{"id":10122,"date":"2024-12-30T17:27:31","date_gmt":"2024-12-30T16:27:31","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=10122"},"modified":"2025-02-04T16:11:39","modified_gmt":"2025-02-04T15:11:39","slug":"marek-edelman-vjeciti-ustanik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/marek-edelman-vjeciti-ustanik\/","title":{"rendered":"Marek Edelman – vje\u010diti ustanik"},"content":{"rendered":"\n

Ponekad nam u hrvatskome jeziku nedostaju rije\u010di, odnosno nedostaje nam adekvatni prijevod. Jedna od takvih rije\u010di i nu\u017eno potrebna za ovaj \u010dlanak je engleska rije\u010d upstander<\/em>. Upstander je osoba koja se podi\u017ee u za\u0161titu onih koji su napadani, bilo verbalno ili\/i fizi\u010dki. Marek Edelman bio je upravo takva osoba \u2014 uvijek je poku\u0161ao biti onaj koji brani \u010dovjeka. U nedostatku boljeg prijevoda i posebno vezano uz Edelmanovu biografiju ovdje \u0107emo ga nazvati vje\u010ditim ustanikom.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n
\n

Reklame se ne prikazuju \u010dlanovima Clionaut Akademije:<\/p>\n\n\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Marek Edelman ro\u0111en je najvjerojatnije 1919. u Gomelu, gradu u dana\u0161njoj jugoisto\u010dnoj Bjelorusiji. U izvorima kao mogu\u0107e godine ro\u0111enja, bez datuma, navode se jo\u0161 1921., 1922. pa i 1924. godina. Edelman je u poznim godinama komentirao da godina ro\u0111enja nije ni va\u017ena. Njegovi su roditelji ubrzo preselili u Var\u0161avu u potrazi za poslom. Ubrzo po ro\u0111enju ostao je prvo bez oca, a potom i bez majke. Brigu o njemu su preuzeli maj\u010dini prijatelji iz var\u0161avske bolnice u kojoj je radila kao tajnica. Ve\u0107 kao dje\u010dak postao je \u010dlan Sveop\u0107eg \u017eidovskog radni\u010dkog saveza (Bunda), a neposredno pred po\u010detak Drugog svjetskog rata postao je vo\u0111a dijela te organizacije za stariju djecu prigodnog naziva Tsukunft (Budu\u0107nost). Desetlje\u0107ima kasnije o tom je razdoblju rekao: \u201cBundisti nisu \u010dekali Mesiju niti su planirali oti\u0107i u Palestinu. Vjerovali su da je Poljska njihova zemlja i borili su se za pravednu, socijalisti\u010dku Poljsku u kojoj bi svaka nacionalnost imala kulturnu autonomiju i u kojoj bi prava manjina bila garantirana.\u201d <\/p>\n\n\n\n

Edelman je odmah po zavr\u0161etku rata godine objavio svoje memoare u kratkoj knji\u017eici. To su ujedno bili i prva sje\u0107anja sudionika i svjedoka ustanka u Var\u0161avskom getu. Memoari su samo godinu kasnije objavljeni u Jugoslaviji, na slovenskom jeziku. Gradska knji\u017enica i \u010ditaonica Metel O\u017eegovi\u0107 (Vara\u017edin), izgleda jedina javna knji\u017enica u Hrvatskoj, u svojem spremi\u0161tu ima primjerak. Na iznena\u0111enje knji\u017eni\u010darke posu\u0111ena je nakon dugo vremena, a onaj papir s datumima posudbe na zadnjoj stranici ima otisnut samo jedan datum posudbe \u2014 14.1.1972. Na pe\u010datu doznajemo da se knji\u017enica tada zvala Narodna \u010ditaonica i knji\u017enica Sloboda. Edelman opisuje doga\u0111aje od po\u010detka do kraja Drugoga svjetskog rata u Poljskoj.<\/p>\n\n\n\n

Prvi koraci protiv \u017didova u Poljskoj uslijedili su odmah po okupaciji. Edelman kao prete\u010du geta u Var\u0161avi navodi progla\u0161enje karantene protiv \u0161irenja tifusa krajem sije\u010dnja 1940. godine. Odre\u0111en je prostor izvan kojeg \u017didovi nisu smjeli stanovati. Nijemci, ali i Poljaci su po\u010deli koristiti \u017didove kao besplatnu radnu snagu. Na tom ograni\u010denom podru\u010dju tijekom uskr\u0161njeg razdoblja proveden je pogrom u kojem su sudjelovali i Poljaci koji su za to bili pla\u0107eni 4 zlote dnevno. Bundovci su na to odgovorili s \u010detiri napada. Edelman komentira da su ti napadi, taj otpor, bili poruka svim pretu\u010denima da su \u017didovi usprkos svemu sposobni dignuti glavu. Tada je krenulo i podizanje zida, protjerivanje Poljaka i preseljenje \u017didova u geto, koji je i slu\u017ebeno najavljen 16. listopada 1940. godine. Edelman svjedo\u010di da ubrzo nije ni bilo va\u017eno do\u0107i do novosti izvan zida i bodljikave \u017eice jer je jedini svakodnevni zadatak bio \u2014 \u017eivjeti. Glad je rasla iz dana u dan, ali je razli\u010dito udarala na slojeve ljudi. Oni bogatiji su uz pomo\u0107 mogli jo\u0161 dobro \u017eivjeti dok je sirotinja brzo po\u010dela pretra\u017eivati otpad u potrazi za gnjilim povr\u0107em. <\/p>\n\n\n\n

\n

Jedni padaju na ulici, drugi umiru kod ku\u0107e, a doma\u0107i ih svuku do ko\u017ee (kako bi prodali odje\u0107u) i izbace truplo na ulicu kako bi tro\u0161kove sahrane platila \u017eidovska op\u0107ina. (\u2026) Groblje nema prostora za sve. Grobari ne stignu iskopati. (\u2026) Mjese\u010dna smrtnost narasla je na 6000.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

U getu su po\u010detkom 1941. doznali o stradanju \u017didova iz Lodza u logoru Che\u0142mno. Ne samo da su doznali o ubijanju ve\u0107 i detalje o skidanju, navodnoj pripremi za tu\u0161iranje i vo\u017enji u plinskim kamionima. No, Edelman napominje da Var\u0161avski geto u te informacije nije htio vjerovati: \u201cni Nijemci ne bi ubili stotine tisu\u0107a ljudi, posebno u vremenu, kad im je toliko potrebna radna snaga\u201d. Jedino je mla\u0111ima, koji su opa\u017eali postepeni rast nacisti\u010dkog terora, postalo jasno da je to istina. Postalo im je jasno da se moraju pripremiti za akcije. Na sastancima Tsukunfta u velja\u010di 1941. glavna misao bila je da ne \u017eele umrijeti bez otpora. Ni tijekom druge polovice 1941. kada je Njema\u010dka napala SSSR ve\u0107ini u getu nije bilo jasno da se radi o organiziranom poku\u0161aju uni\u0161tenja \u017didova ve\u0107 da se radi o pojedina\u010dnim zvjerstvima i zlo\u010dinima.<\/p>\n\n\n\n

U sije\u010dnju 1942. sve politi\u010dke organizacije unutar geta dogovorile su suradnju oko pripreme oru\u017eanog otpora u suradnji s Poljskom socijalisti\u010dkom strankom. Obzirom na nedostatak oru\u017eja pripreme su prvenstveno tekle u obliku edukacije, propagande i okupljanja u manje grupe kako ne bi bili otkriveni od Gestapa i njihovih pomaga\u010da unutar geta. U prolje\u0107e 1942. nacisti\u010dko nasilje na ulicama geta i nasumi\u010dna ubojstva postajala su sve \u010de\u0161\u0107a. Po Edelmanovu shva\u0107anju Nijemci su pomno birali ljude iz svih skupina kako bi zavladao \u0161to ve\u0107i strah i kako bi se umanjila mogu\u0107nost otpora tijekom budu\u0107e likvidacije geta. U\u010destalo nasilje je me\u0111u stanovnicima geta ipak pomalo utjecalo na shva\u0107anje da geto \u017eivi samo od milosti nacista i da likvidacija geta postaje mogu\u0107a, na temelju primjera o kojima su slu\u0161ali iz drugih krajeva Poljske. Edelman u memoarima opisuje vi\u0161e slu\u010dajeva nasilja i reakcije stanovnika geta. Navodi i primjere organiziranja tiskanja letaka i novina te akcije koje je Gestapo provodio protiv \u017eidovskih organizacija. Kako je shva\u0107anje o mogu\u0107oj likvidaciji geta postajalo sve vi\u0161e prisutno tako su se i mijenjale \u017eivotne navike stanovnika. \u010cak i oni bogati, koji su se prije zabavljali po kavanama, sada poku\u0161avaju na\u0107i posao u radionicama i kod obrtnika kako bi se prikazali kao radno sposobni i nu\u017eni za nacisti\u010dki stroj.<\/p>\n\n\n\n

U ljeto 1942. nacisti su u krenuli s pra\u017enjenjem geta i iz tjedna u tjedan su na Umschlagplatzu <\/em>okupljali tisu\u0107e \u017didova. Na po\u010detku akcije su obavijestili var\u0161avski Judenrat da kre\u0107u u akciju preseljenja na istok. Prema pisanju Edelmana veliki dio ih je zbog gladi prvih dana s rado\u0161\u0107u i\u0161ao na Umschlagplatz gdje su dijelili po 3 kile kruha i kilu marmelade. Miris kruha odvra\u0107ao je misli od kona\u010dne destinacije. Do po\u010detka jeseni uni\u0161teno je oko 265 000 \u017didova od kojih je najvi\u0161e transportirano u Treblinku. Tijekom te Grossaktion Warsaw stradao je i poznati dr. Janusz Korczak<\/strong> s djecom iz svog siroti\u0161ta. U getu je ostalo oko 60 000 ljudi. <\/p>\n\n\n\n

To razdoblje je bilo katastrofalno i za tajne organizacije otpora koje su decimirane. Naju\u017ea skupina formirala je u srpnju 1942. \u017didovsku borbenu organizaciju (\u017bydowska Organizacja Bojowa \u2014 \u017bOB). Budu\u0107i da je geto bio podijeljen na blokove i sama se organizacija podijelila na jedinice koje su mogle funkcionirati i s malo ili nimalo me\u0111usobne komunikacije. Ve\u0107ina vo\u0111a bila je u dvadesetim godinama \u017eivota. Edelman je kao jedan od zapovjednika zadu\u017een za podru\u010dje radionica za proizvodnju \u010detki. Nabavka oru\u017eja i uz vanjsku poljsku pomo\u0107 bila je iznimno te\u0161ka. Do kraja 1942. pribavili su tek ne\u0161to vi\u0161e od desetak revolvera i samokresa. No i s tako malo oru\u017eja poduzeli su nekoliko akcija protiv nacisti\u010dkih \u010duvara i kolaboratera u getu \u0161to je \u017bOB-u podiglo popularnost. Nova akcija likvidacije geta zapo\u010deta 18. sije\u010dnja bila je prvo veliko vatreno kr\u0161tenje \u017bOB-a. Nakon lo\u0161ega po\u010detka u uli\u010dnoj borbi, na \u0161to nisu bili spremni ni
imali opreme, pripadnici \u017bOB-a krenuli su s gerilskom borbom na \u010detiri lokacije. Jedna od zarobljenih grupa privedena
je na Umschlagplatz <\/em>gdje je jedan od vo\u0111a motiviraju\u0107im govorom ohrabrio \u0161ezdesetak dovedenih \u017didova da odbiju
u\u0107i u teretni vlak. Nacisti su ih zbog toga streljali na licu mjesta. Taj oru\u017eani otpor i pasivni otpor na Umschlagplatzu,
bio je po mi\u0161ljenju Edelmana, psihi\u010dki prijelomni trenutak za \u017didove u getu. Nacisti su po prvi put, zbog otpora, morali
prekinuti akciju. <\/p>\n\n\n\n

Krajem sije\u010dnja 1943. poljski pomaga\u010di dopremili su 50 revolvera i 50 ru\u010dnih granata. To je \u017bOB-u omogu\u0107ilo oblikovanje borbenih grupa i opremanje njihovih operativnih baza. Geto je podijeljen na \u010detiri operativne zone. Po\u010deli su izvoditi sabota\u017ee, a \u017eidovski radnici su se u sve manjem broju odazivali na posao. Prikupljanje financija i hrane potrebne za organizaciju otpora bilo je sve zna\u010dajnije. Od prikupljenog novca na \u201carijevskoj\u201d se strani kupovalo oru\u017eje, eksploziv i benzin za izradu zapaljivih bombi. Kad su nacisti 19. travnja 1943. krenuli u likvidaciju geta nai\u0161li su na neo\u010dekivan otpor. Edelman pi\u0161e: <\/p>\n\n\n\n

\n

Savr\u0161eno smo dobro znali da nemamo \u0161anse za pobjedu. Jednostavno smo se borili da Nijemci ne biraju vrijeme i mjesto na\u0161e smrti. Znali smo da \u0107emo umrijeti. Ba\u0161 kao i svi drugi koji su poslani u Treblinku. Njihova smrt je bila daleko hrabrija. Nismo znali kada \u0107emo primiti metak. Morali su se nositi sa sigurnom smr\u0107u, skinuti se do gola u plinskoj komori ili stajati na rubu masovne grobnice \u010dekaju\u0107i metak u potiljak\u2026 Lak\u0161e je bilo umrijeti bore\u0107i se nego u plinskoj komori.\u201d<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Nakon tri tjedna te\u0161kih borbi i samoubojstva Mordechaja Anielewicza, vo\u0111e \u017bOB-a, Edelman je ostao na \u010delu preostalih boraca u Ulici Mila 18. U no\u0107i s 9. na 10. svibnja Edelman je uspio s jo\u0161 nekolicinom boraca kroz kanalizaciju prije\u0107i na \u201carijevsku stranu\u201d Var\u0161ave. <\/p>\n\n\n\n

No, tu Edelmanova borba nije prestala. U Var\u0161avi se skrivao do kolovoza kada se s jo\u0161 nekoliko pripadnika \u017bOB-a pridru\u017eio Poljacima u Var\u0161avskom ustanku. I po slomu tog ustanka ostao se skrivati u poru\u0161enom gradu kao dio malobrojne skupine prozvane Robinzoni Var\u0161ave. Ostali su u skrovi\u0161tima sve do dolaska Crvene Armije. Ve\u0107ina \u0107e kao takvog Robinzona prepoznati poznatog pijanista W\u0142adys\u0142awa Szpilmana (kojeg je u filmu portretirao Adrien Brody).<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Nakon rata Edelman se o\u017eenio i dobio sina i k\u0107er. Diplomirao je medicinu i kao kardiolog stekao zna\u010dajan ugled. Njegova supruga Alina, tako\u0111er je pre\u017eivjela Var\u0161avski geto. Supruga je s djecom izbjegla u Francusku tijekom antisemitskih akcija poljskih vlasti 1968. godine. No, Edelman nije \u017eelio napustiti Poljsku \u201cjer netko mora ostati uz sve koji su ovdje stradali\u201d. \u0141\u00f3d\u017a, grad u kojem je proveo ve\u0107inu karijere, je 2019. godinu proglasio \u201cGodinom Marek Edelmana\u201d.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Nastavio se baviti politi\u010dkim aktivizmom \u0161to ga je uskoro dovelo u sukob s novim re\u017eimom. Protivio se ujedinjenju
Bunda s Poljskom ujedinjenom radni\u010dkom partijom. Tijekom sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a pridru\u017eio se Radni\u010dkom obrambenom komitetu i potom sindikatu Solidarnost. Zbog toga je 1981. stavljen u ku\u0107ni pritvor. Nakon demokratske tranzicije u Poljskoj bio je \u010dlan nekoliko liberalnih stranaka, promicao je ljudska prava, osu\u0111ivao rasizam, podr\u017eavao antifa\u0161isti\u010dke inicijative i borbu protiv antisemitizma. <\/p>\n\n\n\n

Tijekom opsade Sarajeva 1993. pratio je jedan od humanitarnih konvoja u grad. Prilikom obljetnice ustanka u Var\u0161avskom getu 1995. je izjavio: \u201cHolokaust je neuspjeh civilizacije. Na\u017ealost, ovaj neuspjeh nije zavr\u0161io 1945. godine. To treba zapamtiti. U ekstremnim okolnostima ni strah ne mo\u017ee biti opravdanje, dok pasivnost postaje zlo\u010din.\u201d To \u0161to je me\u0111unarodna zajednica iskazala veliku indiferentnost prema genocidu u BiH je proglasio \u201czaka\u0161njelom pobjedom Hitlera \u2014 pobjedom iz groba\u201d i podr\u017eao je NATO bombardiranje Jugoslavije. Kasnije je podr\u017eao i ameri\u010dko bombardiranje Iraka smatraju\u0107i to borbom protiv fa\u0161izma. <\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Potkraj \u017eivota kritizirao je izraelsku politiku prema Palestincima i istodobno i njihove samoubila\u010dke napade. Edelman je umro u Var\u0161avi 2. listopada 2009. godine. Sahranjen je uz poljske vojne po\u010dasti, a lijes mu je bio pokriven zastavom Bunda.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Foto: Mariusz Kubik<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2023.). Marek Edelman – vje\u010diti ustanik. Ha-Kol, broj 178, str. 28-30.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Tko je Marek Edelman i za\u0161to se smatra zna\u010dajnim povijesnim akterom?<\/li>\n\n\n\n
  2. Kako biste objasnili pojam “upstander” u kontekstu Edelmanovog \u017eivota?<\/li>\n\n\n\n
  3. Koje su razlike izme\u0111u “pasivnog otpora” i “aktivnog otpora” na temelju Edelmanovih memoara i djelovanja u Var\u0161avskom getu?<\/li>\n\n\n\n
  4. Kako su politi\u010dke ideje Bunda utjecale na Edelmanovu percepciju borbe za ljudska prava i pravednost?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kako Edelman opisuje prve korake nacisti\u010dkog progona \u017didova u Poljskoj?<\/li>\n\n\n\n
  6. Koja je bila uloga gladovanja, nasilja i psiholo\u0161kog terora u kontroli nad stanovnicima geta?<\/li>\n\n\n\n
  7. \u0160to je bio Umschlagplatz i kako ga Edelman opisuje u svojim memoarima?<\/li>\n\n\n\n
  8. \u0160to motivira ljude na otpor u situacijama kada znaju da su \u0161anse za pre\u017eivljavanje male, kao u slu\u010daju ustanka u Var\u0161avskom getu?<\/li>\n\n\n\n
  9. Kako Edelmanova izjava da “pasivnost postaje zlo\u010din” mo\u017ee biti relevantna u dana\u0161njem svijetu?<\/li>\n\n\n\n
  10. \u0160to mo\u017eemo nau\u010diti od Edelmanovog odbijanja da napusti Poljsku unato\u010d progonu njegove obitelji?<\/li>\n\n\n\n
  11. Kako Edelmanova kritika me\u0111unarodne zajednice tijekom opsade Sarajeva i genocida u BiH pokazuje kontinuitet u njegovom aktivizmu?<\/li>\n\n\n\n
  12. Za\u0161to je va\u017eno prou\u010davati memoare i osobna svjedo\u010danstva pre\u017eivjelih poput Mareka Edelmana?<\/li>\n\n\n\n
  13. Kako biste povezali Edelmanov politi\u010dki aktivizam s njegovim iskustvima iz Var\u0161avskog geta?<\/li>\n\n\n\n
  14. Mnogi povijesni doga\u0111aji, poput ustanka u Var\u0161avskom getu, mogu se analizirati kroz razli\u010dite perspektive. Koje su prednosti, a koji izazovi prou\u010davanja povijesti kroz osobne narative?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>
    \n

    Vi\u0161e o mitovima i zabludama poveznima uz Holokaust mo\u017eete istra\u017eiti u knjizi “Holokaust \u2013 mitovi, zablude i poricanje<\/a>“.<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Ponekad nam u hrvatskome jeziku nedostaju rije\u010di, odnosno nedostaje nam adekvatni prijevod. Jedna od takvih rije\u010di i nu\u017eno potrebna za ovaj \u010dlanak je engleska rije\u010d upstander. Upstander je osoba koja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10130,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[187],"tags":[147,86,973,969,970,968],"class_list":["post-10122","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-ss","tag-drugi-svjetski-rat","tag-holokaust","tag-judenrat","tag-marek-edelman","tag-tsukunft","tag-upstander"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10122","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10122"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10122\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11343,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10122\/revisions\/11343"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10130"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10122"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10122"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10122"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}