{"id":10142,"date":"2024-12-31T00:15:41","date_gmt":"2024-12-30T23:15:41","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=10142"},"modified":"2024-12-31T00:22:59","modified_gmt":"2024-12-30T23:22:59","slug":"nijanse-braunschweiga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/nijanse-braunschweiga\/","title":{"rendered":"Nijanse Braunschweiga"},"content":{"rendered":"\n

Razmi\u0161ljamo li \u0161to vrijedi posjetiti u Njema\u010dkoj sigurno mo\u017eemo nabrojati veliki broj turistima zanimljivih mjesta. Na prvome mjestu tu je definitivno Berlin \u2014 glavni grad poznat po bogatoj povijesti, \u017eivoj kulturi i brojnim atrakcijama, uklju\u010duju\u0107i Berlinski zid, Brandenbur\u0161ku kapiju i Otok muzeja. Zatim je tu vjerojatno M\u00fcnchen, ako ne radi drugih
atrakcija, onda zbog Oktoberfesta. Slijede sigurno Hamburg, Frankfurt, K\u00f6ln, Dresden, D\u00fcsseldorf, Heidelberg i brojni
drugi gradovi. Iako mo\u017eda nije toliko poznat me\u0111unarodnim turistima Braunschweig mo\u017ee privu\u0107i posjetitelje koji
su zainteresirani za povijest i kulturu te tra\u017ee manje gu\u017eve od onih u ve\u0107im gradovima. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n

Braunschweig je povijesni grad smje\u0161ten u Donjoj Saskoj u Njema\u010dkoj. Ima bogatu povijest i mnoge zna\u010dajne povijesne znamenitosti. Braunschweig je osnovan u 9. stolje\u0107u, ali je kao trgova\u010dko sredi\u0161te za\u017eivio u 12. stolje\u0107u pod utjecajem Heinricha Lava (Heinrich der L\u00f6we), sna\u017enog vladara Svetog Rimskog Carstva. Grad i danas nosi simbol lava na svom grbu. Brzo je postao trgova\u010dko sredi\u0161te i od 13. stolje\u0107a \u010dlan Hanze. Braunschweig se ponosi bogatom arhitektonskom ba\u0161tinom, s istaknutim znamenitostima poput Katedrale Sv. Bla\u017ea, prekrasnog spoja romani\u010dkog i goti\u010dkog stila, te burga Dankwarderode. Ova srednjovjekovna tvr\u0111ava danas je dom Muzeja kneza Antona Ulricha, poznatog po svojoj obimnoj zbirci umjetnina. <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrt Magni \u010duva \u0161arm srednjovjekovnog Braunschweiga sa svojim uskim ulicama i drvenim ku\u0107ama, stvaraju\u0107i \u010darobnu atmosferu starog svijeta. U 18. stolje\u0107u, Braunschweig je stekao slavu zbog proizvodnje ljekovitog likera po imenu \u201cBrunswick Mum\u201d ili \u201cBraunschweiger Mumme\u201d, za kojeg se vjerovalo da ima ljekovita svojstva i izvozio se diljem svijeta. Grad se ponosi bogatom glazbenom tradicijom i bio je domom skladatelja Carla Philippa Emanuela Bacha, sina Johanna Sebastiana Bacha. \u017divahna klasi\u010dna glazbena scena Braunschweiga uklju\u010duje brojne koncerte i festivale.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Braunschweig po\u010detkom 20. stolje\u0107a<\/h2>\n\n\n\n

Nakon propasti njema\u010dkog Carstva i kratkotrajne epizode socijalisti\u010dke republike, Braunschweig je bio dio Slobodne
dr\u017eave Braunschweig. Zanimljivo je da je zastava te njema\u010dke dr\u017eavice bila identi\u010dna dana\u0161njoj zastavi Ukrajine \u2014
dva horizontalna polja od kojih je gornje plavo, a donje \u017euto. Te\u0161ke posljedice Prvog svjetskog rata bile su nemilosrdne
za ovo podru\u010dje i dvadesete godine 20. stolje\u0107a obilje\u017eene su hiperinflacijom, visokom nezaposleno\u0161\u0107u, radni\u010dkim
\u0161trajkovima i nasiljem. Nacisti\u010dka partija je u pokrajinskom parlamentu Braunschweiga prvog zastupnika dobila
ve\u0107 1924. godine. To je iste godine u grad dovelo i Hitlera koji je odr\u017eao programske govore. Broj nacista na ovom
podru\u010dju je kontinuirano rastao, ali i otpor prema njima, \u0161to je dovodilo do uli\u010dnih sukoba.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Hitler <\/strong>je od 1925. na vlastiti zahtjev ostao bez austrijskog dr\u017eavljanstva te je na prostoru Njema\u010dke \u017eivio kao osoba bez dr\u017eavljanstva. Hitler je nakon toga vi\u0161e puta poku\u0161ao ste\u0107i njema\u010dko dr\u017eavljanstvo. Naposlijetku mu je to uspjelo uz pomo\u0107 nacista koji su od 1930. imali ve\u0107inu u pokrajinskom parlamentu Braunschweiga. Prvo su mu sredili prijavu prebivali\u0161ta u Braunschweigu, a potom je 25. velja\u010de 1932. primljen na mjesto \u010dinovnika u pokrajinskom uredu za kulturu i geodeziju. Partijski drugovi su mu kao mjesto rada upisali ured veleposlanstva Braunschweiga u Berlinu. Progla\u0161enje pokrajinskim \u010dinovnikom je automatski zna\u010dilo primanje u dr\u017eavljanstvo \u0161to mu je omogu\u0107ilo kandidaturu na izborima i posljedi\u010dno preuzimanje kormila nad cijelom Njema\u010dkom. Dva dana nakon primanja na \u010dinovni\u010dki posao Hitler je zatra\u017eio dopust kako bi mogao sudjelovati u politi\u010dkoj kampanji. Oporbeni zastupnici pokrajinskog parlamenta su u vi\u0161e navrata neuspje\u0161no tra\u017eili izvje\u0161taj o radu \u010dinovnika Hitlera. Nakon \u0161to je Hitler postao kancelar telegramom je 16. velja\u010de 1933. zatra\u017eio trenutno otpu\u0161tanje s \u010dinovni\u010dkog posla \u0161to mu je odmah i omogu\u0107eno. <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Hitler u Braunschweigu 1931. g.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Pod nacisti\u010dkom \u010dizmom<\/h2>\n\n\n\n

Gospodarstvo regije je iznimno naraslo od 1933. do 1945. zahvaljuju\u0107i otvaranju vojnih industrijskih pogona. Nacisti su
gradu dali i posebnu po\u010dasnu titulu zbog brzog rasta. Tijekom Drugog svjetskog rata na ovom je podru\u010dju bilo vi\u0161e od
800 manjih logora uglavnom za prisilne radnike. Vojna industrija je bila legitiman cilj za savezni\u010dke bombardere. Saveznici su bombardiranjem uni\u0161tili 90 posto gradskog sredi\u0161ta i 42 posto \u0161ireg gradskog podru\u010dja pri \u010demu su ubijeni i brojni prisilni radnici i logora\u0161i. Najve\u0107e bombardiranje grada izvr\u0161eno je 15. listopada 1944. godine kada su 233 Lancaster bombardera izbacila oko 200.000 razaraju\u0107ih i zapaljivih bombi.<\/p>\n\n\n\n

Nakon rata grad je postepeno obnovljen, a \u010di\u0161\u0107enje ru\u0161evina slu\u017ebeno je zavr\u0161eno tek 1963. godine. Danas stanovnici
Braunschweiga ocjenjuju grad visokim ocjenama u pogledu \u010disto\u0107e, sigurnosti i op\u0107enito kvalitete \u017eivota. Politikom dominiraju SPD i CDU , a novi nacisti AfD su na pro\u0161lim izborima dobili manje od 5 posto (\u0161to je i previ\u0161e). Regija Braunschweig danas izdvaja skoro 10 posto za istra\u017eivanje i znanost i kao takva je pri vrhu EU-a.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Grad je dom Georg-Eckert-Instituta (GEI)<\/a>, instituta za obrazovne medije koji za nastavnike i istra\u017eiva\u010de povijesti predstavlja svojevrsno sveto mjesto. Pedagog i povjesni\u010dar Georg Eckert osnovao je 1951. Me\u0111unarodni institut za unapre\u0111enje ud\u017ebenika. Danas u misiji instituta stoji da GEI \u201ckao znanstveni institut, doprinosi pobolj\u0161anju \u0161kolskog obrazovanja diljem svijeta. \u0160kolsko obrazovanje postavlja temelje na\u0161e dru\u0161tvene budu\u0107nosti. Kao znanstveni institut, predani smo tome da budu\u0107e generacije budu obrazovane da budu kozmopoliti, samorefleksivni, odgovorni i demokrati\u010dni.\u201d <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Georg-Eckert-Institut (GEI)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010dka knji\u017enica instituta sadr\u017ei vi\u0161e od 183 000 tiskanih i digitalnih ud\u017ebenika iz 180 dr\u017eava te vi\u0161e od 80 000 znanstvenih \u010dlanaka. Najstariji ud\u017ebenik u njihovom posjedu je iz 1648. godine.<\/p>\n\n\n\n

Trostruki memorijal<\/h2>\n\n\n\n

Nedaleko glavnog \u017eeljezni\u010dkog kolodvora, ome\u0111en prometnicama i parkirali\u0161tem velikog trgova\u010dkog centra skriven
je parki\u0107 s desetak stabala, svega 40 x 90 metara prostora, i posjetitelji bi mogli, poput mene, uz njega pro\u0107i vi\u0161e puta bez skretanja pogleda. A upravo taj parki\u0107 za stanovnike Braunschweiga, ali i mnoge druge, ima veliko zna\u010denje. Mene je sre\u0107om zaustavila mala tabla s natpisom Gedenkst\u00e4tte KZ-Au\u00dfenlager Braunschweig Schillstra\u00dfe \u2014 Spomenik podlogoru koncentracijskog logora Braunschweig Schilstrasse. Stazica vodi sredinom parka na dnu kojeg se nalaze
tri objekta. Ku\u0107ica, zid s plo\u010dama i ono \u0161to najvi\u0161e privla\u010di pa\u017enju \u2014 spomenik s velikim, prepoznatljivo pruskim, \u017eeljeznim kri\u017eem.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Krenimo upravo od tog spomenika \u010dija je inicijalna ideja bila podsje\u0107anje na pruske \u017ertve otpora Napoleonu. Na tom je mjestu 1809. streljano 14 \u017edrijebom odabranih pruskih pobunjenika. Dragunski major Ferdinand von Schill poveo je pobunu protiv Francuza i po\u010detkom svibnja 1809. skupio je izme\u0111u 1500 i 2000 vojnika. Njegovu pobunu osudio je i tada\u0161nji pruski kralj Fridrik Vilim III. Nakon manjih uspjeha protiv njega je krenulo oko 8000 danskih i nizozemskih vojnika pod francuskim zapovjedni\u0161tvom. U bitci kod Stralsunda 31. svibnja Schill je poginuo, a njegovi pobunjenici su se dijelom razbje\u017eali ili bili zarobljeni. Gotovo svi od 570 zarobljenih su obje\u0161eni dok ih je 14 streljano u Braunschweigu. Pri\u010da o njegovoj pobuni pro\u0161irila se tada\u0161njim njema\u010dkim dr\u017eavicama i mnogi su ga smatrali herojem. Deset gradova mu je podiglo spomenik i po njemu su imenovane vojne jedinice. Njegova pobuna prikazana je u brojnim knji\u017eevnim djelima, operama pa \u010dak i u dva filma u ranim danima kinematografije.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Na inicijativu baruna Karla von Vecheldea i plemstva Braunschweiga sagra\u0111en je grobni spomenik, posve\u0107en 1837. godine. Posmrtni ostaci vojnika prvotno su pokopani u kripti ispod spomenika, a Schillova glava kasnije je pokopana u urnu. Spomenik je oblikovan u klasicisti\u010dkoj maniri s velikim crnim \u017eeljeznim kri\u017eem na vrhu. <\/p>\n\n\n\n

U tzv. Ku\u0107i invalida s kapelom podignutoj tri godine kasnije trebao je boraviti Schillov veteran, paziti na objekt i posjetiteljima opisivati herojska djela svog vo\u0111e. To je mjesto postalo okupljali\u0161te njema\u010dkih nacionalista i militarista nakon rata s Francuzima u vrijeme Bismarcka i mjesto sje\u0107anja na poginule njema\u010dke vojnike u Prvom svjetskom ratu.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Premda su se Nijemci, barem na\u010delno, razra\u010dunali s nacionalsocijalizmom nakon poraza u Drugom svjetskom ratu Schillov spomenik je dobio novu ulogu. Dru\u0161tvo veterana Braunschweiga je 1955. u podno\u017eje spomenka dodalo tri bron\u010dane plo\u010de s posvetom i nazivima vojnih jedinica. Posveta u prijevodu s njema\u010dkog jezika: Ponovno posve\u0107eno
sje\u0107anju na tisu\u0107e vojnika \u2014 sinova svih njema\u010dkih plemena \u2014 koji su pripadali ovdje navedenim postrojbama, borili
se na frontama rata 1939. \u2013 1945., pali, nestali ili se nisu vratili iz zarobljeni\u0161tva. <\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Prilikom posvete zvonila su zvona gradskih kr\u0161\u0107anskih crkava, a uz polaganje vijenaca recitirana je Pjesma o dobrim drugovima. Ovakva posveta vojnim jedinicama koje su djelovale u nacisti\u010dkom poduhvatu ve\u0107 je sama po sebi prili\u010dno kontroverzna. No postaje jo\u0161 zanimljivija kad dodamo i posljednji sloj povijesne pri\u010de o ovom mjestu i \u010dega se sve ovdje prisje\u0107amo.<\/p>\n\n\n\n

Na prvi pogled izgleda kao da je parki\u0107 s po\u010detka ove pri\u010de s dva dijela ome\u0111en betonskom ogradom. To bi svakako imalo i smisla da se skrene pogled s parkirali\u0161ta i trgova\u010dkoga centra. No, ta ograda je zapravo dio umjetni\u010dke instalacije koja podsje\u0107a na \u017ertve Holokausta. To je zapravo rub pomo\u0107nog logora iz sustava KL Neuengamme.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Tvornica B\u00fcssing-Werke je ve\u0107 od 1942. godine ovisila o prisilnim radnicima. Prestankom nacisti\u010dkih osvajanja i prelaskom u obranu taj izvor radnika je presu\u0161io. Uprava je poslala zahtjev za radnicima Gospodarskoj upravi SS-a. U kolovozu 1944. gra\u0111evinska ekipa od 126 logora\u0161a (pripadnici francuskog pokreta otpora, Rusi, Estonci, Litavci, Poljaci i Nijemci) iz hambur\u0161kog Koncentracijskog logora Neuengamme stigla je u Braunschweig kako bi sagradila podlogor na posjedu pokraj spomenika Schillu. Podigli su barake za smje\u0161taj logora\u0161a i SS stra\u017eare. Svaka baraka je trebala primiti po 312 logora\u0161a. U prostor za SS u dva navrata stiglo je po 25 stra\u017eara. Izme\u0111u 1.000 i 1.200 dodatnih zatvorenika s iskustvom rada u metalskoj industriji stiglo je u nekoliko transporta od rujna do studenog iz koncentracijskog logora Auschwitz.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Britanska zra\u010dna snimka logora u travnju 1945. godine.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Radni dan logora\u0161a u Au\u00dfenlager Schillstra\u00dfe je zapo\u010dinjao bu\u0111enjem u 4.00 sata i nakon apela su logora\u0161i pje\u0161a\u010dili
1.200 metara do industrijskog pogona. Radili su na ku\u0107i\u0161tima motora u tzv. dizel bunkeru. Osim odje\u0107e s kojom su do\u0161li iz Auschwitza nisu dobili nikakvu dodatnu zimsku odje\u0107u kao ni priliku za pranje. Unutar dvanaestosatnog rada imali su pauzu od 30 minuta tijekom koje su dobili juhu. Zbog te\u0161kih radnih uvjeta ve\u0107 slabi logora\u0161i umirali su od dizenterije, tifusa i tuberkuloze. Do kraja 1944. umiralo ih je 8 do 10 dnevno. Stopa smrtnosti dovela je do toga da je po\u010detkom sije\u010dnja 1945. godine 200 bolesnih zatvorenika preba\u010deno u KL Watenstedt. Prema procjenama, 400 do 500 le\u0161eva zatvorenika prevezeno je u susjedni grad Salzgitter gdje je od 1942. djelovao KL Dr\u00fctte (tako\u0111er podlogor KL Neuengamme). Osamdesetak tijela je poslano u krematorij u Braunschweigu.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je tvornica B\u00fcssing te\u0161ko o\u0161te\u0107ena u savezni\u010dkom bombardiranju logora\u0161i su morali napustiti logor 26.
o\u017eujka 1945. Tada je logorski lije\u010dnik u izvje\u0161taju imenovao preostalih 817 logora\u0161a. Vlakom su upu\u0107eni u KL Neuengamme. Na stajali\u0161tu u naselju Uchtspringe s vlaka je skinuto 66 le\u0161eva koji su sahranjeni u masovnoj grobnici. Nakon vi\u0161ednevnog lutanja kako bi izbjegli savezni\u010dke avione usmjereni su prema KL Ravensbr\u00fcck. No i na tom smjeru
su nai\u0161li na bombardiranje. Kona\u010dno su 27. travnja preba\u010deni u kamione koji su ih dopremili u KL W\u00f6bbelin. Tu ih je 2. svibnja oslobodila ameri\u010dka vojska.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Unutra\u0161njost barake u KL W\u00f6bbelin.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Grad Braunschweig se 12. travnja 1945. predao ameri\u010dkoj 30. pje\u0161a\u010dkoj diviziji, a me\u0111u ru\u0161evinama grada ostatci logora nisu bili vidljivi. Rad u tvornici B\u00fcssing- NAG nastavljen je ve\u0107 15. travnja 1945. uz dozvolu vojne okupacijske vlasti. Biv\u0161i prisilni radnik Adolf Diamant je 1948. tu\u017eio tvornicu. Tvornica je odbila zahtjev za od\u0161tetom uz izgovor da je upu\u0107en na rad od strane tada\u0161nje vlasti. Ipak je nakon \u017ealbe 1965. dobio od\u0161tetu od 177,80 njema\u010dkih maraka. Prema statisti\u010dkim podatcima prosje\u010dna mjese\u010dna pla\u0107a u Njema\u010dkoj te godine je bila oko 920 maraka. Tvornica B\u00fcssing-NAG je 1971. godine postala dio MAN grupacije. <\/p>\n\n\n\n

Tijekom devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a dolazilo je do sve ve\u0107e napetosti izme\u0111u ratnih veterana i mladih antifa\u0161ista prilikom komemoracije u studenome. Komemoracija za stradale njema\u010dke vojnike obi\u010dno se odr\u017eavala na Volkstrauertag (Narodni dan sje\u0107anja) koji je obi\u010dno dvije nedjelje prije prve adventske nedjelje. Na komemoraciji 1994. do\u0161lo je i do fizi\u010dkog sukoba. Zahtjevi za obilje\u017eavanje mjesta sje\u0107anja na \u017ertve Holokausta bili su sve sna\u017eniji. Naposlijetku se u realizaciju krenulo 2000. godine. Ku\u0107a invalida pretvorena je u Otvoreni arhiv koji prikuplja sje\u0107anja sudionika i svjedoka doga\u0111anja. Dio tih sje\u0107anja postavljen je i na plo\u010de na betonski zid. Na dana\u0161njem parkirali\u0161tu,
na izdvojenom zidu stoji natpis: Die Zukunft hat eine lange Vergangenheit (okvirno prevedeno: Budu\u0107nost ima dugu
pro\u0161lost). Premda sama koncepcija trostrukog sje\u0107anja na prvi pogled izaziva nelagodu ipak je dominantna kultura
sje\u0107anja na logor i njegove \u017ertve.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
    <\/ol>\n\n\n\n
      <\/ol>\n\n\n\n
        <\/ol>\n\n\n\n

        CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2023.) Nijanse Braunschweiga. Ha-Kol<\/em>, broj 182, 49-52.<\/p>\n\n\n\n

        Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
          \n
        1. Kako su nacisti omogu\u0107ili Adolfu Hitleru da dobije njema\u010dko dr\u017eavljanstvo? Koje su posljedice tog \u010dina za Njema\u010dku?<\/li>\n\n\n\n
        2. Koja je bila uloga Braunschweiga u vojnoj industriji tijekom nacisti\u010dkog razdoblja?<\/li>\n\n\n\n
        3. Kakav je bio polo\u017eaj prisilnih radnika u logoru Schillstra\u00dfe? Koje su posljedice rada u tim uvjetima?<\/li>\n\n\n\n
        4. Objasni \u0161to zna\u010di “trostruki memorijal” u kontekstu spomenika u Braunschweigu. Koje se povijesne pri\u010de isprepli\u0107u na tom mjestu?<\/li>\n\n\n\n
        5. Kako se kultura sje\u0107anja u Braunschweigu promijenila nakon Drugog svjetskog rata?<\/li>\n\n\n\n
        6. Na koji na\u010din Georg-Eckert-Institut doprinosi kulturi sje\u0107anja i obrazovanju?<\/li>\n\n\n\n
        7. \u0160to misli\u0161 o posveti iz 1955. vojnicima iz Drugog svjetskog rata? Je li opravdano dodavanje plo\u010da s posvetama nacisti\u010dkim jedinicama?<\/li>\n\n\n\n
        8. Kako bi se moglo bolje uravnote\u017eiti sje\u0107anje na razli\u010dite povijesne doga\u0111aje na jednom mjestu poput Schillstra\u00dfe?<\/li>\n\n\n\n
        9. Kako povijest i kultura sje\u0107anja utje\u010du na identitet stanovnika Braunschweiga danas?<\/li>\n\n\n\n
        10. Kako bi ti pristupio\/la organizaciji sje\u0107anja na mjestu poput logora Schillstra\u00dfe, uzimaju\u0107i u obzir osjetljivost tema?<\/li>\n\n\n\n
        11. Koliko je va\u017eno obilje\u017eavati mjesta poput pomo\u0107nih logora? Mo\u017ee li to pridonijeti edukaciji o Holokaustu?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n
          \n
          \"\"
          Netko je sprejem ostavio ljubavnu poruku s druge strane spomen zida.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

          Razmi\u0161ljamo li \u0161to vrijedi posjetiti u Njema\u010dkoj sigurno mo\u017eemo nabrojati veliki broj turistima zanimljivih mjesta. Na prvome mjestu tu je definitivno Berlin \u2014 glavni grad poznat po bogatoj povijesti, \u017eivoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10149,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"U gradu koji je Hitleru omogu\u0107io sudjelovanje na njema\u010dkim izborima danas imaju vrlo poseban spomen-park.","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[975,395,976,977,191],"class_list":["post-10142","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-braunschweig","tag-hitler","tag-kl-neuengamme","tag-kl-wobbelin","tag-kultura-sjecanja"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10142","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10142"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10142\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10173,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10142\/revisions\/10173"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10149"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10142"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10142"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10142"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}