Izborni kolegij (Electoral College) jedinstven je sustav koji SAD koristi za izbor predsjednika. Za razliku od guvernera saveznih država, koji se biraju izravnim glasovanjem, predsjednik se bira kroz ovaj sustav, koji postoji od samih početaka Sjedinjenih Američkih Država. Izbori 2016. godine pokazali su posebnost tog sustava, kada je Donald Trump osvojio predsjedništvo preko Izbornog kolegija, iako je Hillary Clinton dobila više pojedinačnih glasova diljem zemlje.
Izborni kolegij nastao je jer su se utemeljitelji (Founding Fathers of the United States) bojali da ljudi, koji su tada bili raspoređeni diljem golemog teritorija, možda neće imati dovoljno informacija za donošenje dobro informirane odluke. U to su vrijeme vijesti putovale sporo, a zajednice su bile prilično izolirane. Razvojem političkih stranaka, one su povezale lokalne i nacionalne kandidate, i na taj su način omogućile da biračima bude jasnije koga podržavaju. Do ranih godina 19. st. potreba za Izbornim kolegijem kao “informativnim” posrednikom bila je sve manja jer su političke stranke preuzele tu ulogu.
Dvanaesti amandman na Ustav SAD-a, donesen 1804. godine, ažurirao je Izborni kolegij. To je bilo potrebno nakon izbora 1800. g., kada je došlo do zbrke oko toga tko bi trebao biti predsjednik, a tko potpredsjednik. Prije ovog amandmana nije postojao jasan način da birači odaberu jednu osobu za predsjednika, a drugu za potpredsjednika. Dvanaesti amandman omogućio je političkim strankama da jasno imenuju kandidate za svaku ulogu, što je izborni proces učinilo organiziranijim i usmjerenijim na političke stranke.
No, Izborni kolegij bio je povezan i s ropstvom. Tijekom zasjedanja Ustavotvornog kongresa 1787. neki su politički čelnici predlagali izravan način glasanja. Međutim, James Madison iz Virginije tvrdio je da bi to Sjeveru dalo više moći nego Jugu jer Jug ima veliki broj porobljenih ljudi koji nisu mogli glasati. Kompromis je bio da južne države mogu računati porobljene ljude kao dio svoje populacije kako bi dobile više predstavnika (iako se svaki porobljeni čovjek računao kao tri petine osobe). Time su južne države dobile dodatni utjecaj na predsjedničkim izborima i štitile svoje interese, uključujući ropstvo.
Kao rezultat toga, Virginija i druge južne države dobile su prednost na izborima. Primjerice, Virginija je dobila više elektorskih glasova zbog velikog broja porobljenih ljudi, što je pomoglo Thomasu Jeffersonu da pobijedi na izborima 1800. protiv Johna Adamsa. Mnogi su se političari na Sjeveru frustrirali zbog ovog pro-robovlasničkog utjecaja, ali sustav je ostao do današnjih dana.
Pitanja za analizu
- Zašto su utemeljitelji SAD-a odabrali sustav Izbornog kolegija umjesto izravnog glasanja za predsjednika? Koji su bili glavni razlozi i povijesni kontekst tog vremena?
- Koje su promjene donijete Dvanaestim amandmanom, i zašto su bile potrebne? Što se dogodilo na izborima 1800. godine što je pokazalo nedostatke originalnog sustava?
- Na koji je način ropstvo utjecalo na Izborni kolegij? Kako je ovaj sustav omogućio južnim državama dodatnu političku moć u izborima?
- Kako je računanje porobljenih osoba kao “tri petine” pridonijelo prednosti južnim državama u izborima? Koje su bile dugoročne posljedice takvog računanja?
- Zašto neki povjesničari smatraju da je Izborni kolegij zastarjeli sustav? Koje su argumente danas ljudi iznose za ili protiv njegovog zadržavanja?
- Koji su argumenti Jamesa Madisona protiv izravnog glasanja u korist južnih država? Kako je to povezano s problemom broja porobljenih ljudi koji nisu imali pravo glasa?
- Koje su prednosti i mane sustava Izbornog kolegija danas u usporedbi s izravnim nacionalnim glasanjem? Kako bi se američki predsjednički izbori mogli promijeniti kad bi sustav bio ukinut?
- Što mislite, koliko je sustav Izbornog kolegija u skladu s modernim demokratskim vrijednostima? Treba li se ovaj sustav reformirati ili ukinuti? Zašto?
- Kako vam se čini argumentacija članka u vezi s povijesnim i suvremenim pitanjima Izbornog kolegija? Postoji li neki dio članka koji vas je posebno iznenadio ili potaknuo na razmišljanje?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
