Međimurcima je poznato da su Mađari veliki dio povijesti vladali našim krajem, a kao početak njihove vladavine najčešće se navodi 12.st. S manjim prekidom u razdoblju od 1848.-1861., Mađari su vladali sve do 1918.godine (ponovno su se vratili u razdoblju od 1941.-1945.). Danas neću govoriti o njihovoj kulturnoj ili gospodarskoj ostavštini iz tog dugog razdoblja, već o lingvističkoj ili jezičnoj ostavštini ili konkretno o onomastici tj. o prezimenima Međimuraca čije je porijeklo mađarsko.
Prezimena se prvi puta na prostoru kršćanske Europe počinju javljati u 12. st., a na Tridentskom koncilu 1545.-1563.godine, odlučeno je da će crkva popisati sve ljude u crkvene knjige i to ne samo po imenu nego i po prvi puta, po prezimenu.
Mađari koji su tada vladali Međimurjem i imali veliki utjecaj na tom prostoru, svakako su utjecali na to, da je jedan dio prezimena ima jasno mađarsko porijeklo. Treba napomenuti da je Međimurje u crkvenim pitanjima bilo podređeno Zagrebačkoj biskupiji, ali je Zagrebačka biskupija opet bila u sastavu mađarske Kaločke metropolije, tako da su Mađari i preko crkve mogli utjecati na stvaranje prezimena u Međimurju.
Prezimena su u početku nastajala od zanimanja, geografskog položaja, osobina, nadimaka, itd.
Evo sad i nekoliko konkretnih primjera prezimena koja se dan danas koriste u Međimurju, a čije je porijeklo nesumnjivo mađarsko. Prvo ćemo navesti nekoliko primjera prezimena koja su nastala na temelju zanimanja ljudi. Jedno od najčešćih prezimena u Međimurju je prezime VARGA što je mađarska riječ za obućara. Zatim prezime SABOL je izvedenica iz mađarske riječi krojač, a korijen je mađarski glagol ’szab’ (što znači kroji). Zatim prezime KOČIŠ odnosi se na zanimanje kočijaš. Interesantan je i značaj prezimena HEGEDUŠ koje je u Mađarskoj naziv za violinista. Zatim prezime BOROŠ je mađarsko zanimanje vinar. Prezime VADAS je mađarski naziv za lovca. Možda je najinteresantnije da prezime ORŠUŠ u mađarskom jeziku predstavlju osobu koja prede, tj. prelca.
Evo nekoliko poznatih prezimena koja su nastala na temelju zemljopisnog podrijetla osobe. Najčešće prezime u Hrvatskoj i kod nas u Međimurju je HORVAT, a to je mađarska riječ za Hrvata koju su Mađari prihvatili od starih Slavena za osobu koja je pripadala hrvatskom narodu. Prezime TEREK, mađarska je riječ za turčina. Prezime TOT je često kod nas zato što je to mađarski naziv za Slavena. Prezime SALAJ nastalo je kao naziv za osobu koja je iz županije Zala (kojoj je i Međimurje pripadalo dugo u povijesti).
Česta su kod nas i mađarska prezimena koja su nastala na temelju nekih osobina ili nadimaka. npr.prezime KIŠ u prijevodu s mađarskog na hrvatski znači mali, a prezime NAĐ veliki. Često korišteno prezime BALOG znači lijevoruki.
I ova su prezimena iz Međimurja porijeklom mađarska: POLGAR (građanin), VEGI (osoba koja živi na kraju sela ili na kraju ulice), KEREKEŠ (kolar) …
U slijedećem članku iz povijesti našeg kraja, razmatrat ćemo kako su nastali nazivi naseljenih mjesta u Međimurju, tj. baviti se toponimima (imenima mjesta) ili konkretno ojkonimima (imenima naseljenih mjesta). Vidjeti ćemo da su Mađari i na tom području ostavili svoj trag, iako on nije u današnjim nazivima naselja u Međimurju toliko vidljiv koliko se to jasno uočava u prezimenima njegovih žitelja. Članak možete od 26. veljače 2013. potražiti na ovom linku.
Preuzeto sa e-mina.hr
