Stane Stanič, urednik beogradskih novina “Borba”, pokušao je u časopisu “TV novosti” prognozirati kako će se u Jugoslaviji živjeti 2000. godine. Prilog iz kojeg izdvajamo dijelove je objavljen u travnju 1969. godine.
Futurizam ili futurologija je istraživanje i predviđanje budućnosti na temelju sadašnjih trendova, tehnologija i društvenih promjena. Futurologija se bavi pitanjima kao što su: kako će tehnologija utjecati na naše živote, koje će nove izume ljudi razviti, te kako će društvo izgledati za 10, 20 ili više godina. Futurolozi koriste podatke, analize i svoje znanje kako bi pokušali predvidjeti buduće događaje i razvoj situacija, ali njihova predviđanja nisu uvijek točna jer budućnost ovisi o mnogim nepredvidivim faktorima.
Tekst je prilagođen sa srpske ekavice:
Evo nekih predviđanja o tom budućem svijetu:
Dvije tisuće će sedamdeset posto proizvoda koje danas koristimo zamijeniti potpuno novima. Već je najavljeno stotinjak novih otkrića koja će u idućih trideset godina preobraziti dosadašnji način života.
Čudesne svjetlosne zrake – laseri, definitivno će ući u sva područja života i stvoriti potpuno nove telekomunikacije.
Budućnost će obilježiti novi materijali, otporni na visoke temperature, super otporne tkanine. Žene će kupovati haljine za jedan dan, zajedno prije podne, konzervativniji muškarci za desetljeće, ako tako žele – doduše sve od papira.
Nije isključeno, iako je do kraja ovog stoljeća manje vjerojatan izravan pristup ljudskom pamćenju, povećanje ljudskih intelektualnih sposobnosti izravnim povezivanjem ljudskog mozga s elektroničkim računalima, a sve to uz vidljivo pomlađivanje ili produljenje ljudskog života do do 150 godina!
Kemijskim i mehaničkim metodama moći će se steći potrebna znanja za poboljšanje pamćenja i procesa učenja, kao i poboljšanje ljudske sposobnosti za intelektualnu analizu. Kako bi se to postiglo, primjenjivat će se nove tehnike za očuvanje i stjecanje raznih novih fizičkih sposobnosti, nužnih za sve složeniji život u budućnosti.
U masovnoj će uporabi biti nova, sigurnija sredstva za kontrolu umora, tehnika opuštanja, poticanje vitalnosti, stimulansi za duhovni rad i jačanje individualnosti, moći opažanja, povećanja mašte i drugih psihičkih sposobnosti.
U dvije tisućitoj godini ljudi će se rađati uz korištenje jeftinijih, praktičnijih i sigurnijih novih medicinskih tehnika. Do kraja ovog stoljeća moći ćemo birati spol svoje djece, utjecati, zahvaljujući raznim vrstama genetske kontrole, na osnovnu konstituciju pojedinca i, ako želimo, promijeniti spol odrasle osobe.
Brzo i sigurno uklanjanje urođenih i nasljednih mana usrećit će milijune, a zamjena oboljelih organa umjetnima ili presađivanjem iz drugih organizama vratit će zdravlje i vjeru u život.
Novi izgled lica, novi spol, promjena tena ili boje kože bit će puno lakši nego danas, a medicinska skrb u nerazvijenim zemljama bit će vrlo kvalitetna.
Čovjek budućnosti radit će s udobnostima koje danas ne možete zamisliti. Bit će, primjerice, više svjetla, koje će osigurati umjetni mjesec i druge metode za osvjetljavanje velikih površina.
Automatske trgovine i robne kuće opskrbljivat će nas i sintetskom hranom i pićima punim proteina, enzima i vitamina.
Zbog povećanih količina štetnih plinova i povećane radioaktivnosti atmosfera će biti pod stalnom kontrolom. Pronaći će se načini da se u atmosferu ubrizgaju kisik i razni agensi koji će osigurati najprikladniji zrak i temperaturu za šest milijardi pluća diljem svijeta.
Pitanja za analizu
- Kako bi ukratko opisao/la što je futurologija? Zašto misliš da ljudi pokušavaju predvidjeti budućnost?
- Kako je autor teksta zamislio budućnost u 2000. godini? Navedi tri ključna predviđanja iz teksta.
- Što misliš, koja su predviđanja iz teksta točna, a koja nisu ostvarena do 2000. godine? Navedi primjere iz stvarnog života.
- Koji se od tehnoloških izuma spomenutih u tekstu zaista ostvario?
- Što se u tekstu predviđa za način oblačenja, medicinu, prehranu, i radne uvjete?
- Što misliš, koje su etičke dileme povezane s mogućnošću promjene spola, biranja spola djece i genetske kontrole? Kako bi ove tehnologije mogle utjecati na društvo?
- Koje su prednosti, a koje mane opisane budućnosti?
- Zašto misliš da su neka predviđanja iz 1969. godine bila previše optimistična ili pesimistična? Što se promijenilo u svijetu što bi moglo objasniti te razlike?
- Ako bi ti danas pisao/la članak o tome kako će svijet izgledati 2050. godine, što bi uključio/la u svoje prognoze? Na što bi se fokusirao/la u svojoj analizi budućnosti?
Cijeli članak “Kako će izgledati Jugoslavija godine 2000: Da li će Jugosloveni živeti 150 godina?” dostupan je na ovoj poveznici.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
