Bajadere (3)
Atmosfera povijesnih japanskih igranih filmova koju čini spoj prepoznatljive scenografije, zvuka japanskoga jezika te glazbe filma, pored naravno samog sadržaja, me uvijek posebno privlačila. Prisjećam se [...]
Articles by Zanina Bilic
About Zanina Bilic
Bajadere (2)
Naročito je zanimljiv popis nagrada koje je Šostakovič primio za svoj rad, kada se uzme u obzir napadanje njegovog stvaralaštva i zabrane izvođenja njegovih djela : Heroj socijalističkog rada (1966), Red [...]
“Bajadere” klasične glazbe na filmu (1)
Ponekad se zateknem u raspoloženju za gledanje nekog starog, kostimiranog, crno-bijelog filma koji djeluje poput prisjećanja bakinih kolača – toplo, nostalgično. Filmska glazba je vrlo široka i lijepa tema [...]
Radne sobe velikih skladatelja (3)
Karol Szymanowski (1882-1937), veliki poljski skladatelj skladao je, kako je jedan dirigent opisao: ‚(...)glazbu izvanredno oživljenu, punu predivnih boja (...)’.
[...]A Thing Called Love – Izlet u soul glazbu
Naročito mi je zadovoljstvo iz perspektive mojih dugih radnih dana i majčinskih napora i radosti u mašti stvoriti sliku i zvuk opuštajućeg izleta. Vjerojatno i nadolazeće ljeto tome doprinosi, a i sugestija [...]
Radne sobe velikih skladatelja (2)
Béla Bartók Béla Bartók, mađarski skladatelj, pijanist, etnomuzikolog i pedagog 20. stoljeća Béla Bartók (1881-1945) je najpoznatiji mađarski skladatelj, uz svakako Franza Liszta koji pripada ranijoj epohi [...]
Radne sobe velikih skladatelja (1)
Edvard Grieg (1843-1907), veliki norveški skladatelj često je skladao u kolibi u blizini svoje kuće, koja je danas muzej, u Troldhaugenu (Brijeg trolova) blizu Bergena u Norveškoj. Bergen je drugi po veličini [...]
Zima u glazbi (3)
Teško je danas sjedeći u gradu u toploj sobi zamisliti kako iz prve ruke izgleda i zvuči snježna oluja, strašni vjetrovi koji huje krošnjama drveća, moćna snježna mećava…Svi se zapravo nadamo ne naći [...]
Zima u glazbi (2)
Jedan od zasigurno najpopularnijih klasičnih baleta, naročito često izvođen u vrijeme oko Božića, je Ščelkunčik (kod nas prevođeno kao Orašar) čiju je glazbu napisao Pjotr Iljič Čajkovski (1840-1893). [...]
Gioacchino Rossini – nasljeđe glazbe i hrane
Figaro kocke su predivna slastica s orasima. No tko bi tu slasticu odmah povezao s Rossinijem? A Figaro je upravo veseli brijač iz naslova Rossinijeve opere Seviljski brijač, koji se neustrašivo upliće u sudbine svojih sugrađana. Figarova arija poznata kao Cavatina nemjerljivo je popularna i poznata uhu, vedra, vrckava, poletna. Nazvavši slasticu Figaro, tvorac slastice odao je počast ne samo djelu Rossinija,već i Rossinijevoj ljubavi prema ukusnoj hrani, a možda i sažeto opisati ili usporediti senzacije koje Figaro kocke u njemu bude. Rossini se smatra jednim od najpopularnijih i najizvođenijih opernih skladatelja u svijetu. Gotovo jednako intenzivno zabilježena je i njegova ljubav prema hrani.
Navodno je Rossini o jelu rekao ovo:
'Jesti je po meni najljepša aktivnost. Ali, uistinu jesti. Apetit je za želudac ono što je ljubav za srce. Želudac je dirigent, koji dirigira simfonijskim orkestrom naših strasti.'(...)
[...]