Francis Molena je u izdanju Popular Mechanics iz ožujka 1912. opisao neobično vrijeme 1911. godine. Uz članke o cepelinima, napretku tehnologije podmornica, novom elektroničkom slušnom aparatu iz Francuske i korištenju kanarinaca u rudnicima ugljena u Tennesseeju, broj je također uključivao četiri ilustrirane stranice o klimatskim promjenama.
Popular Mechanics je časopis koji izlazi u SAD-u od 1902. godine i fokusiran je na znanost, tehnologiju i inovacije. Pokriva širok raspon tema, uključujući nove izume, praktične DIY projekte, inženjerski napredak i nove tehnologije. Časopis je poznat po tome što složene znanstvene i tehničke informacije čini dostupnima široj javnosti.
O čemu je zapravo Molena pisao? Pokušati ćemo sažeti.
Godinu 1911. obilježili su ekstremni vremenski uvjeti. Počelo je s blagim proljećem, ali jak toplinski val u lipnju prouzročio je velike štete na usjevima i pogodio gradove diljem SAD-a, Europe i Kanade. Izvješća su čak primijetila neobičnu otvorenu vodu na Arktiku. U kolovozu se vrijeme promijenilo u jake kiše i oluje, uzrokujući poplave na Jugu i Filipinima, dok je Alberta pretrpjela mraz koji je uništio usjeve. Sjeverni Atlantik doživio je neke od najgorih oluja u posljednjih nekoliko godina.
Unatoč ovim ekstremima, 1911. je općenito bila toplija od prosjeka, a samo je studeni imao temperature ispod četrdesetogodišnje norme. Neki su nagađali da bi se klima mogla zagrijavati, ali prošli podaci pokazuju da su takve promjene često dio prirodnih ciklusa, vjerojatno povezanih sa sunčevim pjegama.
Povijesni dokazi pokazuju da su klimatske promjene uvelike utjecale na ljudsku populaciju i okoliš. Na primjer, drevna mora presušila su u sadašnjim pustinjama, a ledenjaci su napredovali i povlačili se tijekom tisućljeća. Takve su promjene dio dugih ciklusa, što znači da značajni pomaci nisu vjerojatni u bliskoj budućnosti.
Klima uvelike ovisi o zemljinoj atmosferi i njenom sastavu, posebno o razini ugljičnog dioksida. Više ugljičnog dioksida moglo bi dovesti do toplije klime, a ljudske aktivnosti, poput spaljivanja ugljena, povećavaju njegove razine. Iako je teško predvidjeti točan utjecaj, ljudski postupci možda već utječu na klimu na Zemlji.
I još direktni citat iz posljednjeg odlomka:
Možda je pomalo opasno nagađati za stoljeća koja tek dolaze, ali u svjetlu svega što je poznato razumno je zaključiti da ne samo da je ljudski mozak osmislio strojeve pomoću kojih može putovati brže od vjetra, nego ploviti oceanskim dubinama, letjeti iznad oblaka i obavljati stotinu poslova, ali i da neizravno upravo tim stvarima, koje mijenjaju sastav atmosfere, njegove aktivnosti dosežu izvan onoga što je blizu i neposredne sadašnjosti i mijenjaju sami kozmički procesi.
Pitanja za analizu
- Koje vremenske prilike iz 1911. godine opisuje Francis Molena u svom članku? Na koje se specifične događaje i ekstremne vremenske uvjete osvrće?
- Kako Molena objašnjava uzroke klimatskih promjena spomenutih u članku?
- Koje prirodne i ljudske faktore spominje kao moguće uzroke promjena u klimi?
- Što je Molena zaključio o mogućim uzrocima i budućim promjenama klime? Kako se ovo razlikuje od današnjeg razumijevanja?
- Kako je Molena već tada povezivao ljudske aktivnosti s promjenama u atmosferi i potencijalnim klimatskim promjenama? Koji primjeri iz članka to ilustriraju?
- U kojem je smislu Molena predvidio utjecaj tehnologije na okoliš i klimatske promjene? Kako današnje stanje potvrđuje ili opovrgava te prognoze?
- Što mislite, kako će buduće generacije gledati na naše trenutno razumijevanje i pristup klimatskim promjenama?
- Kako se današnja ekstremna vremenska događanja mogu usporediti s opisima iz 1911. godine? Postoje li sličnosti u obrascima vremenskih pojava ili utjecajima na okoliš?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.