{"id":10043,"date":"2024-12-30T08:23:48","date_gmt":"2024-12-30T07:23:48","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/ca\/?p=10043"},"modified":"2024-12-30T08:23:51","modified_gmt":"2024-12-30T07:23:51","slug":"zica-smrti-zaboravljeno-poglavlje-prvog-svjetskog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/ca\/2024\/zica-smrti-zaboravljeno-poglavlje-prvog-svjetskog-rata\/","title":{"rendered":"\u017dica smrti – zaboravljeno poglavlje Prvog svjetskog rata"},"content":{"rendered":"\n

Prvi svjetski rat bio je preoblikovao nacije i \u017eivote diljem svijeta. I dok su bitke na boji\u0161nicama \u010desto u sredi\u0161tu pozornosti, stvarnost za civile u okupiranim podru\u010djima bila je jednako stra\u0161na. Jedan od zapanjuju\u0107ih primjera bila je “\u017dica smrti” (njem. Grenzhochspannunghindernis<\/em>), elektrificirana ograda koju je njema\u010dka vojska izgradila du\u017e belgijsko-nizozemske granice. Ova smrtonosna prepreka simbolizirala je do kojih su mjera okupatori i\u0161li kako bi kontrolirali kretanje i suzbili otpor tijekom rata.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n

\n
\"Clionaut<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Godine 1914. Njema\u010dka je napala Belgiju kao dio svoje ratne strategije. Ta okupacija izazvala je kaos, prisiliv\u0161i tisu\u0107e Belgijanaca da pobjegnu u neutralnu Nizozemsku. Mnogi su tra\u017eili sigurnost, dok su se neki nadali pridru\u017eiti savezni\u010dkim snagama ili dostaviti klju\u010dne poruke za pomo\u0107 u ratnim naporima. Njema\u010dke vlasti, \u017eeljne zadr\u017eavanja kontrole, sve su vi\u0161e bile frustrirane zbog protoka izbjeglica, krijum\u010dara i \u0161pijuna koji su prelazili granicu. U po\u010detku su se oslanjali na ograde od bodljikave \u017eice i naoru\u017eane patrole, no te mjere nisu bile dovoljne. Do 1915. osmislili su zlokobnije rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n

Ova elektrificirana ograda protezala se na 332 kilometra, od Vaalsa na istoku do Cadzanda na zapadu. Napajana visokim naponom do 2000 volti, ograda je bila dizajnirana da ubije svakoga tko je dotakne. Ograda je bila postavljena nekoliko metara unutar belgijskog teritorija, a njema\u010dke patrole \u010duvale su je danono\u0107no, \u010dine\u0107i bijeg gotovo nemogu\u0107im.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Njema\u010dki vojnik glumi \u017ertvu uz \u017eicu<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n
\n

Za ljude koji su \u017eivjeli u blizini granice, \u017dica smrti bila je stalni podsjetnik na njihovo zato\u010deni\u0161tvo. Dijelila je sela, razdvajala obitelji i remetila svakodnevni \u017eivot. Ipak, mnogi su bili odlu\u010dni prije\u0107i je. Neki su tra\u017eili slobodu od njema\u010dke okupacije, dok su drugi krijum\u010darili robu ili prenosili poruke va\u017ene za savezni\u010dku stranu. Kori\u0161tene su domi\u0161ljate metode kako bi se zaobi\u0161la smrtonosna prepreka. Kopali su tunele, bacali drvene daske preko \u017eice, pa \u010dak i koristili improvizirane katapulte kako bi se prebacili na sigurnu stranu. Unato\u010d tim naporima, rizici su bili golemi. Povjesni\u010dari procjenjuju da je izme\u0111u 2000 i 3000 ljudi izgubilo \u017eivote poku\u0161avaju\u0107i prije\u0107i elektrificiranu ogradu.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Crte\u017e \u017dica smrti objavio je Albert Hahn (24.7.1915.)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kraj rata 1918. donio je kraj \u017dici smrti. Kako se Njema\u010dka povukla, a Belgija bila oslobo\u0111ena, ograda je demontirana. Njezini materijali, uklju\u010duju\u0107i drvo i metal, \u010desto su kori\u0161teni od strane lokalnog stanovni\u0161tva za obnovu ku\u0107a i farmi o\u0161te\u0107enih tijekom rata. Iako je ograda nestala iz krajolika, njezino sje\u0107anje ostaje. Danas spomenici i rekonstruirani dijelovi u Belgiji stoje kao podsjetnici na ovo mra\u010dno poglavlje povijesti.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Rekonstrukcija \u017eice i stra\u017earskog mjesta u Molenbeerselu<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koji su bili glavni ciljevi Njema\u010dke tijekom invazije na Belgiju 1914. godine? Kako se to uklapalo u \u0161iru strategiju rata?<\/li>\n\n\n\n
  2. Koju je ulogu imala belgijsko-nizozemska granica u civilnim i vojnim aktivnostima tijekom Prvog svjetskog rata?<\/li>\n\n\n\n
  3. Na koji je na\u010din \u201c\u017dica smrti\u201d utjecala na svakodnevni \u017eivot civila u Belgiji? Razmislite o psiholo\u0161kim, dru\u0161tvenim i ekonomskim aspektima.<\/li>\n\n\n\n
  4. Kako su se civili prilagodili \u017eivotu pod okupacijom i suo\u010davanju s preprekom poput elektrificirane ograde?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kakve moralne i eti\u010dke dileme predstavlja elektrificirana ograda? Je li njema\u010dka vojska imala opravdanje za ovakvu mjeru kontrole?<\/li>\n\n\n\n
  6. Mo\u017eemo li \u201c\u017dicu smrti\u201d smatrati primjerom kr\u0161enja ljudskih prava? Objasnite svoj stav.<\/li>\n\n\n\n
  7. Za\u0161to je va\u017eno o\u010duvati sje\u0107anje na ovakve doga\u0111aje? Kakvu poruku dana\u0161njim generacijama \u0161alju spomenici i rekonstruirani dijelovi “\u017dice smrti”?<\/li>\n\n\n\n
  8. Usporedite situaciju s \u201c\u017dicom smrti\u201d s drugim primjerima ograni\u010denja kretanja kroz povijest (npr. Berlinski zid). Koje su sli\u010dnosti i razlike?<\/li>\n\n\n\n
  9. Kako bi izgledala dana\u0161nja reakcija na sli\u010dne mjere ograni\u010davanja kretanja u ratnim situacijama? Mislite li da bi bila druga\u010dija zbog razvoja me\u0111unarodnih prava?<\/li>\n\n\n\n
  10. Kako ciljevi podizanja fizi\u010dkih barijera na granicama (kontrola migracija, sigurnost, spre\u010davanje krijum\u010darenja) odra\u017eavaju sli\u010dne motive kroz povijest?<\/li>\n\n\n\n
  11. Na koji na\u010din barijere poput zida izme\u0111u SAD-a i Meksika simboliziraju odnos dr\u017eava prema migracijama i ljudskim pravima?<\/li>\n\n\n\n
  12. Kako podizanje bodljikavih \u017eica ili zidova utje\u010de na migrante i njihove zajednice? Postoji li paralela s utjecajem \u201c\u017dice smrti\u201d na belgijske civile?<\/li>\n\n\n\n
  13. Kako dr\u017eave opravdavaju ovakve mjere pred me\u0111unarodnom zajednicom? Koliko su te mjere u skladu s humanitarnim pravima?<\/li>\n\n\n\n
  14. Mo\u017eemo li podizanje zidova i bodljikavih \u017eica smatrati opravdanim sredstvom za kontrolu migracija? Objasnite svoj stav s povijesnim i suvremenim primjerima.<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Prvi svjetski rat bio je preoblikovao nacije i \u017eivote diljem svijeta. I dok su bitke na boji\u0161nicama \u010desto u sredi\u0161tu pozornosti, stvarnost za civile u okupiranim podru\u010djima bila je jednako […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10044,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_EventAllDay":false,"_EventTimezone":"","_EventStartDate":"","_EventEndDate":"","_EventStartDateUTC":"","_EventEndDateUTC":"","_EventShowMap":false,"_EventShowMapLink":false,"_EventURL":"","_EventCost":"","_EventCostDescription":"","_EventCurrencySymbol":"","_EventCurrencyCode":"","_EventCurrencyPosition":"","_EventDateTimeSeparator":"","_EventTimeRangeSeparator":"","_EventOrganizerID":[],"_EventVenueID":[],"_OrganizerEmail":"","_OrganizerPhone":"","_OrganizerWebsite":"","_VenueAddress":"","_VenueCity":"","_VenueCountry":"","_VenueProvince":"","_VenueState":"","_VenueZip":"","_VenuePhone":"","_VenueURL":"","_VenueStateProvince":"","_VenueLat":"","_VenueLng":"","_VenueShowMap":false,"_VenueShowMapLink":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"Primjer iz Prvog svjetskog rata uz aktualizaciju s dana\u0161njim izazovima","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","enabled":false},"version":2}},"categories":[217],"tags":[946,183,948,185],"class_list":["post-10043","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-gimnazije","tag-belgija","tag-gimnazije","tag-nizozemska","tag-prvi-svjetski-rat"],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10043","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10043"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10043\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10050,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10043\/revisions\/10050"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10044"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10043"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10043"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10043"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}