Behavioral sink (u slobodnom prijevodu društveni slom) je termin koji je skovao američki biolog John B. Calhoun kako bi opisao negativne posljedice ekstremne gustoće neke populacije na ponašanje i socijalne interakcije. Na temelju nekoliko eksperimenata na glodavcima smatrao je da je došao do zaključaka koje može preslikati na ljudsko društvo.

O čemu se zapravo radi? Prema njegovoj teoriji kada je gustoća neke populacije visoka, resursi poput hrane, prostora i skloništa mogu postati ograničeni, što uzrokuje stres i može narušiti socijalnu harmoniju. Uslijed prenapučenosti javljaju se poremećaju u ponašanju, uključujući agresiju, smanjenje brige za potomstvo i povlačenje iz društvenih interakcija.

Iz tog procesa nastaju autistična bića, sposobna samo za najjednostavnija ponašanja kompatibilna s fiziološkim preživljavanjem. Njihov duh je umro… Oni više nisu sposobni za izvršavanje složenijih ponašanja kompatibilnih s opstankom vrste.

John B. Calhoun

Eksperiment Universe 25 (Svemir 25)

U znanstvenom radu koji je objavio 1973. Calhoun je pojasnio faze eksperimenta:

• Faza A (prva 104 dana) – vrijeme prilagodbe koje je završilo stvaranjem prvog podmlatka. Činilo se da su sretni, s visokom stopom reprodukcije i minimalnim sukobima.
• Faza B (od 105. do 315. dana) – miševi su koristili dostupne resurse i njihova populacija je ubrzano rasla sve do 600 jedinki nakon čega se rast usporio. Pojavila se socijalna stratifikacija tj. podjela na grupe koje su živjele u zasebnim područjima.
• Faza C (od 316. do 560. dana) – faza stagnacije – kako se populacija povećavala, pojavili su se prvi znakovi socijalnih problema. Povećana gustoća počela je uzrokovati agresivne sukobe, smanjenje kvalitetne brige za mladunce i druge abnormalne obrasce ponašanja.
• Faza D – u ovoj fazi, društveni problemi su eskalirali. Miševi su razvili neuobičajene obrasce ponašanja, uključujući „sveprisutne“ grupe koje su se izolirale i pokazivale neučinkovito socijalno ponašanje. Populacija je prestala rasti i počela se smanjivati zbog smanjene reproduktivne sposobnosti i visoke stope smrtnosti (mortalitet veći od nataliteta). Veća grupa muških miševa, koju je Calhoun nazvao “ljepotani”, nije radila ništa drugo osim spavanja, prehrane i vlastitog uređivanja.

Uglavnom ću govoriti o miševima, ali moje misli su o čovjeku, o liječenju, o životu i njegovoj evoluciji.

John B. Calhoun

Eksperiment „Universe 25“ pruža važne uvide u kako visoka gustoća može utjecati na ponašanje i socijalnu strukturu:

• agresija i sukobi: povećana gustoća dovodi do agresije i sukoba, što može narušiti socijalnu harmoniju i smanjiti kvalitetu života.
• povlačenje i izolacija: neki miševi su se povukli iz društvenih interakcija, što je rezultiralo smanjenjem socijalne kohezije i neadekvatnom brigom za mladunce.
• smanjena fertilnost: Visoka gustoća može uzrokovati smanjenje reproduktivne sposobnosti i lošu skrb o potomstvu, što dovodi do smanjenja broja mladunaca i općeg pada populacije.

Što to znači za ljude?

Iako su u eksperimentu sudjelovali miševi, rezultati su korišteni za analizu mogućih posljedica prenapučenosti u ljudskim zajednicama. U gradovima s velikom gustoćom stanovništva, kao što su New York ili Tokyo, mogu se pojaviti socijalni problemi poput stresa, nasilja i smanjene kvalitete života. Planiranje gradskih prostora s razmatranjem dovoljnog prostora za stanovanje, rekreaciju i socijalne interakcije može pomoći u smanjenju tih problema. Popularnost Calhounove teorije bila je i plod vremena u kojem je živio tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Istraživači koji su pokušali ponoviti Calhounove studije na ljudima pronašli su mješovite rezultate, a drugi su ga znanstvenici prekorili zbog ekstrapolacije ponašanja glodavaca na ljude.

Dok je eksperiment „Universe 25“ imao značajan utjecaj na razumijevanje ponašanja u uvjetima prenapučenosti, moderni znanstvenici i kritičari ukazuju na nekoliko važnih problema i ograničenja u interpretaciji rezultata.

Neki kritičari smatraju da je eksperiment previše pojednostavio biološke i socijalne probleme. Prekomjerna gustoća može uzrokovati stres i socijalne probleme, ali ljudski društveni sustavi i ponašanje su mnogo složeniji od onih kod miševa. Ekstremni uvjeti u eksperimentu ne odražavaju uvijek stvarnu dinamiku ljudskih zajednica. Neki znanstvenici tvrde da su rezultati eksperimenta možda posljedica drugih čimbenika, poput genetskih problema ili bolesti, a ne samo prenapučenosti. Ovo je značajno jer može utjecati na interpretaciju rezultata i njihovu primjenjivost na ljudske zajednice.

Eksperiment nije uzeo u obzir kulturne i društvene faktore koji igraju ključnu ulogu u ljudskim zajednicama. Na primjer, ljudska društva razvijaju različite strategije za upravljanje gustoćom i resursima, što može značajno utjecati na rezultate.

Moderna etička stajališta o korištenju životinja u eksperimentima također dovode u pitanje valjanost eksperimenta. Korištenje životinja u eksperimentima može biti kontroverzno, osobito kada se rezultati mogu interpretirati na načine koji ne odražavaju njihovo pravo ponašanje.

Pitanja za analizu

1. Što je “behavioral sink” i kako je John B. Calhoun koristio ovaj koncept u svojim eksperimentima na glodavcima?
2. Koje su ključne promjene u ponašanju i socijalnim interakcijama miševa primijećene u svakoj fazi? Kako su te promjene povezane s povećanjem populacije?
3. Kako Calhoun povezuje rezultate svojih eksperimenata s mogućim socijalnim posljedicama visoke gustoće populacije u ljudskim zajednicama? Smatrate li da je takva usporedba valjana? Zašto ili zašto ne?
4. Koji su neki od kritičkih osvrta na Calhounov rad, posebno u vezi s primjenom njegovih zaključaka na ljudska društva?
5. Kako moderna etička stajališta o korištenju životinja u eksperimentima utječu na percepciju Calhounovog eksperimenta danas? Je li prikladno koristiti životinje na ovaj način u znanstvene svrhe?
6. Na koji način film “Soylent Green” reflektira slične teme kao Calhounov eksperiment? Što možemo naučiti iz kulturalne recepcije ovog filma u kontekstu znanstvenih istraživanja prikazanih 1973. godine?

Literatura

1. Adams, J. (2017). The Falls of 1972: John B Calhoun and Urban Pessimism. Medicine on Screen. URL: https://medicineonscreen.nlm.nih.gov/2017/12/22/john-b-calhoun-film-7-1/
2. Calhoun, J. B. (1973). Death Squared: The Explosive Growth and Demise of a Mouse Population. Proc. roy. Soc. Med. Volume 66. URL: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1644264/pdf/procrsmed00338-0007.pdf
3. Izzo, J. (2024). Universe 25 ‘Rodent Utopia’ Experiment Doesn’t Mean Human Society Is Dying. URL: https://www.snopes.com/articles/466960/john-calhoun-universe-25/
4. Melchor, A. (2024). Universe 25 Experiment. The Scientist. URL: https://www.the-scientist.com/universe-25-experiment-69941
5. Soylent Green. URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Soylent_Green