Sedamnaestogodišnji Arne Sejr bio je duboko uznemiren čemu je svjedočio na dan kada je njemačka vojska napala njegovu domovinu Dansku. Nisu ga uznemirile scene nasilja, već upravo suprotno. Dok je 9. travnja 1940. šetao svojim rodnim gradom Slagelseom, vidio je svoje sugrađane kako pokazuju ljubaznost prema njemačkim snagama koje su okupirale njihovu zemlju. Još više ga je šokiralo kada je vidio svoje sunarodnjake kako toplo plješću njemačkom vojnom orkestru dok je svirao danske pjesme.

Ovo je bilo više nego što je Sejr mogao podnijeti. Odlučan u akciji, otišao je kući i utipkao ono što je nazvao “Deset zapovijedi za Dance”.

1. Ne smijete ići raditi u Njemačku i Norvešku.
2. Učinit ćete loš posao za Nijemce.
3. Radit ćeš polako za Nijemce.
4. Uništit ćete važne strojeve i alate.
5. Uništit ćete sve što može biti od koristi Nijemcima.
6. Morate usporiti sav prijevoz.
7. Bojkotirati ćete njemačke i talijanske filmove i novine.
8. Ne smijete kupovati u nacističkim trgovinama.
9. Prema izdajicama ćete se odnositi onoliko koliko vrijede.
10. Štitit ćete svakoga koga progone Nijemci.

Pridružite se Borbi za slobodu Danske!

Napravio je 25 kopija i diskretno ih ubacio u poštanske sandučiće gradonačelnika, bankara, liječnika i novinara. Sejrovih “Deset zapovijedi” brzo se proširilo, postavši poklič danskog pokreta otpora. Sejr je i sam sudjelovao u raznim akcijama otpora, uključujući sabotiranje njemačkih vozila sipanjem šećera u njihove rezervoare i distribuciju antinjemačkih poruka srednjoškolcima diljem zemlje.

Moguća pitanja za analizu

1. Koji događaj je potaknuo Arnea Sejra da napiše “Deset zapovijedi za Dance”?
2. Kako su se ponašali stanovnici Slagelsea prema njemačkim okupatorima, i zašto je to uznemirilo Sejra?
3. Koje su konkretne mjere koje je Sejr predložio u svojih “Deset zapovijedi”? Navedite barem tri.
4. Na koji način su Sejrove akcije bile oblik pasivnog otpora? Što je pasivni otpor i zašto može biti učinkovit u situacijama kao što je bila njemačka okupacija Danske?
5. Usporedite Sejrovo djelovanje s drugim oblicima otpora koji su se događali u okupiranoj Europi tijekom Drugog svjetskog rata. Koje sličnosti ili razlike možete uočiti?
6. Razmislite o današnjim situacijama u kojima bi ljudi mogli koristiti slične metode otpora. Možete li navesti neki primjer iz suvremenog svijeta gdje se ljudi bore protiv nepravde na miran način?
7. Kako bi mladi ljudi danas mogli koristiti slične strategije kao Arne Sejr u borbi protiv nepravde ili opresije?
8. Mislite li da je Arne Sejr rizikovao svoj život djelujući na ovakav način? Kako se to može opravdati?
9. Da ste bili na Sejrovom mjestu, kako biste reagirali u istoj situaciji? Biste li se pridružili pokretu otpora, i zašto?