IZVOR: Parodija trubadura (karikatura)

Talijanska politička karikatura Parodia del trovatore (Parodija trubadura) daje satiričan komentar o geopolitičkoj dinamici u Europi tijekom kasnog 19. stoljeća, posebno u vrijeme Berlinskog kongresa 1878. g. Karikatura koristi različite nacionalne personifikacije kako bi prikazao zemlje uključene u pregovore i sukobe oko teritorija u istočnoj Europi i Balkanu.

Autor karikature je Augusto Grossi. Tiskana je 1878. g. u Bolonji. Karikaturu u veličini 1600×1050 pixela možete preuzeti na poveznici:

Parodija trubadura (12 preuzimanja )

Likovi i drugi elementi

“Inglese” – Englez koji svira gitaru i pjeva serenadu “Rumeniji” sugerira pokušaj Britanije da diplomatski šarmira ili utječe na Rumunjsku tijekom pregovora. Britanija je bila posebno zabrinuta zbog ruske ekspanzije i nastojala je uravnotežiti svoj utjecaj u istočnoj Europi.

“Rumenia” je prikazana kako stoji na stijeni, plače i pjeva, s rukom položenom na stijenu s oznakom “Trattato Del 1840.” Položaj Rumunjske ukazuje na stanje nevolje ili izdaje, vjerojatno referirajući na gubitak teritorija poput južne Besarabije od Rusije nakon Berlinskog kongresa, unatoč ranijim ugovorima koji su obećavali zaštitu.

“Trattato Del 1840” (Ugovor iz 1840. ili Londonska konvencija) – ova stijena predstavlja ranije sklopljene sporazume o teritorijalnom suverenitetu i ravnoteži u regiji. Naslanjanje Rumunjske na to moglo bi simbolizirati oslanjanje na ova ranija diplomatska jamstva koja su sada, čini se, potkopana novim sporazumima.

Rusija je prikazana kao čovjek koji sjedi za stolom s natpisom “Santostefano” (San Stefano). Prikazan je kako jede iz zdjele s natpisom “Besarabija” i pije iz boce s natpisom “Bulgari” (Bugarska). Ova slika prenosi percipiranu pohlepu i dominaciju Rusije, uzimajući ratni plijen (Besarabija i Bugarska) za sebe. Pjesma “Tutto per me, tutto per me” (Sve za mene, sve za mene) dodatno naglašava jednostrane dobitke Rusije od Sanstefanskog ugovora.

Hrvatska je prikazana kako obuzdava čovjeka s podignutim šakama, koji vjerojatno predstavlja figuru Franje Josipa povezanu s protivljenjem ili frustracijom. To bi moglo predstavljati napetost i ljutnju koju su osjećali razni balkanski narodi, uključujući Hrvate, koji su bili pod austrougarskim utjecajem i imali su različite reakcije na ishode ugovora koji su se odnosili na njihovu regiju.

Čovjek koji gleda kroz prozor s natpisom “Prussia” i drugi preko zida s natpisom “Grecia” (Grčka) – ove figure predstavljaju distancirane i budne stavove Pruske i Grčke, koje su također bile zainteresirane strane za ishode balkanskih pregovora, ali nisu bili izravno uključeni u konkretne opisane teritorijalne promjene. Njihove pozicije sugeriraju da promatraju situaciju, potencijalno sa zabrinutošću ili interesom kako bi to moglo utjecati na njihove geopolitičke interese.

Kontekst

Karikatura naglašava igru ​​moći među europskim silama, posebice rusku agresivnu težnju za teritorijalnim dobicima na račun drugih nacija poput Rumunjske. To pokazuje kontrast između percipirane pohlepe Rusije i bespomoćnosti ili manipulacije manjih država. Prikaz Britanije kao serenade Rumunjske naglašava diplomatske intrige i manevre koji su karakterizirali europsku politiku u tom razdoblju. Britanija je pokušavala stvoriti protutežu utjecaju Rusije, odražavajući širu veliku igru politike moći u Europi. Karikatura također bilježi nezadovoljstvo i složene emocije unutar balkanske regije, gdje su lokalne vlasti i ljudi bili frustrirani time što su bili pijuni u široj geopolitičkoj igri.

Pitanja za analizu

  1. Što je Berlinski kongres iz 1878. godine i koja je bila njegova uloga u tadašnjim europskim političkim odnosima?
  2. Koje su zemlje bile najviše uključene u pregovore na Berlinskom kongresu i zašto su njihovi interesi bili važni?
  3. Kako su prikazani različiti likovi u karikaturi? Koji simboli su korišteni da bi se prikazala njihova uloga u političkoj situaciji?
  4. Na koji način je prikazana Rusija u ovoj karikaturi i zašto? Kako je ova reprezentacija povezana s geopolitičkom situacijom tog vremena?
  5. Što predstavlja lik “Inglese” i kakvu poruku karikaturist želi prenijeti o ulozi Britanije u istočnoj Europi?
  6. Kako karikatura koristi humor i satiru da bi komentirala političke događaje? Koji elementi čine karikaturu humorističnom, a koji ozbiljnom?
  7. Zašto je Rumunjska prikazana u stanju tuge i nevolje? Kako to odražava stvarnu političku situaciju u to vrijeme?
  8. Kakve su reakcije drugih balkanskih naroda, poput Hrvata, prema odlukama donesenim na Berlinskom kongresu, prema karikaturi?
  9. Kako su se događaji prikazani u karikaturi odrazili na buduće odnose među europskim silama?
  10. Na koji način ova karikatura može pomoći u razumijevanju političke klime u Europi krajem 19. stoljeća?
  11. Kako bi slična karikatura izgledala danas, s obzirom na trenutne političke odnose u Europi i svijetu?