Ledeni Ötzi jedna je od najpoznatijih i najbolje očuvanih mumija ikada otkrivenih. Njegovo smrznuto tijelo pronađeno je visoko u Alpama, pružajući izvanredan uvid u život prije više od 5000 godina tijekom kasnog neolitika. Tko je bio Ötzi i što nam može reći o ljudima i kulturi svog vremena?
Otkriće
U rujnu 1991. dvoje njemačkih planinara naišlo je na tijelo koje je virilo iz leda u Ötztalskim Alpama, blizu granice između Austrije i Italije. U početku su mislili da se radi o modernom planinaru koji je poginuo u nesreći. Međutim, kada su arheolozi pregledali tijelo, shvatili su da je puno starije — točnije oko 5300 godina. Mumija je nazvana Ötzi po regiji u kojoj je pronađena.
Očuvanje u ledu
Ötzijevo tijelo bilo je izvanredno očuvano zbog leda i niskih temperatura. Za razliku od egipatskih mumija, koje su bile namjerno balzamirane, Ötzija je prirodno mumificirao okoliš. Sačuvana mu je koža, organi, pa čak i sadržaj želuca, što je omogućilo znanstvenicima da saznaju nevjerojatno mnogo o njegovom životu i zdravlju.
Budući da je bio zarobljen u ledu nedugo nakon smrti, njegovo je tijelo izbjeglo tipično raspadanje koje bi se dogodilo u toplijoj klimi. To je učinilo Ötzija jednim od najbolje proučenih ostataka drevnih ljudi, koji nudi mnoštvo informacija o neolitskom dobu.
Kako je umro?
Ötzijeva smrt bila je nasilna. Pronađen je s vrhom strijele zabijenim u lijevo rame, što sugerira da je upucan s leđa. Na rukama je imao i duboke posjekotine, vjerojatno od obrane u tučnjavi, te modrice po tijelu. Čini se da je iskrvario na smrt na hladnom, udaljenom planinskom prijevoju gdje je pronađen.
Neki istraživači vjeruju da je možda bio uključen u sukob ili zasjedu, dok drugi misle da je mogao biti žrtva osobnog spora ili plemenskog sukoba. Okolnosti njegove smrti naglašavaju opasnosti s kojima su se suočavali ljudi koji su živjeli u njegovo vrijeme.
Život u neolitskom dobu
Ötzi je živio u kasnom neolitskom razdoblju, također poznatom kao bakreno doba, kada su ljudi prelazili s upotrebe kamenih alata na eksperimentiranje s metalom. Njegova odjeća i oprema otkrivaju mnogo o tehnologiji i resursima dostupnim njegovim ljudima. Nosio je ogrtač od pletene trave, krznenu kapu, kožnu krpu na leđima, dokoljenice i cipele punjene travom za izolaciju. Njegove su stvari uključivale bakrenu sjekiru, kremeni bodež, luk i tobolac sa strijelama — alate koji su bili neophodni za preživljavanje.
Posebno je značajna njegova dobro izrađena bakrena sjekira. To sugerira da je bio iz zajednice sa znanjem o obradi metala, vještini koja je u to vrijeme bila rijetka i vrijedna. Ova sjekira, zajedno s drugim predmetima koje je nosio, ukazuje da je mogao biti osoba nekog višeg statusa unutar svoje zajednice.
Čime se hranio i njegovo zdravlje
Znanstvenici su proučavali Ötzijev želudac kako bi saznali više o njegovoj prehrani. Njegovi posljednji obroci uključivali su meso crvenog jelena, jednozrnu pšenicu, a možda i meso kozoroga – što ukazuje da je imao pristup i uzgojenim usjevima i divljači. Njegova je prehrana bila bogata mastima, što bi bilo potrebno za preživljavanje u hladnim, surovim uvjetima Alpa.
Ötzijevo zdravlje nije bilo savršeno. Imao je artritis, kamence u žučnom mjehuru i probleme sa zubima, a tijelo mu je nosilo znakove stresa zbog fizički zahtjevnog života. Zanimljivo je da je dao napraviti nekoliko tetovaža trljanjem ugljena u male posjekotine—vjerojatno kao pokušaj ublažavanja bolova u zglobovima.
Što možemo naučiti od Ötzija
Ötzi pruža neusporedivu sliku života prije više od 5000 godina. Njegovo tijelo, alati i odjeća nude uvid u svakodnevni život, prehranu, zdravlje i tehnologiju neolitskih ljudi. Proučavanje Ötzija također je dovelo do otkrića u razumijevanju pretpovijesnih migracijskih obrazaca, trgovačkih putova, pa čak i medicinske prakse.
Njegovo nas otkriće podsjeća koliko su prva ljudska društva bila međusobno povezana. Na primjer, materijali korišteni u njegovim alatima i odjeći sugeriraju da je mnogo putovao ili da je bio dio zajednice koja se bavila trgovinom na velike udaljenosti. Njegova bakrena sjekira, na primjer, bila je napravljena od metala koji je došao stotinama kilometara daleko.
Ötzijevo tijelo sada se nalazi u Arheološkom muzeju Južnog Tirola u Bolzanu u Italiji, gdje ga i dalje proučavaju i dive mu se istraživači i javnost. Njegova je priča snažan podsjetnik na krhkost ljudskog života i važnost arheologije u otkrivanju misterija naše prošlosti.
Pitanja za analizu
- Kako je otkriće Ötzija doprinijelo našem razumijevanju života u kasnom neolitiku?
- Na temelju čega znanstvenici mogu zaključiti da je Ötzi bio osoba višeg društvenog statusa?
- Zašto je Ötzijeva bakrena sjekira posebno važna za razumijevanje tehnološkog razvoja u njegovo vrijeme?
- Koje informacije o trgovini i migraciji u neolitskom dobu možemo zaključiti iz materijala koji su korišteni u Ötzijevim alatima i odjeći?
- Kako Ötzijeve ozljede i okolnosti njegove smrti reflektiraju opasnosti i društvene sukobe u neolitskom društvu?
- Koji su mogući razlozi zbog kojih je Ötzi imao tetovaže, a kakvo značenje tetovaže imaju u modernom društvu?
- Kako su geografski i klimatski uvjeti Alpa doprinijeli očuvanju Ötzijevog tijela, a kako bi njegovo tijelo bilo očuvano u drugim uvjetima?
- Što nam Ötzijev način prehrane govori o prehrambenim navikama i dostupnosti resursa u neolitskom dobu?
- Koje su glavne razlike između namjerne mumifikacije, poput one u starom Egiptu, i prirodne mumifikacije kao što je slučaj s Ötzijem?
Sažetiji tekst o Ötziju možeš naći na ovoj poveznici.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
