Toma Erdody
Erdődy, grof Toma, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (?, 1558. – Krapina, 17. I. 1624.). Banom postaje 1583., zauzeo i spalio Kostajnicu 1584., pobijedio Osmanlije kod Ivanića 1586., zauzeo utvrdu Moslavina [...]
Articles by Hrvoje Petric
About Hrvoje Petric
Narodna starina
Narodna starina, časopis za povijest kulture i etnografiju Južnih Slavena. Časopis izlazio od 1922. do 1935. (često se događalo da su neki brojevi tiskani kasnije, a sv. 9, 12, 13, 15 nisu objavljeni). Edicija [...]
Emilij Laszowski
Emilij Laszowski (Brlog kraj Ozlja, 01.IV.1868.-Zagreb, 28.XI.1949.) Hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik. Pučku školu i gimnaziju polazio privatno, a maturirao u Zagrebu. Kao gimnazijalac [...]
Hrvoje Matković
Hrvoje Matković (Šibenik, 12.X.1923.). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Šibeniku. Diplomirao povijest 1947., doktorirao 1971. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio na gimnaziji u [...]
Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri
U Dalmaciji i Istri se hrvatsko građanstvo sukobljavalo s jačim talijanskim građanstvom koje je te pokrajine nastojalo talijanizirati. Hrvatski narodni preporod tijekom prve polovice 19. stoljeća imao je odjeka [...]
Zašto se Janko Drašković opredijelio za štokavsko narječje?
Janko Drašković je u svojem djelu “Disertacija”, objavljenom u Karlovcu 1832., iznio je politički program preporodnog pokreta, a svoje opredjeljenje za štokavštinu je obrazložio na slijedeći način: [...]
Družba Sv. Ćirila i Metoda za Istru
Družba Sv. Ćirila i Metoda za Istru je hrvatska kulturno-prosvjetna udruga za podizanje i uzdržavanje hrvatskih škola u Istri. Osnovana je 1893. u Puli, a od 1895. sjedište Družbe je bilo u Opatiji. Družba [...]
Hrvatski studenti na srednjovjekovnim sveučilištima
Povezanost Hrvata sa visokoškolskom naobrazbom i njihova nazočnost u velikom broju diljem zapadnih sveučilišta već u prvim desetljećima nakon njihovih osnivanja, govori u prilog dubokoj ukorijenjenosti [...]
Eszterházy opisuje Novi Zrin
Opis Novog Zrina koji je napisao Pavao Eszterházy u znamenitom djelu Mars Hungaricus: Prostor nekadašnje utvrde na mjestu gdje je kasnije izgrađen Novi Zrin: “ležao je u ruševinama, sve dok konačno [...]
Čelebija opisuje Novi Zrin
Osmanski putopisac Evlija Čelebija o Novom Zrinu: “Na obali rijeke Mure, na šumovitom i sjenovitom rukavcu, nalazi se drvena utvrda slična Kaniži. Istina je da ju je kleti neprijatelj oblikovao utvrdu [...]