Povijesno društvo Koprivnica u koprivničkoj je gradskoj vijećnici u petak, 17. studenoga organiziralo predstavljanje knjige uglednog hrvatskog povjesničara prof dr. sc. Ivice Šute “Gospodarska sloga u Podravini”.

O knjizi je prvi govorio Željko Krušelj predstavivši povijest Koprivnice u 30-tim godinama 20. stoljeća, potom je govorio akademik Dragutin Feletar te na kraju recenzenti Željko Holjevac i Hrvoje Petrić. Obratio se i autor knjige Ivica Šute koji je predstavio rezultate istraživanja o gospodarskoj organizaciji seljačkog pokreta od 1935. do 1941. te istaknuo kako je Gospodarska sloga u Podravini vodila brigu o cijeni stoke i izvozu, mlijeku, zamjeni žitarica za vino, zbrinjavanju gladne djece, organiziranju prehrane za gladne krajeve, skupljanja sredstava za izgradnju društvenih domova, organizirali su zajednička cijepljenja, brinula za osiguranje od tuče i drugih elementarnih nepogoda itd. U predstavljanju ove knjige suorganizator je bila izdavačka kuća Meridijani. Nazočne je pozdravio predsjednik gradskog vijeća Koprivnice Ivan Pal, dok je predsjednica Povijesnog društva Koprivnica Ružica Špoljar najavila znanstveni kolokvij o prvoj podravskoj književnici Mari Matočec koji će se održati u Đurđevcu 1. prosinca.

Slijedilo je predstavljanje zbornika radova s 43. međunarodnog kulturno-povijesnog simpozija Mogersdof na temu “Povijest tjelesne kulture i sporta u panonskom prostoru u 19. i 20. stoljeća” održanog u Koprivnici 2-5. srpnja 2013. godine. O zborniku su govorili Željko Holjevac, Hrvoje Petrić i Ivica Šute. Spomenimo da je Povijesno društvo Koprivnica uz Društvo za hrvatsku povjesnicu nakladnik zbornika, a bilo je suorganizator simpozija koji od 1960-tih godina svako ljeto okuplja povjesničare iz austrijskih pokrajina Štajerske i Gradišće, Mađarske, Slovenija i Hrvatske. Jedan od autora u zborniku je i akademik Dragutin Feletar koji je prikazao povijest sporta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Koprivnica je osim 2013. godine već imala domaćinstvo simpzija Mogersdorf i to 2002. kada se okupilo 150 povjesničarki i povjesničara na temu o crkvi, državi i društvu na panonskom prostoru u 20. stoljeću.

Na kraju je Hrvoje Petrić održao predavanje o Mariji Tereziji i Koprivnici povodom 300-te obljetnice njezina rođenja. Istaknuo je dalekosežne posljedice odluka Marije Terezije vezane uz odlazak vojnokrajiške vlasti iz Koprivnice te ukazao na protomodernizacijske procese u gradu te kako se Koprivnica prilagođavala sustavu prosvijećenog apsolutizma. Koprivnica je tada imala 3841 stanovnika. Petrić je ukazao kako je bitno obilježje koprivničkog gospodarstva predstavljao veliki udio proizvodnje odjeće i obuće (50 % od svih majstora u Koprivnici je te struke), a ostali su zanati bili ograničeni na potrebe lokalnog područja. Među njima se isticala prehrambena struka (8-10 % majstora). Izvan cehovskog obrta javljaju se i neki prerađivački pothvati manufakturnih obilježja, pretežito na temelju lokalnih poljoprivrednih sirovina ili namijenjenim lokalnim potrebama. Osim toga Koprivnica je tada bila i vrlo važno
trgovačko središte.