \u201eSje\u0107anje, mladi, politi\u010dko naslije\u0111e i gra\u0111anska uklju\u010denost – Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement\u201c. Projekt je provodio konzorcij 16 istra\u017eiva\u010dkih institucija iz 14 europskih dr\u017eava. U Hrvatskoj je istra\u017eivanje obuhvatilo 1217 mladih osoba metodom anketiranja i dubinskih intervjua. U o\u017eujku 2014. godine objavljen je 2. policy brief<\/em> projekta iz kojeg su izdvojeni sljede\u0107i zaklju\u010dci[v]<\/a>:<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dna mi\u0161ljenja o polo\u017eaju Povijesti i pou\u010davanju povijesti \u010desto su ponavljana i preno\u0161ena u tiskanim i digitalnim medijima u proteklom desetlje\u0107u. Pritom se stru\u010dni ili nestru\u010dni komentatori nisu pozivali na znanstvena istra\u017eivanja ve\u0107 su iznosili mi\u0161ljenje temeljeno na osobnom iskustvu. Potkrijepe mi\u0161ljenju o faktografskoj preoptere\u0107enosti Povijesti pronalazimo u rezultatima istra\u017eivanja pedagoga Munjize, Peko i Dubovicki \u010dije je istra\u017eivanje pokazalo je da su nastavni planovi, \u0161kolski ud\u017ebenici i ostala \u0161kolska literatura izvor preoptere\u0107enosti u\u010denika.[vi]<\/a><\/p>\n\n\n\n Uznemiruju\u0107e je da se pritisak na pou\u010davanje Povijesti emitira i s vrha hrvatske politike. Posebno je do izra\u017eaja do\u0161la izjava Tomislava Karamarka, tada lidera vode\u0107e hrvatske politi\u010dke stranke, koji je izjavio: Svatko u svojoj sobi, dvori\u0161tu i ku\u0107i mo\u017ee misliti \u0161to ho\u0107e, ali na javnoj sceni sigurno ne. Morat \u0107e po\u0161tivati vrijednosti na kojima se temelji hrvatska dr\u017eava.[vii]<\/a> Bivar Black pi\u0161e da su naglasci pou\u010davanja povijesti koja stvara nacionalni identitet stvar druge polovice 20. stolje\u0107a i da: \u201e\u017dive\u0107i u modernim multikulturalnim dru\u0161tvima, granice svakog nacionalnog identiteta uvijek su zamagljene; tako da nastava povijesti danas neizbje\u017eno vodi ra\u010duna o kulturnoj raznolikosti. Ovo zamagljivanje granica, zajedno sa obilje\u017ejima globalizacije, mo\u017ee dovesti do reorganizacije metoda nastave povijesti s manje oslanjanja na nacionalne povijesti kao osnovu.\u201c[viii]<\/a> Pojam globalizacije spominje se i u novom hrvatskom predmetnom kurikulumu Povijesti, ali se mo\u017ee protuma\u010diti da se unato\u010d globalizaciji \u0161kolski predmet Povijest smatra osloncem za o\u010duvanje posebnosti nacionalnoga identiteta.<\/p>\n\n\n Kurikulum nastavnog predmeta Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj donosi nekoliko promjena u pogledu na nastavu povijesti.[ix]<\/a> Zna\u010dajan je poku\u0161aj podjele na pet domena poput povijesne znanosti \u201ekoja prou\u010dava pro\u0161lost u sklopu pet razli\u010ditih podru\u010dja ljudske djelatnosti\u201c. Pet domena ljudske djelatnosti na isti je na\u010din opisao Rendi\u0107 Mio\u010devi\u0107.[x]<\/a><\/p>\n\n\n\n Dodatno se opisuju tehni\u010dki koncepti (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuiteti i promjena, rad s povijesnim izvorima, povijesna perspektiva, usporedba i su\u010deljavanje) koji su u me\u0111unarodnoj stru\u010dnoj literaturi prisutni ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a. Odgojno-obrazovni ishodi predmeta trebaju se ostvariti na sadr\u017eajima koji su zapravo teme. Tako su povijesni sadr\u017eaji u svakom razredu osnovne \u0161kole podijeljeni na 16 obaveznih i 2 izborne teme. Ukupna godi\u0161nja satnica Povijesti u osnovnoj \u0161koli je 70 nastavnih sati. Premda to ni prija\u0161njim nastavnim planom i program ni novim kurikulumom nije vremenski definirano ta se godi\u0161nja satnica realizira kroz satove obrade, ponavljanja, sistematizacije, vrednovanja i ocjenjivanja u\u010denika. Ve\u0107ina izvedbenih nastavnih planova i programa i novih godi\u0161njih izvedbenih kurikuluma Povijesti broj sati obrade novoga gradiva fiksira na oko 42 nastavna sata. Uzmemo li taj broj i podijelimo ga na broj tema koje se moraju realizirati dolazimo do prosjeka od 2,33 sata po temi. Povjesni\u010darke Koren i Najbar-Agi\u010di\u0107 su analizom kurikuluma \u0160vedske, Finske, Norve\u0161ke, \u0160kotske, Irske, Engleske, Austrije, Ma\u0111arske, Slovenije, Nizozemske i Njema\u010dke zaklju\u010dile da je Hrvatska pri vrhu propisivanja sadr\u017eaja.[xi]<\/a> Njihovo se usporedba odnosi na stari nastavni plan i program Povijesti no novi predmetni kurikulum jo\u0161 detaljnije propisuje obavezne teme odnosno koli\u010dinu sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n Domene u kurikulumu odnosno njihova raspodjela grafi\u010dki su prikazane na po\u010detku razrade obrazovno-odgojnih ishoda i sadr\u017eaja\/tema po razredima osnovne \u0161kole. Grafika je nazvana Struktura u\u010denja predmeta Povijesti u osnovnoj \u0161koli prema domenama<\/em>, ali se ona nigdje u kurikulumu dodatno ne poja\u0161njava niti se na nju ne referira. Tako da je raspodjela, vjerojatno po satnici u predmetu, prepu\u0161tena tuma\u010denju \u010ditatelja. Podjela tih grafikona na pet domena sugerirala bi koliko koli\u010dinski koju domenu treba zastupiti u nastavi no to nije uskla\u0111eno niti potkrijepljeno propisanim sadr\u017eajima u nastavku kurikuluma. Za primjer mo\u017eemo uzeti grafikon koji prikazuje raspored domena u osmome razredu. Taj raspored sugerira da domene Dru\u0161tvo, Ekonomija, Znanosti i tehnologija te Filozofsko-religijsko kulturno podru\u010dje imaju istu predvi\u0111enu satnicu, a da je domena Politika zastupljena s duplo ve\u0107om satnicom. Uzmemo li da je okvirni broj sati obrade 42 nastavna sata prema tom grafikonu mo\u017eemo procijeniti da svaka od prve \u010detiri navedene domene ima po 7 sati dok je za politiku posljedi\u010dno preostalo 14 sati. Sadr\u017eaji koji bi u 8. razredu osnovne \u0161kole u domeni Politika trebali biti obra\u0111eni u ukupno 14 sati pokrivaju sljede\u0107e teme:<\/p>\n\n\n\n Obzirom da nakon uvo\u0111enja predmetnoga kurikuluma nije provedeno istra\u017eivanje o u\u010dincima reforme po\u010detkom 2021. godine provedena je online anketa. Cilj istra\u017eivanja bio je do\u0107i do osnovnih informacija o razmi\u0161ljanju prakti\u010dara koji su po\u010deli provoditi reformne ideje. Obzirom da se radi o inicijalnom istra\u017eivanju sa \u017eeljom poticanja sustavnog istra\u017eivanja nisu postavljene inicijalne hipoteze i rezultati su obra\u0111eni samo deskriptivno. Cjeloviti rezultati i analiza istra\u017eivanja jo\u0161 nisu objavljeni, a za potrebe ovoga rada izdvojeno je nekoliko dijelova. Prema podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja u Zajedni\u010dkom upisniku \u0161kolskih ustanova u elektroni\u010dkom obliku u studenome 2020. g. u \u0161kolama je radilo 1996 u\u010ditelja\/nastavnika (1290 u osnovnoj \u0161koli i u srednjoj \u0161koli, bez mogu\u0107nosti filtracije o duplim upisima). Anketu je ispunilo 280 u\u010ditelja\/nastavnika povijesti od \u010dega ve\u0107ina (70 %) radi u osnovnoj \u0161koli.<\/p>\n\n\n Analiza pokazuje tendenciju nezadovoljstva ispitanika<\/strong> promjenama koje su uvedene kurikulumom te njihovu \u017eelju za br\u017eom i kontinuiranom dopunom temeljenog dokumenta za pou\u010davanje povijesti.<\/p>\n\n\n\n Pou\u010davanje povijesti proces je u kojem u\u010ditelj i u\u010denici nastoje ostvariti odgojno-obrazovne ishode predmetnoga kurikuluma pritom koriste\u0107i nastavna sredstva i metode. Nastavna sredstva, njihove tehni\u010dke i sadr\u017eajne propozicije propisuju zakoni i pravilnici. Metode se odabiru primjenom pedago\u0161kih, didakti\u010dkih i metodi\u010dkih spoznaja povezanih s historiografskim sadr\u017eajima propisanima predmetnim kurikulumom. Histori\u010dari do spoznaja i zaklju\u010daka \u010desto dolaze u suradnji s znanstvenicima iz drugih podru\u010dja, a princip interdisciplinarnosti tako\u0111er je prisutan i u pou\u010davanju povijesti. Uvo\u0111enjem novog predmetnog kurikuluma otvorena je i mogu\u0107nost kreiranja novih ud\u017ebenika povijesti. U ovom istra\u017eivanju analiziran je pristup interdisciplinarnosti u ud\u017ebenicima povijesti. Analizi je pristupljeno kvalitativno jer kvantificiranjem nekih elemenata zastupljenih u ud\u017ebeniku ne mo\u017ee dovesti do smislenog zaklju\u010dka. Umjesto brojenja otkri\u0107a, izuma, izumitelja, znanosti i znanstvenika postavljena su pitanja o tome kako se pristupilo razvoju znanosti, poja\u0161njava li se proces ili tijek znanstvenih spoznaja te kako se opisuje utjecaj razvoja znanosti na \u010dovje\u010danstvo. Za analizu su odabrani ud\u017ebenici Povijesti za 7. i 8. razred osnovne \u0161kole jer sadr\u017eajno ti ud\u017ebenici pokrivaju intenzivan napredak znanosti i tehnologije u posljednjih dvjestotinjak godina koji je oblikovao dana\u0161nji svijet. U analizu su uklju\u010dena izdanja posljednje serije izdane po starom nastavnom planu i programu Povijesti te aktualna nova serija ud\u017ebenika koji su u aktivnoj upotrebi u osnovnim \u0161kolama. U analizu su uklju\u010dene sve serije koje se mogu usporediti. Analizirano je 12 ud\u017ebenika u izdanjima izdava\u010dkih ku\u0107a Alfa, Profil Klett i \u0160kolska knjiga. U analizi nisu uklju\u010dena izdanja izdava\u010dkih ku\u0107a Meridijani i Alka script jer u navedenom razdoblju nemaju izdanja koja se mogu direktno uspore\u0111ivati.<\/p>\n\n\n\n Analiza je pokazala veliku sli\u010dnost starih i novih izdanja ud\u017ebenika. Razvoj znanosti se i dalje tek periferno spominje u zasebnim temama ili dijelovima tema. Izuzetak je tema o prvoj i drugoj industrijskoj revoluciji koje su i u predmetnom kurikulumu posebno nagla\u0161ene. Teme su znatno manje od tema koja pokrivaju politi\u010dku povijest. Uglavnom se \u010dinjeni\u010dno nabrajaju otkri\u0107a, izumi i znanstveni uz \u010desto isticanje kronolo\u0161kih odrednica. Plasti\u010dan primjer takvog navo\u0111enja je primjer tablice koja se gotovo u istom obliku reproducira u izdanjima \u0160kolske knjige (Tragom pro\u0161losti 7 iz 2013. i Klio 7 iz 2020.). Uz temu industrijskih revolucija opisno se poja\u0161njava industrijalizacija i njene \u0161ire posljedice, ali nema prikaza procesa razvoja znanosti ili razvoja znanstvene metodologije. Izuzetak su primjeri razvoja teorije evolucije Charlesa Darwina i otkri\u0107e x zraka Conrada R\u00f6ntgena.. U prikazu znanstvenog napretka dominira prirodoslovno podru\u010dje i tehnologija, a dru\u0161tvene i humanisti\u010dke znanosti se zapostavljaju (jedinstveni primjer je primjerice spomen Emilea Durkheima i nastanak sociologije u ud\u017ebeniku Vremeplov 7 iz 2020.). Pojedina\u010dno se imenuju biologija, kemija, fizika i medicina.<\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost kurikulum stavlja naglasak na razvoj ratne tehnike pa je shodno tome ta tema i detaljnije prikazana u ud\u017ebenicima. To se odnosi na ratnu tehniku i tehnologiju razvijenu povezano s Prvim i Drugim svjetskim ratom.<\/p>\n\n\n\n U osmome razredu pokrivene su jo\u0161 i teme razvoja svemirskoga programa, ra\u010dunala, robotike, medicinske tehnike i genetskih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n Ciljevi i odgojno-obrazovni ishodi pou\u010davanja povijesti postavljeni su predmetnim kurikulumom. Ispitivanje u\u010ditelja i nastavnika pokazuje nezadovoljstvo postavkama i promjenama koje se kurikulumom poku\u0161avaju uvesti te ostanak prevelike koli\u010dine sadr\u017eaja i tema koje se moraju realizirati tijekom pou\u010davanja. Ako je zada\u0107a pou\u010davanja povijesti pripremiti u\u010denike za kriti\u010dki odnos i razumijevanje suvremenih problema, a takvi su problemi sve vi\u0161e globalne prirode koliko onda mo\u017eemo ostati zatvoreni u okvirima inzistiranja na u\u010denju \u0161to vi\u0161e nacionalne povijesti?<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/tri-desetljeca-1.jpg\")
\n
\n
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/karamarko.jpg\")
\n
Istra\u017eivanje o u\u010diteljskim stavovima o kurikulumu Povijesti<\/h2>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/mijenja-li-01.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/mijenja-li-02.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/mijenja-li-03.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/mijenja-li-04.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/mijenja-li-05.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/mijenja-li-06.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/mijenja-li-07.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/mijenja-li-08.jpg\")
Analiza interdisciplinarnosti u ud\u017ebenicima Povijesti<\/h2>\n\n\n\n
Zaklju\u010dci<\/h2>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/povijest-kao-matematika.jpg\")