Carica Marija Terezija, premda izuzetno praznovjerna, naredila je zemaljskim saborima da donesu odluku o promjeni postupka protiv vještica. Lokalne su vlasti mogle izvršiti progon, suditi i predložiti kaznu, ali su potvrdu presude morali dati carici na potvrdu. Hrvatski je sabor na današnji dan 1756. godine donio takav zakonski članak.

Prema premilostivom, pod danom 26. ožujka izdatom, cesarsko-kraljevskom naređenju zaključuje se:

U poglavarstvenim parnicama pokrenutim zbog zločinstva čarobnjaštva i vraćanja imade zakonita poglavarstva, doduše, na zakonit način i propisanim redom postupati protiv takvih zločinaca, koji budu uhvaćeni u području njihove nadležnosti, i donijeti osudu, ali ovu nemaju niukoliko izvršiti, nego je prije proglašenja, sa čitavim spisom postupka podnijeti Njegovoj Preuzvišenosti i, preko njega. Njenome posvećenom cesarsko-kraljevskom Veličanstvu, očekujući dalje milostivo kraljevsko rješenje. Isto je premilostivo cesarsko-kraljevsko naređenje, radi znanja i vršenja, javno proglašeno.

Postupak izlaska pred caricu je bio kompliciran, dugotrajan i prije svega skup, pa je takva odredba u principu prekinula progone. Kasnije je u kaznenom zakoniku Theresiana iz 1768. godine ograničila postupke mučenja shvativši da se progoni protiv vještica pokreći iz ljubomore, zavisti ili čiste pakosti. Mučenje je u potpunosti zabranio Josip II.

Izvor: D. Vukelić, Svjetovna suđenja i progoni zbog čarobnjaštva i hereze te progoni vještica u Zagrebu i okolici tijekom ranog novog vijeka (diplomski rad), Filozofski fakultet Zagreb, 2009.

Pitanja za analizu

1. Tko je bila Marija Terezija i koja je bila njezina uloga u Habsburškoj Monarhiji?
2. Što je Marija Terezija naredila zemaljskim saborima u vezi s postupcima protiv vještica?
3. Koje su ovlasti lokalne vlasti imale u procesima protiv vještica prema novim zakonima?
4. Što je Hrvatski sabor donio 1756. godine?
5. Zašto je bilo važno da presude u procesima protiv vještica potvrdi Marija Terezija?
6. Kako je postupak izlaska pred caricu utjecao na provođenje progona vještica?
7. Na koji način su promjene u zakonodavstvu ograničile postupke mučenja i progone vještica?
8. Što je Marija Terezija shvatila o razlozima pokretanja progona protiv vještica i kako je to utjecalo na njezine odluke?
9. Koji su mogući razlozi zašto je Marija Terezija bila izuzetno praznovjerna, ali ipak donijela odluke koje su smanjile progone vještica?
10. Kakve su bile dugoročne posljedice ukidanja mučenja u procesima protiv vještica za pravni sustav i društvo u cjelini?
11. Kako bi se današnji zakonski sustav mogao usporediti s onim iz vremena Marije Terezije u smislu zaštite ljudskih prava?
12. Kako bi se ova povijesna odluka mogla analizirati u kontekstu promjena u društvenim vrijednostima i shvaćanju pravde u 18. stoljeću?
13. Možete li prepoznati slične situacije u modernom društvu gdje se pravosudni sustav koristi za rješavanje pitanja temeljenih na praznovjerju ili strahu?
14. Kako bi moderni pravosudni sustavi mogli učiti iz povijesnih grešaka poput progona vještica?