Evelyn McHale je poznata po morbidnoj tituli “najljepšeg samoubojstva”. Na današnji dan 1947. godine se bacila s 86. kata zgrade Empire State Building. Student fotografije Robert C. Wiles našao se preko puta mjesta gdje je njezino tijelo udarilo pri padu i uslikao jednu od fotografiju koja će postati kultna slika među američkim fotografskim reporterima. Fotografija smrti, spokoja i ljepote.
Evelyn Francis McHale je rođena 23 godine ranije u Berkeleyu, California. Odrasla je u brojnoj obitelji koja se zbog očeva bankarskog posla nekoliko puta selila sve dok se supružnici nisu rastali 1940. godine. Nakon mature Evelyn se 1942. godine pridružila Women’s Army Corps (WAC) gdje je radila kao “operaterka uredskih strojeva” u Jefferson Barracks blizu St. Louisa.
Krajem 1944. se zaposlila kao knjigovotkinja u maloj tvrtci na Manhattanu. Na novogodišnjoj zabavi je upoznala bivšeg vojnika, sada studenta, Barrya Rhodesa. Par se uskoro zaručio i planirali su vjenčanje u lipnju 1947. godine. Prema izjavama svjedoka Evelyn je navodno imala probleme s depresijom.
Barry je 30. travnja proslavio 24. rođendan i Evelyn ga je posjetila na kampusu fakulteta. Novinarima je kasnije izjavio:
Često se bojala da neće biti dobra supruga, ali kad sam je poljubio na rastanku bila je sretna i normalna poput svake djevojke koja će se uskoro udati. Ne znam što su joj bile posljednje riječi koje mi je uputila jer je žurila na vlak.
Evelyn se u 7.00 ukrcala na vlak i dva je sata kasnije stigla na postaju Penn Station. U Hotelu Governor Clinton je napisala oproštajnu poruku i oko 10.30 je stigla do Empire State Building. Kupila je kartu za vidikovac s kojeg je skočila sa 317 metara. Sletjela je na parkiranu Cadillac u vlasništvu Ujedinjenih naroda.
Tekst oproštajne poruke:
Ne želim da itko iz moje obitelji vidi dio mene. Možete li uništiti moje tijelo kremacijom? Molim vas i moju obitelj – nemojte održati nikakvu službu ili komemoraciju za mene. Moj zaručnik želi da se udam za njega u lipnju. Mislim da ne bih bila dobra supruga nikome. Bolje mu je bez mene. Recite mom ocu, previše sam slična majci.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
