Izvještaji koji su postrojbe NDH morale podnositi njemačkoj okupacijskoj vojsci svjedoče o težini sukoba s partizanima.

Izvješće o padu uporišta S. Most i načinu zauzeća istog po partizanima

Zapovjedništvo 3. gorskog zdruga šalje 24. listopada 1943. izvještaj 373. pješačkoj diviziji. Izdvojeni dijelovi:

Noću izmedju 20/21.1.43.g. uslied napada partizanskih banda palo je uporište Sanski Most, pošto je razpršena ili zarobljena cjelokupna posada koja se je tamo nalazila. […] Noću oko 23.00 sati izvršen je od strane partizana jak napad istodobno sa svih strana i to kako teškim oružjem – topovima, protuoklopnim topovima i bacačima, tako i pješačkim oružjem. […] Nakon borbe od oko jedan sat partizanima je uspjelo jakom udarom probiti obranbeni položaj na sjeveroistočnoj strani uporišta od sela Šehovaca. Razbivši taj položaj partizani su znatnom broju ušli u grad i krenuli u glavnom cestom prema jugu – središtu grada paleći uz put neke zgrade. Tako su uspjeli doći iza ledja momčadi koja je bila na postavu kod želj. postaje na istočnoj strani uporišta, koju su takodjer uspjeli nakon sliedećih oko pola sata borbe razpršiti i većinom zarobiti.

Moguća pitanja za analizu:

1. Koji su glavni elementi sadržani u izvještaju zapovjedništva 3. gorskog zdruga? Zašto su ti elementi važni u vojnom izvještavanju?
2. Kako je opisan napad partizana? Na koji način je prikazana učinkovitost njihove taktike?
3. Zašto izvještaj koristi izraz “partizanske bande”? Što to govori o stavu NDH prema partizanima?
4. Kako bi se sadržaj ovog izvještaja mogao interpretirati iz perspektive njemačke okupacijske vojske?
5. Kako bi ovakvi izvještaji mogli utjecati na moral i strategiju njemačkih snaga u regiji?
6. Na koji način bismo mogli provjeriti točnost informacija iz ovog izvještaja? Koje bi druge izvore bilo korisno konzultirati?
7. Kako se opis ove bitke može usporediti s opisima sličnih sukoba iz drugih izvora (npr. izvještaji partizana, civilni izvori)?
8. Što bi nam ta usporedba mogla reći o različitim perspektivama na događaje iz Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji?

Istraga povodom zarobljavanja topova gor. voda VII. top. sklopa kod G. Vakufa

Zapovjedništvo III. domobranskog zbora podnosi 11. ožujka 1943. podnosi izvještaj o potrebi istrage povodom gubitka topova. Izdvojeni dijelovi:

[…] 3. – Na veče dne 3. o.m. zapovjednik bitnice predlagao je Njemačkom zapovjedniku, da svoje topove povuče na postav do samog stožera grupe, gdje su bili i stražnici stožera, a što mu je i dozvoljeno. Zapovjednik bitnice poduzeo je sve potrebno za bolju zaštitu bitnice i to u sporazumu sa njem. stožerom postavio je stražnike na odredjena mjesta, iskopani su rovovi i poslužioci su bili kod topova, a ostala momčad na svojim mjestima.

Po iznijetom, zapovjednik bitnice je obišao postav kao i ispred postava i po povratku sa obilaska oko 22 sata, izvršen je jak i iznenadan napad partizana na bitnicu. Partizani su osim pušaka gadjali sa bacačima i strojnicama. Bitnica je odmah stupila u dejstvo i gadjala partizane sa kartečom, a o napadaju je izvješten njem. zapovjednik sa zahtjevom da se uputi žurna pomoć. Njem. zapovjednik je izvjestio da da dolazi u pomoćm njemačka teška satnija. – Navala partizana bila je sve jača i dijelom su partizani već zaobišli bitnicu i njemački stožer. – O ovome je ponovno izvješten njem. zapovjednik t.j. da postoji mogućnost zarobljavanja, poslije čega je bilo naredjeno zapovjedniku bitnice, da se povade zatvarači i izvrši povlačenje momčadi.

Moguća pitanja za analizu:

1. Tko je odgovoran za obranu bitnice prema ovom izvještaju? Kako su organizirani zapovjedni odnosi između hrvatske domobranske postrojbe i njemačke vojske?
2. Koje su mjere poduzete za zaštitu bitnice prema izvještaju? Jesu li te mjere bile dovoljne?
3. Kako je opisan napad partizana na bitnicu? Koji su bili primarni ciljevi partizana u ovom napadu, prema tvojem mišljenju, na temelju izvještaja?
4. Kako je njemačka vojska reagirala na zahtjev za pomoć? Što nam to govori o dinamici suradnje između njemačkih i hrvatskih snaga u ovom slučaju?
5. Prema izvještaju, zašto je bitnica morala napustiti svoje položaje?
6. Što možemo saznati o vojnoj situaciji u Bosni 1943. godine iz ovog izvještaja? Koje su moguće pristranosti u ovom dokumentu i kako ih možemo prepoznati?

Izvješće o padu Livna

Zapovjedništvo V. stajaćeg djelatnog zdruga 4. listopada 1942. šalje izvještaj o padu Livna Zapovjedništvu SS divizije “Prinz Eugen”. Izdvojeni dijelovi:

… 3. listopada 1943. god. Livno je palo u neprijateljske ruke. O ovome podnosim sliedeće izvješće:
1./ I. proleterska divizija jačine 2500 ljudi sastavljena iz 3. i 6.Krajiške brigade sa 2 tenka, 6 kamiona, topovima, velikim brojem težkih i lakih bacača prodrla je preko Vagnja 28. rujna u 18 sati u s. Prolog. Odmah sutradan počela je sa širenjem u smjeru sela Orguz Čukulić u istočnu i selo Čajić, Odžak, Rujani sa zapadne strane, razbivši pritom podpuno miliciju ovih sela.
U cilju suzbijanja i vračanja dijelova ove divizija koji su nadirali istočno od Prologa, preduzeta je noču 1/2 listopada akcija sa 3/tri/ satnije i uspjelo je izbaciti neprijatelja u selo Prolog. Istog dana u 18. sati neprijatelju je, pošto je pojačan iz smjera Karlov han sa još jednom brigadom, 2.tenka /1. od 7 tona sa kupolom i topom/ 3. kamiona, 1. protivoklopnim topom uspjelo je naše djelove izbaciti sa Povišja / k.9o1/ i Tribnja. Tom prilikom uspjelo mu je podpuno razbiti jednu satniju kod Karlov hana i uništiti nam oklopni samovoz br. 2.

2./ Dok se je ovo odigravalo na ovome djelu 6. proleterska brigada prebacila se je na sjevernu stranu polja zauzevši sela Čelebić, Ljubunčić, Žirović, Prisap i Priluku izbacivši i razbivši miliciju tih sela. U ovome smjeru preduzeta akcija 2.X., ali je neprijatelj uspio dijelove koji su ovu akciju vršili suzbiti sve do sela Suhače. […]

8./ Milicija koja se je nalazila po okolnim selima napuštala je borbu skoro bez odpora i bezglavo bježala u Livno.

9./ Moral kod momčadi nije bio na visini pogotovo kad je saznala za ogromnu količinu oružja kojim neprijatelj razpolaže naoružavši se od bivše talijanske vojske. Naročito ih je skoro panični strah hvatao prinavali neprijateljskih tenkova, jer nismo razpolagali nikakvim sredstvima za njihovo uništenje, osim boca napunjenih benzinom do čine upotrebe nije došlo.

Moguća pitanja za analizu:

1. Koji su glavni događaji opisani u izvještaju?
2. Koje vojne jedinice su sudjelovale u bitci za Livno?
3. Koji je bio ishod sukoba u Livnu?
4. Kako izvještaj opisuje moral i ponašanje milicije tijekom sukoba?
5. Na koji način izvještaj opisuje neprijatelja i koje elemente koristi da ga prikaže moćnim?
6. Kako bi različite strane (npr. partizani, njemačke snage, lokalno stanovništvo) mogle različito interpretirati ovaj izvještaj?