Frenologija, pseudoznanstvena razmišljanja koja se temelje na ideji da se nečiji intelekt, osobnost i karakter mogu odrediti oblikom lubanje, pridonijelo je brojnim društvenim štetama tijekom svog vrhunca u 19. stoljeću. Rasizmu, seksizmu i drugim oblicima diskriminacije dao je prizvuk “znanstvene” i “biološke” legitimnosti.
Frenologija je pomogla u postavljanju temelja za eugeniku, koja se pojavila u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću. Eugenika je zagovarala poboljšanje ljudske rase selektivnim uzgojem i promicala ideje o rasnoj superiornosti i inferiornosti, koristeći slične argumente o nasljednim osobinama koje je predlagala frenologija. Kasnija nacistička rasna teorija bila je pod jakim utjecajem eugeničkih ideja. Poput frenologije i eugenike, nacistička ideologija oslanjala se na pseudoznanstvene koncepte biološkog determinizma kako bi racionalizirala diskriminaciju, ugnjetavanje i konačno genocid.
Područje je također dovelo do komično apsurdnih ilustracija i tvrdnji koje se nalaze u Vaught’s Practical Character Reader, knjizi iz 1902. koja je imala za cilj poučiti javnost kako procijeniti vrijednost ljudi koristeći frenološka načela. Knjigu je objavio frenolog L.A. Vaught, koji je uvjeravao čitatelje da “njene činjenice mogu u potpunosti pokazati svi koji se bez predrasuda trude da to učine”. Knjiga ocrtava 42 poznata elementa ljudske prirode – uključujući osobine kao što su dobronamjernost, ljubaznost, lijenost i (pazi sad) praznovjerje – i opisuje kako se te osobine navodno manifestiraju u obliku glave, nosa, ušiju i brade osobe.
Ako u sljedećim crtežima prepoznate sebe ili bližnje nemojte se zabrinuti – frenologija NIJE znanost.
Pitanja za analizu
- Što je frenologija i kako je utjecala na društvene stavove u 19. stoljeću?
- Na koji način su frenološke ideje doprinijele rasizmu, seksizmu i drugim oblicima diskriminacije?
- Kako je frenologija postavila temelje za kasnije ideje o eugenici? Koje su sličnosti između ove dvije pseudoznanosti?
- Kako su frenologija i eugenika utjecale na nacističku ideologiju i politiku?
- Što možemo naučiti iz primjera pseudoznanosti poput frenologije i eugenike o tome kako razlikovati znanost od pseudoznanosti danas?
- Na koji način danas možemo vidjeti slične primjere pseudoznanosti ili dezinformacija koje utječu na društvene stavove? Možeš li dati primjer?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
