Francetic

Tko je bio Jure Francetić?

Jure Francetić (1912. — 1942.) bio je ustaški časnik i istaknuta osoba ustaškog pokreta tijekom Drugog svjetskog rata. Imao je značajnu ulogu u vojsci Nezavisne Države Hrvatske, marionetske države svrstane uz nacističku Njemačku i fašističku Italiju.

Rani život i obrazovanje

Jure Francetić rođen je 3. srpnja 1912. u selu Prozor u tadašnjoj Austro-Ugarskoj (blizu Otočca u Ličko-senjskoj županiji). Tijekom studija na zagrebačkom Pravnom fakultetu počeo se baviti politikom kao član Hrvatske pravaške republikanske omladine.

Juraj Francetić, rođen 3. VII. 1912. u Otočcu, sin Juraja i Kate, rodj. Žubrinić, student prava, rkt, neoženjen. Lični opis: 179 cm visok, stas visok, kosa kestenjava, brk kestenjav i brije, obrve kestenjave i sraštene, lice duguljasto i koštunjavo, crnomanjastvo, oči zelene, čelo srednje, nos dugačak, ravan, usta srednja, zubi manjkavi.

U dosjeu zagrebačke policije nakon uhićenja 1932.

Francetić nakon što je i drugi put pušten iz zatvora bježi u Italiju gdje se pridružuje ustašama i polaže prisegu. U mađarskom ustaškom logoru Janka-Puzsta dobiva vojnu obuku. Francetić se brzo uzdigao u redovima ustaša zahvaljujući svojoj predanosti njihovim idejama i svojim organizacijskim sposobnostima.

Uloga u ustaškom pokretu

Nakon invazije sila Osovine na Jugoslaviju u travnju 1941. i uspostave NDH, Francetić je imenovan na ključne vojne dužnosti. U Hrvatsku dolazi iz Austrije zajedno s časnicima SS-a i Gestapa. Režim NDH bio je poznat po svojoj brutalnoj politici, posebice progonu Srba, Židova, Roma i političkih neistomišljenika.

Od prvog dana obnove naše države Juraj Francetić živi i djeluje u Sarajevu.
Ustaški skroman, on se je u prvo vrijeme posvetio organiziranju ustaškog pokreta
u našim krajevima, bez ikakve buke i samoisticanja, neumorno radeći
i dan i noć. On je sigurno prvi i najbolji primjer pravog ustaše kojega nam je
Poglavnik poslao, da nam pokazuje put ustaške skromnosti, čestitosti, odlučnosti,
stege, kao i neizmjerne privrženosti svojoj Domovini koja ide dotle da
se zaboravljaju svi osobni probitci, pa zdravlje i život ako je u pitanju probitak
zajednice. … Njegovo držanje i samoprijegor postali su poslovični u ovom
dijelu naše Domovine, gdje, kao sjajan primjer Poglavnikovog ustaše, i kad
starog i kod mladog pobuđuje vjeru u veličinu i snagu Ustaškog pokreta.

Tjednik “Osvit” (Sarajevo), br. 4, 15. 3. 1942.

Crna legija i vojne aktivnosti

Jedna od Francetićevih najzapaženijih uloga bila je kao zapovjednik Crne legije, zloglasne ustaške vojne postrojbe. Osnovana krajem 1941. godine, Crna legija je bila poznata po svojim oštrim antipartizanskim i antisrpskim kampanjama, prvenstveno u istočnoj Bosni i Hercegovini. Postrojba je bila poznata po svojoj krajnjoj brutalnosti, upuštajući se u raširene zločine, uključujući masovna ubojstva i uništavanje sela. Francetićevo vodstvo Crne legije učinilo ga je simbolom ustaškog terora i represije.

Francetić u ustaškoj uniformi
Francetić u ustaškoj uniformi

Opis posljedica zločina u kojemu je sudjelovala Crna legija pod njegovim zapovjedništvom:

Najprije smo kraj puta, pod širokom krošnjom ogromne kruške, naišli na dva seljaka. Ležali su na travi, u hladu, onakvom istom hladu u kakvom se odmaraju seoski kosači. Ubijeni su u potiljak, kuršumi su izašli ispod desnog uha i otvorili ogromne rane, tako velike da je iz njih iscurio mozak, tu, kraj njih, na ledinu. Tu je ubijeno još šest seljaka. Tragovi krvi, crni, masni na travi vlažnoj od rose, mučni biljeg posljednjeg daha šest težačkih života. Ali tih šest seljaka sklonio je netko od ono malo preživjelih. Pošli smo dalje putem, s obje strane živice od ljeskovog žbunja i paprati, i, najednom, na sred puta, ne sjećam se točno broja, deset, dvanaest leševa. Čini mi se, svega dva sredovječna čovjeka. Ostalo žene, djevojke, dječaci, djeca. Na tri četiri koraka od ove gomile krvi i mesa – kolijevka prazna, bez pelena, bez djeteta, sa slamom uvoštanom od dječje mokraće. Ova slama u kolijevci djelovala je tako, da se činilo kao da je još topla od dječjeg tijela. Dijete je ležalo u gomili leševa. Ali glava je bila sva zdrobljena, bez poklopca, bez kapi krvi u šupljoj lubanji.

partizan Milovan Đilas nakon dolaska u srpsko selo Urije 18. srpnja 1942.

Neki istraživači osporavaju sudjelovanje Crne legije i odgovornost Francetića.

Smrt i nasljeđe

Francetić je umro nakon što je njegov avion 27. prosinca 1942. morao prisilno sletjeti na letu iz Zagreba prema Gospiću. Sjekirom u ga smrtno ozlijedili srpski seljaci u blizini sela Močila u Lici.

(…) predstava je bila upola prekinuta, jer je došla senzacionalna vijest da smo zarobili poznatog ustaškog zlikovca, cmolegijaša, Francetića. (…) Francetić je imao pet fraktura lubanje. Snimio sam ga nekoliko puta dok je još bio u nesvijesti, a kad je došao svijesti počeo je vikati na mene da mu dam telefonsku vezu s poglavnikom Pavelićem. Ja sam ga snimao, a on je i dalje vikao. Najednom njegov se pogled zaustavi na mojoj glavi, na kojoj je bila partizanka sa petokrakom i srpom i čekićem! Izbuljivši oči, nekoliko trenutaka je netremice, kao u nevjerici gledao moju petokraku, a onda mu se pogled zamuti i on se ponovo svali na jastuk.

Žorž Vladimirović Skrigin, fotograf

Ustaše su službenu vijest o njegovoj smrti objavili tek tri mjeseca kasnije. Posmrtno je odlikovan Zlatnom kolajnom poglavnika Pavelića za hrabrost, koja je nosila pravo na status viteza. Hitler ga je odlikovao Željeznim križem, njemačkim ratnim odlikovanjem oko 3,3 milijuna dobitnika u DSR kojeg danas u Njemačkoj nazivaju “ordenom za masovna ubojstva”.

Sjećanje na “viteza”

Francetićeva ostavština vrlo je polarizirana, odražavajući širu složenost hrvatske i balkanske povijesti tijekom Drugog svjetskog rata. U poslijeratnoj Jugoslaviji uspomena na njega bila je blaćena u sklopu šire osude ustaškog režima. Međutim, neki hrvatski nacionalistički krugovi pokušali su rehabilitirati njegov imidž, što je izazvalo značajne rasprave i kontroverze, osobito tijekom 1990-ih s raspadom Jugoslavije i Hrvatskim domovinskim ratom.

U suvremenoj Hrvatskoj njegova ostavština i dalje izaziva snažne reakcije, odražavajući stalne izazove pomirenja složene povijesti zemlje tijekom Drugog svjetskog rata. Dio političara i javnosti ga smatra uzoritim Hrvatom pa i mučenikom temeljeći takve ideje na činjenici da se borio protiv partizana koje pojednostavljeno smatraju komunistima.

U sasvim drugim okolnostima za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom 1991.-ih godine u borbi protiv srpskog agresora i pojedine postrojbe Hrvatskih oružanih snaga (HOS-a) i Hrvatskog vijeće obrane (HVO) dobivale su naziv po “legendarnom borcu s Drine”. Tijekom Domovinskog rata, postrojba Hrvatskih HOS-a iz Gospića nosila je naziv 19. bojna “Vitez Jure Francetić”. Tijekom rata u BiH brigada HVO-a iz Zenice također je nosila ime “Jure Francetić”.

dr. sc. Željko Karaula

Jure Francetić je bio i ostao hrvatski narodni junak, bez obzira na suvremenu propagandu bivših komunista i udbaša i njihovim simpatizerima (titoistima) u (njihovim svjetonazorsko bliskim) liberalno-ljevičarskim medijima u Republici Hrvatskoj, i bez obzira na vladajuće političare u RH koji osuđuju NDH jer su im djedovi bili partizani koji su počinili zločin oružane pobune protiv NDH, a neki i ratne zločine nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima za vrijeme Drugog svjetskog rata, dok su neki pak sudjelovali i u komunističkom genocidu nad hrvatskim narodom 1945. poznat kao ‘Bleiburg i Križni put’.

Goran Jurišić, prof.
jure-boban

Istraži kako ga se spominju u pjesmi “Evo zore, evo dana“.

Pitanja za analizu

  1. Tko je bio Jure Francetić i koju je ulogu imao tijekom Drugog svjetskog rata?
  2. Kakvo je bilo Francetićevo porijeklo i obrazovanje? Kako su ti aspekti utjecali na njegov kasniji život?
  3. Što je bila Crna legija i koja je bila njezina uloga u NDH?
  4. Kako se Francetić uključio u ustaški pokret i koje su bile njegove ključne aktivnosti unutar tog pokreta?
  5. Koji su bili glavni ciljevi ustaškog režima, i kako je Francetić pridonio tim ciljevima?
  6. Na koji način se u tekstu prikazuje Francetićeva uloga u zločinima počinjenim tijekom rata? Možete li navesti konkretne primjere?
  7. Kako različiti izvori unutar teksta prikazuju Juru Francetića? Koje su razlike i sličnosti?
  8. Zašto mislite da su neki izvori pokušali rehabilitirati Francetićev imidž nakon rata?
  9. Kako tekst opisuje Francetićevu smrt i što mislite, zašto je važan način na koji je to prikazano?
  10. Koje se etičke i moralne dileme pojavljuju u kontekstu Francetićeve uloge u NDH?
  11. Kako se Francetićeva ostavština tumači u suvremenoj Hrvatskoj? Koje su različite perspektive navedene u tekstu?
  12. Zašto su se neke vojne postrojbe u Domovinskom ratu i u BiH nazvale po ustaškom zločincu? Kakva se poruka šalje takvim imenovanjem?
  13. Na koji način povijesne ličnosti poput Francetića utječu na suvremenu politiku i društvene podjele?
  14. Kako se može analizirati prikazivanje Francetića kao ‘narodnog junaka’ u suvremenim kontekstima i što to govori o kolektivnom sjećanju i povijesnim narativima?
  15. Kako možemo koristiti povijest kao sredstvo za razumijevanje složenih političkih i društvenih pitanja u sadašnjosti?

Literatura

  1. (2017). Tko je bio Jure Francetić, opjevani zločinac i vojskovođa NDH. Direktno.hr. URL: https://direktno.hr/direkt/tko-je-bio-jure-francetic-opjevani-zlocinac-i-vojskovoda-ndh-90180/
  2. Jurišić, G. (2016). Narodni junak Jure Francetić. URL: https://akademija-art.hr/2016/08/03/narodni-junak-jure-francetic/
  3. Karaula, Ž. (2013). Prilozi za biografiju zapovjednika ustaške Crne legije Jure Francetića (1902.-1942.). Između ustaške ideologije i stvarnosti. Prilozi. 42. Sarajevo. str. 103-132.
  4. Marijan, D. (2018). Između želje i stvarnosti: ustaša u bojnoj odori. Časopis za suvremenu povijest. br. 2, 337-362.
  5. Marijan, D. (2000). O zločinima Crne legije na području Kupresa u ljeto 1942. godine. Časopis za suvremenu povijest, 32 (2), 317-331. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/207171