Katarza u psihoanalizi predstavlja čišćenje psihe, mentalnog prostora od napetosti i emocionalnih sukoba proživljavanjem emocija, naročito onih skrivenih. Katarzu može potaknuti interakcija s umjetničkim djelom – knjigom, kazališnom predstavom, koncertom, slikom, filmom, zapisom glazbe na nosaču zvuka. Zaplakati nakon ganutljivog filma, osjetiti polet nakon odslušane pjesme omiljenog pjevača, osjetiti navalu olakšanja i radosti nakon odgledanog horor filma – sve su to odlike proživljene katarze ili emocionalnog pročišćenja koje smo barem jednom u životu doživjeli osobno.

Katarza ili emocionalno pražnjenje i osjećaj olakšanja i ugode nakon ‘očišćenja’, stoljećima leži duboko u osnovi objašnjenja čemu služi umjetnost.

Catharsis je latinska riječ koja potječe od grčke riječi Katharsis (Κάθαρσις) i znači ‘pročišćenje’ ili ‘čišćenje’. Od drevnog grčkog pridjeva katharos i danas je u modernom grčkom jeziku ostala u upotrebi ta riječ, sa značenjem ‘čist’.

Katarzu je prvi definirao grčki filozof Aristotel u svom djelu ‚Poetika’. Katarzu čine snažne emocije koje nakon osjećaja žaljenja, simpatije, empatije, tuge, straha, smijeha ili nagle promjene u osjećajima (primjerice, nakon tragičnih događaja u većem dijelu filma, preokret prema ipak sretnom završetku ili obrnuto) i posebno bitan dio – osjećaj nakon tih emocija, koji se opisuje kao obnova životne radosti, poleta, ili revitalizacija, nova snaga.

Aristotel je opisivao katarzični učinak književnosti, koji bi, u idealnom slučaju, ‘preporodio’ publiku nakon odgledane grčke tragedije. Činjenica da publika može vidjeti, svjedočiti goroj i težoj sudbini likova u tragediji od njihove vlastite, može potaknuti olakšanje – katarzu i/ili ekstazu. Ekstaza (grčki ἔκστασις, ekstasis) kao vrlo snažno oduševljenje, kao obnovljen osjećaj za dragocjenost života i svih dijelova u životu, kao obnovljena nada, utjeha. Isti princip vrijedio bi i za starogrčke komedije.

Katarza postoji i u religiji, u različitim oblicima pod utjecajem različitih kulturnih krugova i povijesnog razvoja. Čišćenje u religioznom smislu može se provoditi vodom, vinom, vatrom, mirodijama. U grčkoj kulturi katarzička čišćenja, osim u umjetnosti, bila su poznata i korištena i u obredima mističkih proročišta Delfi i Eleuz.

U drevnoj grčkoj kulturi katarza se promatrala i sa medicinskog gledišta, gdje se uzrok bolesti ili epidemiji tražio u nečijim zlodjelima ili grijehovima. Jedan od poznatih primjera opisan je u sadržaju Sofoklove tragedije Oedipus Rex, u kojoj Sofoklov incest uzrokuje epidemiju kuge. Kuga koja kao kazna za njegov grijeh pohara grad Tebu. Nakon što je Oedipus kažnjen za svoj grijeh, nestajo i kuga iz grada Tebe i Teba je očišćena.

Aristotel spominje katarzu i u svojoj Politici, gdje raspravlja o dobrim stranama učenja glazbe ili bavljenja glazbom.

‘Glazbu treba proučavati zbog mnogobrojnih prednost, a ne samo jedne. Treba je učiti zbog obrazovanja, zbog pročišćenja (katarze) (…) , radi pravilnog korištenja slobodnog vremena i za opuštanje i odmor nakon napora.’

Imajući u vidu da su drevni Grci postavili sustav s pravilima o korištenju pojedinih ljestvica (uređenih niza tonova) u skladu s prigodom ili raspoloženjem namjeravane skaldbe, Aristotel nastavlja:

‘Jasno je, dakle, da moramo koristiti sve ljestvice, ali ne sve u istu svrhu. U svrhu obrazovanja moramo koristiti one koje najbolje izražavaju postojanost karaktera, ali možemo koristiti melodije pune akcije i entuzijastičke melodije u koncertima na kojima nastupaju drugi ljudi.’

Grčke ljestvice, njih 7, zvane i starogrčki modusi, bile su:

• Jonska
• Dorska
• Frigijska
• Lidijska
• Miksolidijska
• Eolska
• Lokrijska

Razvoj ljestvica od starogrčkih, preko starocrkvenih ili srednjevjekovnih do suvremenih dur i mol ljestvica bio je višestoljetan i postepen. Odlika pojedinih ljestvica u smislu oslikavanja ili poticanja pojedinih raspoloženja ili asocijacija, međutim, u načelu je zajednička odlika svih ljestvica, neovisno o povijesnom razdoblju iz kojega potječu.

O poticanju osjećaja glazbom Aristotel govori:

‘Svaki osjećaj koji snažno utječe na neke duše, utječe na sve duše, na neke jače, na neke slabije, razlika je samo u stupnju jačine utjecaja. (…) u točnoj proporciji s njihovom prijemljivošću ka takvim emocijama. Svi osjećaju određeno pročišćenje (katarzu) i ugodno olakšanje.’

Pitagorejci su koristili glazbu kao lijek. Glazba je u njihovom uvjerenju bila sredstvo za vraćanje sklada duši. U opisima Hipokratovih medicinskih postupaka pronađeno je mnogo poveznica terapeutskih katarza i ritualnih katarza s umjetnošću – umjetnost se koristila u svrhu pročišćenja.

Drevni Grci održavali su mnogobrojne festivale, tijekom kojih su mogli uživati u blagodatima svih umjetnosti – glazbe, plesa, poezije i ostalih književnih vrsta, kazališnih izvedbi. Navest ćemo ih nekoliko:

• Antesterija – festival cvijeća, koji se održavao na proljeće
• Afrodizija – festival posvećen božici Afroditi – božici ljubavi, ljepote, seksualne želje i seksualnosti
• Brauronija – festival posvećen božici Artemidi – božici divljine, lova, divljih životinja i plodnosti
• Dionizija –  festival posvećen bogu Dionizu – bogu vina, misterija i kazališta
• Eleuzinske misterije – događaj svetog karaktera posvećen božici Demetri – božici poljoprivrede i plodnosti i njenoj kćeri Persefoni – božici Podzemlja, supruzi Hada
• Olimpija – festival održavan na proljeće, posvećen bogu Zeusu, sadržavao je religiozne svečanosti i atletske susrete
• Panatenaja – jedan od najvažnijih festivala, posvećen rođendanu božice Atene – božice mudrosti, rata i obrta
• Teogamija – događaj posvećen proslavi ‘svetog vjenčanja’ (‘hieros gamos’) boga Zeusa – vladara Olimpa i božice Here – božice braka
• Tezmoforija – festival plodnosti, u kojemu su sudjelovale isključivo žene, posvećen božici Demetri – božici poljoprivrede i plodnosti.

Drevni Grci pridavali su veliku pažnju zdravlju duše i tijela, te ravnoteži mentalnog i fizičkog dobrostanja. U suvremenom društvu i mi često otkrivamo ‘toplu vodu’ naglašavajući ili prizivajući k svijesti važnost duševne okrijepe, duševnog odmora i fizičke aktivnosti i rekreacije, često u kombinaciji s opuštajućom ili poticajnom glazbom.

Možete li se sjetiti kada ste posljednji put rekli ili pomislili: ‘Idem poslušati onu pjesmu, da me oraspoloži’? Eto, baš tada ste i vi koristili katarzični učinak glazbe.

Zvučni primjer na linku http://www.okeydokey.com.au/bagwa2/Greece_HASAPIKOS_rifdc.mp3

Na što vas podsjeća ovaj tradicionalni grčki ples? Kakve osjećaje izaziva? Ples i glazba u nama oslobađaju pozitivne osjećaje. Ne treba zaboraviti da su i drevni Grci, koliko god od nas bili vremenski i zemljopisno udaljeni, znali uživati u plesu i glazbi. Glazba koja, poput Seikilove pjesme, danas zvuči pomalo daleko i neshvatljivo, njima je bila suvremena, kao što je nama ovaj primjer ili bilo koja aktualna hit-pjesma.