{"id":10051,"date":"2024-12-30T09:50:14","date_gmt":"2024-12-30T08:50:14","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=10051"},"modified":"2024-12-30T09:50:18","modified_gmt":"2024-12-30T08:50:18","slug":"farhud-pogrom-irackih-zidova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/farhud-pogrom-irackih-zidova\/","title":{"rendered":"Farhud \u2013 pogrom ira\u010dkih \u017didova"},"content":{"rendered":"\n

Kad govorimo o stradanjima \u017didova tijekom Holokausta pa\u017enja je uglavnom usmjerena na Europu \u0161to je i razumljivo obzirom na \u010dinjenicu da je na europskom podru\u010dju broj \u017ertava bio najve\u0107i. Primjeri stradanja na podru\u010dju Sjeverne Afrike, Kine ili Iraka slabo su poznati. Farhud je bio pogrom koji se dogodio 1. i 2. lipnja 1914. godine u Bagdadu, tada\u0161njem dijelu britanskog mandata nad Irakom. Rije\u010d \u201cfarhud\u201d na arapskom jeziku zna\u010di \u201ckrvoproli\u0107e\u201d ili \u201cnasilje\u201d, a taj doga\u0111aj predstavlja jedan od najozlogla\u0161enijih slu\u010dajeva progona i nasilja prema \u017eidovskoj zajednici na Bliskom istoku tijekom Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

    <\/ol>\n\n\n
    \n
    \"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

    Prostor Iraka u me\u0111uratnom razdoblju i po\u010detkom Drugog svjetskog rata<\/h2>\n\n\n\n

    Nakon Prvog svjetskog rata prostor dana\u0161njeg Iraka pre\u0161ao je iz ruku propalog Osmanskog Carstva pod upravu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske. No, nakon ira\u010dkog poku\u0161aja revolucije tijekom 1920. godine Britanci su prepustili dio samouprave i naredne godine je nastalo \u201cKraljevstvo Iraka pod britanskom administracijom\u201d s kraljem Faisalom I. na \u010delu. Otpor takvoj ira\u010dkog dr\u017eavi pru\u017eali su Kurdi na sjeveru koji su tra\u017eili svoju samostalnost. Britanska civilna i vojna uprava te suradnja s ira\u010dkom administracijom dodatno je potvr\u0111ena ugovorom 1922. godine. Samostalna Ha\u0161emitska Kraljevina Iraka nastala je novim ugovorom 1932. godine. Suradnja s Britanijom i dalje se odr\u017eavala u pitanjima vanjske politike i me\u0111usobne pomo\u0107i u slu\u010daju rata. Britancima su ostale na kori\u0161tenje dvije vojne baze i pravo prelaska vojske preko ira\u010dkog teritorija.<\/p>\n\n\n\n

    Nezadovoljstvo prisutno\u0161\u0107u Britanaca kontinuirano je raslo u dijelu ira\u010dkog dru\u0161tva. Nakon dolaska na vlast u Njema\u010dkoj nacisti su nastojali oja\u010dati protubritanske osje\u0107aje na Bliskom istoku sukladno njihovoj te\u017enji za naftnim resursima na tom podru\u010dju. Radio Berlin je emitirao i na arapskom jeziku, kupili su dnevni list Al Alamal Arabi koji je pisao u skladu s nacisti\u010dkom politikom, a ubrzo je na arapski jezik preveden i Hitlerov \u201cMein Kampf\u201d. Osnovana je i omladinska organizacija Al-Futuwwa po uzoru na Hitlerjugend. Tijekom tridesetih godina 20. stolje\u0107a postepeno je ograni\u010davan broj \u017eidovskih slu\u017ebenika i broj primljenih u \u0161kole u korist muslimana. Krajem tridesetih po\u010delo se doga\u0111ati i sve vi\u0161e fizi\u010dkih napada na \u017didove. Njema\u010dki pritisak je dodatno oja\u010dao izbijanjem Drugog svjetskog rata. Nakon \u0161to su nacisti pod svoju kontrolu stavili ve\u0107inu Europe britanski imperij je pod svaku cijenu nastojao sa\u010duvati kontrolu nad Bliskim istokom. Potencijalno njema\u010dko zauzimanje naftom bogatih podru\u010dja zadalo bi Britaniji odlu\u010duju\u0107i udarac. <\/p>\n\n\n\n

    \u010cetvorica \u010dasnika ira\u010dke vojske predvo\u0111eni Rashidom Ali al-Kailanijem izvr\u0161ili su 2. travnja 1941. godine vojni udar protiv probritanske vlade Iraka. Sna\u017enu podr\u0161ku su imali u biv\u0161em jeruzalemskom muftiji Hajju Aminal-Husayniju, koji je u Irak prebjegao 1939. nakon propasti pobune Arapa protiv britanske vlasti u Palestini (1936. \u2013 1939.). Nova ira\u010dka vlada bila je sklona nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj nadaju\u0107i se da \u0107e njihova pobjeda u ratu omogu\u0107iti potpunu ira\u010dku samostalnost od Britanaca. Nova vlast je Britancima zabranila vojne transporte preko ira\u010dkog teritorija \u0161to je zaprijetilo prekidom kopnene komunikacije s Indijom. Britanci su 19. travnja odlu\u010dili okupirati Irak, ali su nastojali zauzimanje gradova prepustiti njima lojalnim ira\u010dkim snagama kako ne bi dodatno poja\u010dali protubritansko raspolo\u017eenje. Tijekom sukoba njema\u010dka i talijanska avijacija je poslala bombardere i lovce u pomo\u0107 ira\u010dkim saveznicima. Britanski RA F ih je bez ve\u0107ih problema suzbio pritom uni\u0161tiv\u0161i 19 njema\u010dkih i tri talijanska zrakoplova.<\/p>\n\n\n\n

    U opremanju ustanika pomogla je i Vi\u0161ijevska Francuska slanjem pje\u0161a\u010dkog naoru\u017eanja, topova i municije. Hitler je 23. svibnja 1941. izdao Direktivu br. 30 u kojoj je podr\u017eao arapski oslobodila\u010dki pokret u borbi protiv Britanaca. No, ve\u0107ina ustanika je izbjegla iz Iraka do kraja svibnja nakon \u0161to su ostali bez svih zrakoplova i oko 500 vojnika. <\/p>\n\n\n\n

    Pogrom \u017didova u Bagdadu <\/h2>\n\n\n\n

    \u017didovi su \u017eivjeli na prostoru Iraka od 7. stolje\u0107a prije na\u0161e ere. Po\u010detkom Drugog svjetskog rata na prostoru Iraka \u017eivjelo je oko 135 000 \u017didova \u0161to je bilo oko 3 posto ukupne populacije. Od tog broja \u010dak 90 000 \u017eivjelo je u Bagdadu. \u017didovi su pod britanskom upravom imali sva gra\u0111anska prava i sudjelovali su u ira\u010dkoj vlasti s \u010detiri do \u0161est zastupnika u ira\u010dkom parlamentu i jednim predstavnikom u senatu.<\/p>\n\n\n\n

    Tijekom intervencije nakon vojnog udara britanska vojska je od 27. svibnja bila u blizini Bagdada, ali je \u010dekala da u glavni grad Iraka prvo u\u0111e ira\u010dka vojska. Kratko razdoblje bezvla\u0161\u0107a u Bagdadu je, kao i u drugim gradovima, iskori\u0161teno za napade i plja\u010dke trgovina, obrta i bogatih ku\u0107a. Obzirom da su pronacisti\u010dki ustanici pobjegli iz grada \u017didovi su popodne 1. lipnja iza\u0161li na ulice \u017eidovske \u010detvrti kako bi proslavili \u0160avout. Proslavu je prekinuo napad ira\u010dkih vojnika i policajca koji su podr\u017eavali pronacisti\u010dku vlast. U napadima na \u017didove sudjelovali su i pripadnici Al-Futuwwa. Napada\u010dima su se pridru\u017eili i civili koji su vidjeli priliku za plja\u010dku i nasilje. No, za razliku od nekih prethodnih razbojni\u010dkih prilika doga\u0111aji 1. i 2. lipnja bili su usmjereni na nasilje, silovanja i ubojstva.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"
    Ulice Bagdada tijekom farhuda<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n
    \n
    \n
    \n

    Prve no\u0107i \u0160avuota obi\u010dno idemo u sinagogu i ostajemo budni cijelu no\u0107 prou\u010davaju\u0107i Toru. Odjednom smo \u010duli vriskove: “Allah, Allah!” i pucnjeve. Iza\u0161li smo na krov da vidimo \u0161to se doga\u0111a, vidjeli smo po\u017eare, ljude na krovovima u getu kako vri\u0161te i mole Boga za pomo\u0107. Moj otac je imao bode\u017e u ruci i cijev kako bi sprije\u010dio ljude da nas napadnu na krovu. Do\u0161la mi je ideja, pa sam uzeo cigle razbijaju\u0107i zidove i po\u010deo ih bacati. Ostala djeca su mi se pridru\u017eila i po\u010dela bacati kamenje na te ljude. Kad bismo nekoga pogodili i kada bi po\u010deli krvariti, po\u010deli bi vikati “Allah!” i odlazili bi. Ostavili su iza sebe i plijen.<\/p>\nHeskel Haddad (imao je 11 godina tijekom farhuda)<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n\n\n\n

    \n
    \n

    Kada je gomila do\u0161la, [otac] razgovarao je s njima. Rekao im je da smo mi siro\u010dad koja su potra\u017eila uto\u010di\u0161te u njegovoj ku\u0107i i da nas ne mogu dirati. Ako \u017eele nas, moraju prvo ubiti njega. Sre\u0107om po nas, gomila se udaljila, oti\u0161la do drugih ku\u0107a. Kasnije je puno mu\u0161karaca iza\u0161lo van i zapalilo ku\u0107u. Mu\u0161karci su vikali od veselja, u slavlju, podi\u017eu\u0107i ne\u0161to \u0161to je izgledalo poput komada mesa u svojim rukama. Tada sam saznala da je to bila \u017eenska dojka koju su nosili \u2013 odrezali su joj dojku i mu\u010dili je prije nego \u0161to su je ubili, najbolju prijateljicu moje majke, Sabi\u010du.<\/p>\nSteve Acre (tako\u0111er je imao 11 godina tijekom farhuda)<\/cite><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

    Premda se brojke u vi\u0161e istra\u017eivanja razlikuju, ubijeno je najmanje 180 \u017didova i ranjeno od 600 do 1000 ljudi. Neki istra\u017eiva\u010di spominju da je uz tih 180 u masovnu grobnicu sahranjeno jo\u0161 dodatnih 600 osoba no nije jasno radi li se o ubijenim \u017didovima ili o pripadnicima rulje koji su u narednim danima stradali od ira\u010dke vojske koja je suzbijala nemire. <\/p>\n\n\n\n

    \n
    \n

    Oplja\u010dkano je oko 1500 poslovnih objekata i domova. Istra\u017eiva\u010di procjenjuju da je pogrom direktno utjecao na oko 2500 \u017eidovskih obitelji ili oko 15 posto \u017eidovske zajednice Bagdada. Bagdadska sinagoga je tako\u0111er zapaljena. Dio muslimanskih susjeda je uz rizik pomogao sakriti i sa\u010duvati \u017didove. Dio \u017didova je napustio grad, ali su se kasnije pod britanskom za\u0161titom uglavnom vratili. No to dodatno pribli\u017eavanje Britancima je imalo negativne posljedice nakon rata u vrijeme osloba\u0111anja od britanske kolonijalne vlasti.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

    \n
    \"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
    Unutra\u0161njost sinagoge u Bagdadu u prvim desetlje\u0107ima 20. st.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

    Farhud je duboko utjecao na \u017eidovsku zajednicu u Iraku i ostavio trajne traume i gor\u010dinu. Ovaj doga\u0111aj tako\u0111er podsje\u0107a na \u0161ire napetosti i nasilje koje su \u017didovi iskusili tijekom Drugog svjetskog rata i njihovu potrebu za emigracijom iz mnogih dijelova svijeta kako bi prona\u0161li sigurnost i bolju budu\u0107nost. Od 1948. do 1951. iz Iraka se u novostvoreni Izrael preselilo 124.000 \u017didova.<\/p>\n\n\n\n

    CITIRANJE: Hajdarovi\u0107, M. (2024.). Farhud \u2013 pogrom ira\u010dkih \u017didova. Ha-Kol. Broj 187. str. 32-33.<\/p>\n\n\n\n

      <\/ol>\n\n\n\n

      Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
        \n
      1. Kako je britanska kolonijalna vlast oblikovala dru\u0161tvene, politi\u010dke i ekonomske uvjete u Iraku tijekom me\u0111uratnog razdoblja?<\/li>\n\n\n\n
      2. Koji su faktori doprinijeli ja\u010danju pronacisti\u010dkog raspolo\u017eenja u Iraku i \u0161irenju antisemitizma?<\/li>\n\n\n\n
      3. Na koji su na\u010din vanjski utjecaji poput nacisti\u010dke propagande i njema\u010dke podr\u0161ke utjecali na unutarnje napetosti u Iraku?<\/li>\n\n\n\n
      4. Kakva je bila reakcija ira\u010dkog stanovni\u0161tva na kolaboraciju dijela lokalne elite s nacisti\u010dkom Njema\u010dkom?<\/li>\n\n\n\n
      5. Kako su britanske politi\u010dke i vojne odluke tijekom krize u Iraku utjecale na situaciju u Bagdadu?<\/li>\n\n\n\n
      6. Koji su specifi\u010dni doga\u0111aji i okolnosti omogu\u0107ili izbijanje nasilja 1. i 2. lipnja 1941. u Bagdadu?<\/li>\n\n\n\n
      7. Na koji su na\u010din ira\u010dke vojne, policijske i civilne strukture pridonijele ili propustile sprije\u010diti pogrom?<\/li>\n\n\n\n
      8. Kako su socijalne i ekonomske nejednakosti u Bagdadu utjecale na sudjelovanje dijela civilnog stanovni\u0161tva u nasilju?<\/li>\n\n\n\n
      9. Koje su bile kratkoro\u010dne i dugoro\u010dne posljedice pogroma Farhud za \u017eidovsku zajednicu u Bagdadu i \u0161ire u Iraku?<\/li>\n\n\n\n
      10. Kako je Farhud utjecao na odluke \u017eidovske zajednice o emigraciji u Izrael ili druge zemlje nakon rata?<\/li>\n\n\n\n
      11. Kakvu su ulogu u za\u0161titi \u017didova odigrali muslimanski susjedi koji su riskirali vlastitu sigurnost?<\/li>\n\n\n\n
      12. Kako se doga\u0111aji poput Farhuda uklapaju u \u0161iru pri\u010du o antisemitizmu i progonima \u017didova izvan Europe tijekom Drugog svjetskog rata?<\/li>\n\n\n\n
      13. Na koji na\u010din ovakvi doga\u0111aji mijenjaju percepciju Holokausta kao isklju\u010divo europskog fenomena?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Kad govorimo o stradanjima \u017didova tijekom Holokausta pa\u017enja je uglavnom usmjerena na Europu \u0161to je i razumljivo obzirom na \u010dinjenicu da je na europskom podru\u010dju broj \u017ertava bio najve\u0107i. Primjeri […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10061,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[949,950,951,413],"class_list":["post-10051","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-farhud","tag-irak","tag-pogrom","tag-zidovi"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10051","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10051"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10051\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10060,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10051\/revisions\/10060"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10061"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10051"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10051"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10051"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}