Udruga HERMES je u suradnji s Kućom Anne Frank i partnerskim organizacijama iz regije tijekom prošlog tjedna u Zagrebu organizirala trening budućih trenera u projektu “Historija, Istorija, Povijest”. Pedesetak budućih trenera iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije sudjelovalo je u predavanjima i radionicama. Ciljevi projekta HIP su istraživanje i pokretanje diskusije o bivšoj Jugoslaviji, promicanje kritičkog mišljenja i poticanje na kreativno promišljanje o tome kako educirati o zajedničkoj prošlosti ujedno pomičući toleranciju.

Predavači i voditelji radionica na seminaru su bili: Tvrtko Pater (Uvod u putujuću izložbu Anne Frank – Povijest za Sadašnjost, Uvod u Memory Walk metodologiju), Almir Alić (Predavanje o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju), Miljenko Hajdarović (Lenta vremena Jugoslavije), Jelena Došlov (Proučavanje totalitarizma), Vesna Ivezić (Nogometna arena kao poprište iskazivanja nacionalizma), Bojana Golubović (Kada kažeš URBANO da li misliš BEZ PREDRASUDA?), Ida Ljubić (Bratstvo i jedinstvo za stolom? Jugoslovenske kuharice i udžbenici kuharstva), Branislav Tođer (Društvena kriza i poraz Jugoslavije – razbijanje zajedničke države), Smilja Mrđa (Multiperspektivnost u obradi osjetljivih sadržaja u nastavi historije na primjeru Golog otoka), Igor Jovanović (Predstavljanje rada EUROCLIO udruge), Tihana Magaš (predstavljanje projekta “Trag prošlosti na vratima sadašnjosti”). Predstavljeni su i materijali za poučavanje nastali tijekom projekta – kartice za poučavanje “Lenta vremena Jugoslavije” i priručnik s 8 nastavnih planova (Međunarodni krivični sud, Lenta vremena Jugoslavije, Nacionalizam i nogomet, Bratstvo i jedinstvo za stolom, Proučavanje totalitarizma, Urbano = bez predrasuda?, Društvena kriza i poraz Jugoslavije, Goli otok). Svi materijali će uskoro biti dostupni na web stranici projekta.

Lenta vremena Jugoslavije

U sklopu pripreme za poučavanje o razdoblju SFRJ kreirani su nastavni materijali (kartice) “Lenta vremena Jugoslavije”. Autor materijala je Miljenko Hajdarović. Zadaća ti nastavnih materijala je višestruka. Osnovni cilj je prikazati kronološki okvir od stvaranja poslijeratne Jugoslavije do njenog potpunog raspada. No uz samu kronologiju korištenjem različitih tema u samoj kronologiji i interaktivnim načinama poučavanja ova vježba može biti znatno proširena. 79 nastavnih kartica mogu poslužiti za rad u osnovnoj i srednjoj školi, a neko minimalno predviđeno vrijeme su 2 školska sata. Sat je planiran kao uvod u temu. Svaka kartica na licu prikazuje određenu grafiku dok su na naličju broj kartice, kronološka odrednica i rečenica do dvije o samom događaju. Tekstualni dio daje samo činjenice bez ikakve interpretacije. Kartice nipošto ne daju potpunu sliku Jugoslavije i na neki način to je i bila namjera autora. Takva se lenta može lako nadopuniti temeljem učeničkih istraživanja obiteljske, lokalne i zavičajne povijesti. Učitelj može broj fotografija smanjiti ili povećati obzirom na ciljeve koje želi postići.

Primjer rada: Učitelj nasumično raspoređuje fotografije (kartice poput razglednice) na svoj stol (ili više stolova u razredu). Poziva učenike da izaberu jednu fotografiju koja im se čini zanimljivom. Nakon odabira učenici ostaju uz stol i prave krug oko nastavnika. Odabranu fotografiju drže tako da je drugi učenici mogu vidjeti (recimo u visini prsiju). Učitelj proziva učenike koji žele pojasniti zašto su odabrali upravo tu fotografiju. Sljedeći zadatak je da učenici oblikuju liniju – ljudsku vremensku crtu. Koristeći podatke na naličju kartice učenici se poredaju po “kronološkom redu”.

Naredni koraci mogu biti različiti i ovise o samom planu i želji učitelja. Uvodni dio bi u svakom slučaju mogao biti pitanje interpretacija koje učenici već imaju o Jugoslaviji (vlastite, obiteljske, okolina). Cilj takvog uvoda je skrenuti pozornost na razlike u pogledima na tu temu. Primjeri daljnjeg rada:

1. Najednostavniji nastavak je da učenici redom od najstarijeg do najnovijeg događaja čitaju pojašnjenja fotografija. Učitelj raspoređuje učenike u 4 grupe. Svaka grupa pokriva dio okvirnog kronološkog razdoblja (1945.-1960., 1961.-1975., 1975.-1990., 1991.-2008.). Učitelj svakoj grupi dodaje preostale fotografije iz navedenog razdolja. Zadatak svake grupe je prvo analizirati fotografije (tko/što je prikazan, što se sve vidi, što misle zašto je događaj fotografiran ili prikazan, radi li se o fotografiji, plakatu ili karti, itd.) i zati odabrati one fotografije koje su po njihovom mišljenju najreprezentativnije za razdoblje koje proučavaju. Ne zadaje se točan broj koliko fotografija moraju odabrati niti se daju posebne upute. Učenici u grupnom radu samostalno donose te odluke i to će kasnije morati argumentirati. Predstavnik grupe pojašnjava odabir i ti se odabrani materijali mogu magnetićima staviti na ploču ili naljepiti na zid. Po završetku svih predstavljanja učenici analiziraju novu nastalu lentu vremena i prosuđuju što su novog naučili o Jugoslaviji.
2. Događaji prikazani na karticama za poučavanje nisu samo politička povijest. Tematski uz unutarnju i vanjsku politiku kartice možemo grupirati u teme poput gospodarstvo, kult ličnosti, svakodnevica, glazba, sport, itd. Uz tematsku podjelu pažljivim odabirom kartica možemo prikazati različite procese (pozicioniranje Jugoslavije u svijetu, odnos prema SSSR, razvoj nacionalizma, raspad i ratovi u Jugoslaviji itd.) te uzroke i posljedice različitih događaja. Premda većina kartica prikazuje crno-bijele i kolor fotografije među njima imamo i povijesne karte, državne simbole, propagandne plakate, novčanice, glasačke listiće, itd. Učenike tako možete grupirati na različite načine ili čak još bolje dati im šansu da se oni pokušaju grupirati po temama.
3. Učenici mogu na temelju ključnih podataka raditi male razgovore sa suvremenicima događaja postavljajući pitanja poput “gdje si bio u vrijeme…”, “je li taj događaj direktno utjecao na teme ili tvoju neposrednu okolinu” ili “jesi li sudjelovao u navedenom događaju”. Na taj način učenici razvijaju osnovne povjesničarske vještine prikupljanja i analize usmenih (oralnih) povijesnih izvora. Prikupljeni materijali mogu se analizirati u razredu s posebnim naglaskom na osobne perspektive.
4. Učenici mogu nakon osnovnog rada u razredu ostati u tematskim grupama i raditi istraživanja koristeći se internetom i literaturom. Mogu tražiti uzroke i posljedice određenog događaja, biografije ključnih osoba i druge materijale. Rezultati istraživanja se mogu prezentirati na različite načine u školi (prezentacije, plakati, izložbe) ili virtualno.

Sadržaj kartica

Pozivam učitelje da pažljivo promotre svaku karticu jer ih većina ima dodatne priče i mogu poslužiti kao uvod u druge teme za poučavanje i istraživanje (npr. antiratno djelovanje, uvlačenje nacionalizma u sport, pitanje ratnih zločina i počinitelja, suočavanje s prošlošću vlastitog naroda, jugonostalgija, usporedba sadašnjeg stanja gospodarstva, pitanje migracija i potrage za srećom, prepoznavanje jugoslavenskih brandova i njihova sudbina, glazba u vrijeme Jugoslavije, ratni filmovi, Olimpijske igre u komunističkoj državi, uloga znanstvenih institucija u nacionalističkoj politici, itd.).