U nekoliko navrata sam na Facebooku primijetio da se širi ova ilustracija s pojašnjenjem da se radi o tragovima grebanja noktima u plinskoj komori nacističkog logora smrti Auschwitza.
Logor smrti Auschwitz zapravo je kompleks nekoliko desetaka logora pod zajedničkom upravom. Najpoznatiji su Auschwitz I i Auschwitz II (poznatiji kao Birkenau). Upravo su u njima postojale plinske komore sa krematorijima u kojima je ubijeno i spaljeno između 1,1 i 1,3 milijuna ljudi.
Nacisti su pri povlačenju iz Poljske pokušali uništiti dokaze pa su tako eksplozivom uništili 4 plinske komore s krematorijima u Auschwitzu II. Preostala je jedna plinska komora u Auschwitzu I. Radi se zapravo o djelomično ukopanom objektu koji je prije rata služio kao skladište municije. Nacisti su ga krajem 1941. preuredili u plinsku komoru s pećima za spaljivanje leševa. Taj je objekt poznat kao Krematorij 1 i služio je za usmrćivanje tijekom 1942. godine. Nakon toga peći i dimnjaci su maknuti, a objekt je služio kao sklonište od zračnog napada.
Da se vratimo na početnu ilustraciju. Premda su vjerojatno žrtve u agoniji tijekom trovanja Zyklonom B vjerojatno i izgreble zidove plinske komore ta ilustracija to ne pokazuje. Podsjećam da su 4 komore uništene, a peta je renovirana u ratu i nakon njega kada je pretvorena u muzejski objekt.
Nažalost i mjesta poput bivših logora smrti su objekti vandaliziranja, pa često na skrivenim mjestima možemo pronaći svakakve poruke. Izmišljanje ili namještanje priče možda može prouzročiti neku emocionalnu reakciju no može li zapravo doprinijeti osvješćivanju?
Pitanja za analizu
- Što predstavlja ilustracija spomenuta u uvodu teksta?
- Kako je kompleks logora Auschwitz bio organiziran?
- Što se dogodilo s plinskim komorama u Auschwitzu II?
- Kakva je bila povijest Krematorija 1 u Auschwitzu I?
- Zašto je važno provjeravati vjerodostojnost tvrdnji vezanih uz povijesne događaje, poput one o tragovima grebanja noktima?
- Koji su potencijalni problemi kada se koriste senzacionalističke ili nepotvrđene tvrdnje za osvještavanje o povijesnim temama?
- Kako uništavanje dokaza, poput plinskih komora, utječe na kasnije proučavanje povijesti Holokausta?
- Zašto su nacisti uništavali dokaze o svojim zločinima pri povlačenju?
- Kako vandaliziranje povijesnih lokacija utječe na njihovu autentičnost i edukativnu vrijednost?
- Može li izmišljanje ili “namještanje” priča o povijesnim događajima doprinijeti obrazovanju o Holokaustu, ili je to kontraproduktivno? Objasnite svoj stav.
- Kako se današnja društva nose s očuvanjem autentičnosti povijesnih lokaliteta poput Auschwitza?
- Na koje načine možemo učenike i širu javnost educirati o važnosti točnih informacija o Holokaustu?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
