Luj XIV. (1638. – 1715.) poznatiji kao Kralj Sunce jedan je od najpoznatijih europskih apsolutističkih vladara. Vodio je dug i buran život pun ratova, ljubavi i preljuba. Na francuskome je prijestolju proveo čak 72 godine. Ratovao je protiv Španjolaca, Nizozemaca, Svetoga Rimskog Carstva, Engleza i Šveđana. Pokopan je u bazilici Saint Denis.
Za vrijeme francuske revolucije svjetina je uništavala sve simbole trule kraljevine, pa su tako provalili u mauzolej Luja XIV. Netko od revolucionara je ukrao balzamirano srce. Ne znamo kako, ali Lujevo se srce uskoro našlo u Engleskoj kod Edwarda Harcouta, nadbiskupa od Yorka.
William Buckland (1784. – 1856.) je tijekom svog vremena bio vodeći engleski geolog i paleontolog. Prvi je opisao megalosaura, vrstu dinosaura. Uz istaknuti znanstveni rad bio je poznat i kao strastveni gurman. To ni ne bi bilo nešto posebno zanimljivo da nije imao osebujan jelovnik.
Navedimo samo posebne specijalitete poput muhe mesožderke i krtice. Bio je među osnivačima britanskog društva za aklimatizaciju životinja. To mu je uveliko pomoglo da u jelovnik uvrsti klokana, nosoroga, delfina, krokodila, miševe, razne morske mekušce i kukce. Zahvaljujući poznanstvu s Harcoutom došao je do posebne delicije koju još nije okusio – kraljevsko srce. Srce je navodno lagano prepržio i poslužio s grahom. Događaj se prema pričama zbio na božićnoj večeri u većem krugu uzvanika. Tek nakon konzumacije je objasnio gostima o kakvoj se deliciji radi uz komentar da je meso malo žilavo, ali zadovoljavajučeg okusa!
Prema drugoj anegdoti zapravo se radi o tome da je Buckland tijekom večere među izloženim predmetima domaćina Harcourta uočio malen komadić mumificiranoga srca za što je pomislio da je kamenčić. Htio je testiranjem okusa odgonetnuti o kakvoj se vrsti kamena radi, ali ga je slučajno progutao.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
