Ustav “Ustaše” Hrvatskog Oslobodilačkog Pokreta

I. Zadaća pokreta

Točka 1.

Ustaša, hrvatski osobodilački pokret, ima zadaću, da svim sredstvima, pa i oružanim ustankom, oslobodi ispod tuđinskog jarma Hrvatsku, da ona postane potpuno samostalna država na cijelom svom narodnom i povijesnom području.

Točka 2.

Kada taj cilj bude postignut, ustaški će pokret braniti svim sredstvima državnu samostalnost Hrvatske i narodnu osebujnost hrvatskog naroda, te se boriti zato, da u hrvatskoj državi uvjek bude vladao samo hrvatski narod te da on bude potpunim gospodarom svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji, napredno i pravedno uređenoj u duhu Ustaških Načela.

II. Sustav pokreta

Točka 3.

Ustaša, hrvatski oslobodilački pokret, sastoji se od: Rojeva, Tabora, Logora, Stožera i Glavnog Ustaškog Stana. Roj je Ustaška jedinica u pojedinom selu. Tabor je Ustaška jedinica na području jedne uprave općine. Logor je skup svih Tabora na području jednog upravnog kotara. Stožer je skup sviju Logora na području jedne župe (županije ili oblasti). Cjelokupni pokret Ustaše usredotočen je u Glavnom Ustaškom Stanu, koji upravlja svim poslovima, što se odnose na cjelokupni pokret i oslobodilački rad.

Točka 4.

Na čelu Roja stoji Rojnik, na čelu Tabora Tabornik, na čelu Logora Logornik, na čelu Stožera Stožernik, a na čelu Glavnog Ustaškog Stana Poglavnik. Tabornike, Logornike i Stožernike imenuje i rješava dužnosti po odredbi Poglavnika Glavni Ustaški Stan, a Poglavnika biraju ustaše utemeljitelji, odnosno po ispražnjenju Glavni Ustaški Stan.

Točka 5.

Glavni Ustaški Stan sačinjavaju Doglavničko vijeće i Pobočnički zbor. Doglavnike, njih najviše dvanaest na broju, te Poglavnike pobočnike, njih najviše sedam na broju, imenuje i rješava dužnosti Poglavnik.

Točka 6.

Uz bok tabornika, logornika i Stožernika imenuje Glavni Ustaški Stan po odredbi Poglavnika do šest tabornih, logornih, odnosno stožernih pobočnika za obavljanje pojedinih grana poslova, koji se u dotičnoj jedinici ukazuju potrebnim, a te poslove izvrše oni po nalogu dotičnoga tabornika, logornika, odnosno stožernika.

Točka 7.

Glavni Ustaški Stan imenuje po odredbi Poglavnika prema potrebi stručne osobe, te im opredjeljuje čin i službu, koju imadu izvršiti u Taboru, Logoru, Stožeru, Glavnom Ustaškom Stanu, u pokretu uopće, te u ustanku i izvađanju ustaških djela napose.

Točka 8.

Glavni Ustaški Stan imenuje po odredbi Poglavnika i posebne ustaške dužnosnike i povjerenike, kojima se povjeravaju po potrebi naročiti poslovi.

III. Članstvo

Točka 9.

Ustašom može postati svaki Hrvat, koji je sposoban za ustašku borbu, koji je potpuno odan temeljima ustaških načela, spomenutih točkama 1. i 2. ovoga Ustava, te je spreman na sebe preuzeti i izvršiti sve odredbe i naloge, koje mu izdaju ustaške vlasti i pretpostavljeni. Članom ustaškoga pokreta prestaje se biti samo razrješenjem dužnosti i otpustom, koji daje Glavni Ustaški Stan po odredbi Poglavnika.

Točka 10.

Dužnosti su članstva:

a) Polaganje ustaške prisege;

b) Neizbježivo izvršavanje svakog rada, svih dužnosti, svih naloga i odredaba, te vršenje odgovornosti, kako je to sve sažeto u načelima Hrvatskog Ustaškog pokreta i ustaškoj prisezi. Svaki rad i svako vršenje dužnosti, kako pojedinih Ustaša tako i sviju ustaša zajedno, a napose i svakoga dužnosnika časnika temelji se na dužnosti, odgovornosti i neizbježivom izvršenju odredaba i naloga, što je sve sažeto u ustaškoj prisezi.

IV. Prisega

Točka 11.

Prisega, koju ustaše polažu glasi:

«Zaklinjem se Bogom svemogućim i svime, što mi je sveto, da ću se držati ustaških načela i pokoravati se propisima te bezuslovno izvršavati sve odredbe Poglavnika, da ću svaku povjerenu mi tajnu najstrože čuvati i nikome ništa odati. Zaklinjem se, da ću se u ustaškim redovima boriti za izvojevanje samostalne države Hrvatske i sve učiniti, što mi Poglavnik naloži. Zaklinjem se, da ću jedanput izvojevanu hrvatsku državnu samostalnost i hrvatsku narodnu slobodu u ustaškim redovima čuvati i braniti. Ako se ogriješim o ovu prisegu, svjestan si svoje odgovornosti za svaki svoj čin i propust, ima me po ustaškim propisima stići kazna smrti. Tako mi Bog pomogao! Amen!»

V. Ustaška stega

Točka 12.

Stegovnu vlast u ustaškom pokretu vrše nadležni ustaški dužnosnici prema posebnim naputcima i uz odobrenje Glavnog Ustaškog Stana. Sudovanje vrši posebni ustaški sud, što ga za svaki pojedini slučaj postavlja po odredbi Poglavnika Glavni Ustaški Stan, a osudu izvršuju naročito za to na isti način postavljene ustaše. Poglavnik će po potrebi u toj kao i u svim drugim stvarima svoje ovlasti prenijeti na kojega od svojih pobočnika ili inih dužnosnika.

VI. Zaglavne ustanove

Točka 13.

Glavni Ustaški stan će po odredbi Poglavnika imati potrebne propise, o postrojavanju ustaških tvorba, o novačenju i polaganju prisega, o ustaškoj izobrazbi za borbu, o odori, opremi i o naoružanju, o stezi, radu i vršenju službe te o svemu, što se odnosi na ustaški pokret i djelatnost.

«Ovaj ustaški Ustav sačiniše i vlastoručno potpisaše ustaše utemelitelji

u Zagrebu dne. 7. siječnja 1929.»

Moguća pitanja za analizu

1. Kako komentirate činjenicu da je ustaški Ustav proglašen dan nakon što je kralj Aleksandar proglasio diktaturu?
2. Koji su glavni ciljevi Ustaškog pokreta prema navedenom tekstu? Kako ti ciljevi odražavaju političke i ideološke stavove pokreta?
3. Kako Ustav definira strukturu Ustaškog pokreta? Koje se vojne i političke uloge spominju, i kako se imenovanje vrši unutar organizacije?
4. Kakvu ulogu ima prisega u Ustaškom pokretu? Koje vrijednosti i obaveze naglašava ova prisega?
5. Na temelju pročitanog teksta, koje su metode koje Ustaški pokret predlaže za postizanje svojih ciljeva? Kako se ove metode uklapaju u širi kontekst europske političke situacije u međuratnom razdoblju?
6. Kako Ustaški pokret definira pojam ‘narodne osebujnosti’ i ‘narodne slobode’ hrvatskog naroda? Kako mislite da su te ideje mogle utjecati na društvene i političke odnose unutar tadašnje Jugoslavije?
7. U kojem smislu Ustav Ustaškog pokreta naglašava apsolutnu moć Poglavnika i što to govori o prirodi same organizacije?
8. Koje su etičke implikacije teksta, posebno u odnosu na metode i ciljeve koje pokret zagovara?
9. Kako bi ste usporedili Ustaški pokret s drugim nacionalističkim pokretima u Europi tijekom 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća? Koje su sličnosti i razlike?

Prijedlog nastavne aktivnosti

Prijedlog nastavne aktivnosti u Word formatu možete preuzeti ovdje:

Nastavna aktivnost: analiza Ustava hrvatske revolucionarne organizacije "Ustaše" (19 preuzimanja )