Ugledni hrvatski publicist i političar (Zagreb, 13.X.1908. – Zagreb, 24.I.1955.). Gimnaziju polazio u Karlovcu, a studira na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi i Filozofskom fakultetu (etnologiju) u Zagrebu, od 1927. član uredništva i korektor Doma, a od 1928. tajnik Sveučilišnog udruženja Matija Gubec. God. 1929. postao poslovođom Seljačke sloge, sudjelovao 1935. u njenoj obnovi i izabran za tajnika. Jedno vrijeme živio je i djelovao u Koprivnici. Otac mu je 1939. bio gradonačelnik Koprivnice. Božidar Magovac odlazi u partizane 1943. godine kao HSS-ovac. Iste god. izabran u Tajništvo ZAVNOH-a, Predsjedništvo AVNOJ-a i za potpredsjednika NKOJ-a.

Na pripremama 2. zasjedanja AVNOJ-a predlaže konfederalno uređenje Jugoslavije. Potpisao je izjavu ZAVNOH-a u kojom se utvrđuju uvjeti suradnje pristaša HSS-a s partizanima. Optužio je vodstvo HSS-a na čelu s V. Mačekom za izdaju. Početkom god. 1944. ulazi u sukob s A. Hebrangom. Iste god. postao potpredsjednikom IO HSS-a. Ubrzo na tu dužnost daje ostavku kao i na mjesto potpredsjednika NKOJ-a, a isključen je iz IO JNOF-a Hrvatske te pritvoren. Nakon završetka II. svjet. rata bio je ravnatelj Gradske knjižnice u Zagrebu (1945-1947.), održavao je redovite kontakte sa I. Šubašićem. Zajedno planiraju pregovore HSS-a s komunističkim režimom. God. 1947. uhićen jer je želio obnoviti snagu HSS-a u Hrvatskoj nakon drugoga svjetskog rata, 1948. osuđen na zatvor iz kojeg se vratio 1953. god. Bio član uredništva Narodnog vala, Seljačke prosvjete, Evolucije, Jutarnjeg lista, Obzora, Seljačka sloga, Hrvatske enciklopedije, sabranih djela Antuna Radića i dr. Pokrenuo i uređivao novine Zlatni klas, Seljački svijet. Uređivao Kalendar Seljačke sloge, Seljački kalendar i Slobodni dom.