Internet voli čudnjikave priče i teorije zavjere. Jedna od novijih priča je prikaz stare slike sa zaokruženim čudnim životinjama uz tekst: “To je slika Peter·Bruce Galea iz 1562. godine… 300 godina prije nego što smo navodno išta znali o dinosaurima.”
Zvuči zanimljivo, zar ne? Kako je netko u 16. st. naslikao dinosaure, a mi smo navodno za njih doznali tek u 19. st. Krenimo u istraživanje o čemu se zapravo radi.
Priča o dinosaurima počela je početkom 19. stoljeća kada su znanstvenici pronašli velike, misteriozne kosti zakopane u zemlji. Godine 1824. engleski geolog William Buckland opisao je Megalosaurusa – prvi dinosaur koji je dobio znanstveno ime. Ubrzo nakon toga uslijedilo je više otkrića, poput Iguanodona kojeg je identificirao Gideon Mantell. Ova otkrića navela su Richarda Owena da 1842. stvori izraz Dinosauria, što znači “strašni gušteri”. To je označilo početak paleontologije, znanosti posvećene proučavanju ovih fascinantnih stvorenja koja su lutala Zemljom prije više milijuna godina.
Ok, no što je sa slikom?
Ime Peter·Bruce Gale se zapravo ne spominje nigdje drugdje osim vezano uz ovu teoriju zavjere. Dakle, nije povijesna osoba ili slikar. Tko je onda autor te slike? Google pretraživanje je vrlo moćno i ako ponudimo samo dio neke slike. I zapravo je lako otkriti o čemu se zapravo radi.
Šaulovo samoubojstvo je naslikao Pieter Bruegel Stariji, poznati flamanski umjetnik iz razdoblja renesanse. Slika nastala 1562. g. prikazuje dramatičnu scenu iz Biblije u kojoj kralj Šaul, nakon izgubljene bitke, oduzima sebi život. Bruegel je bio poznat po svojim detaljnim i ekspresivnim slikama, često prikazujući biblijske priče i svakodnevni život sa snažnim emocijama i živopisnim slikama. Bruegel nije naslikao dinosaure nego je samo vrlo loše naslikao deve koje vjerojatno nikada nije vidio i naslikao ih je samo prema opisima. Imamo mnoge slične primjere no njih ćemo prikazati u nekoj drugoj objavi.
Pitanja za analizu
- Kako bismo mogli provjeriti vjerodostojnost tvrdnji koje nalazimo na internetu? Koje metode možemo koristiti?
- Kako bi izgledao pouzdan izvor informacija o povijesti dinosaura i otkriću njihovih fosila? Gdje bismo ga mogli pronaći?
- Zašto su ljudi skloni vjerovati neobičnim pričama i teorijama zavjere? Kakvu ulogu u tome imaju emocije i znatiželja?
- Zašto je važno poznavati kontekst (vremenski, povijesni, kulturni) umjetničkog djela prije nego što donesemo zaključke o njemu? Kako nas nepoznavanje konteksta može dovesti do pogrešnih zaključaka?
- Koji su neki znakovi koji nam mogu pomoći da prepoznamo lažnu ili nepouzdanu informaciju na internetu? Kako možemo provjeriti vjerodostojnost slike ili imena koje nismo prije čuli?
- Kako bismo mogli saznati više o samom umjetniku Pieteru Bruegelu Starijem? Na koje izvore informacija se možemo osloniti da bismo saznali više o njegovim djelima i njihovom značenju?
- Koja je razlika između znanstvenog pristupa istraživanju povijesnih činjenica i popularnog pristupa koji koristi neprovjerene informacije i senzacionalizam?
- Kada naiđeš na tvrdnju ili informaciju koja ti se čini nevjerojatnom, koji su prvi koraci koje bi trebao poduzeti kako bi provjerio njezinu točnost?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
