Andrija Štampar je bio pionir u javnom zdravstvu, socijalnoj medicini i imao je presudnu ulogu u osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Njegov je rad postavio temelje za moderne sustave javnog zdravstva i nadahnuo buduće generacije zdravstvenih djelatnika da daju prioritet društvenoj jednakosti, zdravlju zajednice i etičkim praksama u medicini.
Štamparov rad usmjeren je na unapređenje zdravstvenih sustava i dostupnost zdravstvene zaštite svima, bez obzira na njihov društveni i ekonomski status. Zalagao se za preventivnu medicinu, koja naglašava prevenciju bolesti putem javnozdravstvenih mjera, obrazovanja i uključivanja zajednice. Njegovi napori bili su ključni u promicanju ideje da je zdravlje temeljno ljudsko pravo i da treba biti dostupno svim ljudima.
Osim svoje uloge u globalnom zdravstvu, Štampar je dao značajan doprinos medicinskom obrazovanju i etici. Isticao je važnost formalnog i neformalnog obrazovanja za zdravstvene djelatnike i javnost, istaknuvši potrebu kontinuiranog učenja i prilagodbe u medicini. Njegova predanost medicinskoj etici postavila je visoke standarde profesionalizma i integriteta u medicinskom polju.
Uz zasluge za osnivanje WHO-a, sudjelovao je u osnivanju Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Kratkotrajno je bio rektor Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Štamparovi principi:
1. Važnije je obavještavanje naroda od zakona.
2. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima.
3. Pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapređenju trebaju se baviti svi, bez razlike.
4. Socijalna terapija bitnija je od individualne.
5. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku.
6. Ne smije se raditi razlika između ekonomski jakih i slabih (egalitarizam).
7. U zdravstvenoj organizaciji liječnik treba tražiti bolesnika, a ne obrnuto, kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju zaštitu.
8. Liječnik treba biti narodni učitelj.
9. Pitanje narodnog zdravlja je od većeg ekonomskog nego humanitarnog značaja.
10. Glavno mjesto liječničkog djelovanja je tamo gdje ljudi žive, a ne ordinacija.
Pitanja za analizu
- Tko je bio Andrija Štampar i koje su bile njegove ključne uloge u području javnog zdravstva?
- Zašto je Štampar smatrao da je prevencija važnija od liječenja bolesti? Kako je to utjecalo na njegov rad?
- Koji su bili Štamparovi najvažniji doprinosi u medicinskom obrazovanju i etici?
- Kako je Štampar pridonio osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije?
- Što znači da je zdravlje temeljno ljudsko pravo prema Štamparovom mišljenju?
- Zašto misliš da je Štampar vjerovao da “liječnik treba biti narodni učitelj”? Kako bi to moglo utjecati na zajednicu?
- Kako Štamparovi principi o egalitarizmu i socijalnoj terapiji odražavaju njegov pristup javnom zdravstvu?
- Koje bi bile moguće posljedice kada bi liječnici bili ekonomski ovisni o pacijentima, suprotno Štamparovim načelima?
- Kako se Štamparova ideja da liječnici trebaju tražiti pacijente, a ne obrnuto, razlikuje od današnjeg zdravstvenog sustava?
- Koje od Štamparovih načela su ti najvažnija i zašto? Kako bi ih primijenio/la u današnjem društvu?
- Kako misliš da bi izgledalo javno zdravstvo danas da Andrija Štampar nije pridonio njegovom razvoju?
- Što misliš, zašto je Štampar isticao da je zdravlje važnije s ekonomskog nego humanitarnog gledišta?
- Kako Štamparov pristup javnom zdravstvu može pomoći u rješavanju suvremenih zdravstvenih izazova, poput pandemija?
- Na koji način Štamparovi principi mogu utjecati na zdravstvenu jednakost i pravednost u društvu?
- Ako bi mogao/la postaviti jedno pitanje Andriji Štamparu o njegovom radu, što bi ga pitao/la i zašto?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
