Međunarodni seminar “Teaching about the Holocaust in relation to prejudices and discrimination today” organizirala je Kuća Anne Frank iz Amsterdama od 20. do 22. studenog 2013. godine. Među dvadesetak nastavnika iz cijele Europe bilo je i petero iz Hrvatske. Kristina Repar, Samir Hasanagić, Tomislav Šimić, Tihana Magaš i Miljenko Hajdarović su tijekom tri dana aktivno sudjelovali u radionicama, terenskoj nastavi i svatko je u kratkim prezentacijama predstavio svoj rad i svoju školu.
Seminar je otvorio Ronald Leopold kratkim pojašnjem širokog spektra aktivnosti Kuće Anne Frank. Organizacija Kuća Anne Frank je osnovana 1957. godine na incijativu Otta Franka koji je želio očuvati kuću u kojoj su se skrivali i u kojoj je Anne pisala dnevnik s porukom za cijelo čovječanstvo.
Dr. sc. Matthias Heyl je u predavanju “Educational concepts” pojasnio što holokaust znači za školstvo. Obzirom na recentne događaje i sve zločine koji su se desili nakon Drugog svjetskog rata skeptičan je oko toga da nas je holokaust stvarno nečemu poučio. Kroz više primjera fotografija poveo je diskusiju oko namjera fotografa, oko toga što se i na koji način prikazuje na fotografijama. Fotografija prikazuje neko trenutno stanje, ali gotovo uvijek pokazuje i na neku namjeru fotografa koji stvara priču koju želi prikazati. Dio rasprave je bilo i pitanje emocija u nastavi jer se npr. dječaci puno lakše identificiraju sa snažnim likovima umjesto sa žrtvama. Ne možemo očekivati empatiju ako učenicima samo prikazujemo film ili ih odvedemo na mjesto sjećanja bez davanja konteksta svih zbivanja.
Jaap Tanja i Wies Dinsbach su u predavanju “The psychology of stereotyping and discrimination” pojasnili stupnjeve koji vode od kategorizacije do diskriminacije. U prvom stupnju automatski dajemo etikete (poput spola, godina, boje kože) i to nas lako vodi do generalizacija tj. do stereotipa. U sljedećem stupnju radimo podjelu na poželjne i nepoželjne grupe (in i out grupe). Svi nastojimo biti dio poželjne grupe i lako se okrećemo protiv druge grupe kada zaprijete našem društvenom identitetu. Predrasude se temelje na na našim emocionalno nabijenim generalizacijama (stereotipima). Konačan stupanj je diskriminacija kada odbijamo različitosti i poduzimamo neko konkretno djelo protiv drugih. Kako bi se mogli nositi sa stereotipom i predrasudama moramo početi od sebe i sagledati kakva su naša razmišljanja i postupci.
Seminar u Amsterdamu bio je vrlo dinamičan, zabavan i nadasve edukativan. Okupili su se na jednom mjestu profesori iz mnogih zemalja s ciljem da prošire svoje ideje i nauče nove metode i pristupe radu s učenicima. Iako radim u Židovskoj osnovnoj školi gdje je edukacija o holokaustu i o židovskoj kulturi dosta prisutna, dobio sam nove ideje za budući rad i daljnje usavršavanje u tom području. Posjetili smo kuću Anne Frank što je zaokružilo predavanja, radionice i rasprave o holokaustu. Ostao sam zatečen i emocionalno i vizualno nakon obilaska kuće. Bogatstvo sadržaja i perspektiva koje pruža kuća Anne Frank je svakako za preporučiti svakom posjetitelju Amsterdama. Također mi je bilo zanimljivo predavanje i radionica o genocidu nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Činjenica je da se o toj tematici manje priča i predaje u školama pa mi je drago što sam proširio svoje spoznaje. O timu kuće Anne Frank koji je sve to organizirao i koji se brinuo da ne budemo gladni i žedni te da budemo na pravom mjestu u pravo vrijeme sve pohvale.
Tomislav Šimić, profesor u Osnovnoj školi Hugo Kon, Zagreb
Nakon prezentacija rada svih sudionika prvi smo dan završili vrlo emotivno. Cijela je grupa prvo mogla razgledati ured Otta Frank iznad kojeg se nalazilo skrovište. Nakon toga smo samostalno u vlastitom tempu prolazili kroz skrovište odnosno kroz sam muzej Anne Frank. U tihoj i mračnoj atmosferi prolazili smo kroz “muzej praznine”. Sav namještaj je nakon izdaje oduzet u ime nacista, pa se Otto Frank kao jedini preživjeli nakon rata vratio u potpuno praznu kuću. Kuću bez namještaja. Kuću bez ljudi. Prema njegovoj želji skrovište je i dalje prazno kako bi posjetitelji osjetili prazninu koja je ostala nakon rata. Hodajući po škripavom drvenom podu, kroz zamračene sobe, vrlo je teško ostati pribran. Težina nekih rečenica iz dnevnika na licu mjesta je postala još dublja i stvarno je nevjerojatno koliko je zrelosti bilo u toj djevojčici kada je pisala da će nakon rata ponovno biti ljudi, a ne samo Židovi!
Na stručnim skupovima posvećenim proučavanju holokausta i drugih genocida sudjelujem od početka svoje radne karijere. Nakon posjeta Yad Vashemu u Jeruzalemu, posjet kući Anne Frank u Amsterdamu bio je poseban doživljaj. Kao profesor povijesti i geografije, u svom radu potenciram terenski rad, a sudjelovanje na međunarodnom seminaru u kući Anne Frank bio je posebnu doživljaj, jer se odvijao na povijesnom mjestu, mjestu tragedije jedne obitelji, koje i dan danas svojim zatamnjenim prostorijama Anninog skrovišta svjedoči o besmislenosti i dimenzijama počinjenog zločina i genocida Drugog svjetskog rata. Seminar je za mene otvorio i jednu dosad, ne toliko poznatu temu, temu genocida počinjenog nad europskim Romima tijekom Drugog svjetskog rata. Zanimljive radionice, novi radni materijali, te brojna nova poznanstva i razmijenjena iskusta europskih kolega, pridonijet će boljem i kvalitetnijem radu na jednom širem europskom
Samir Hasanagić, profesor u Srpskoj pravoslavnoj
nivou.
općoj gimnaziji Kantakuzina Katarina Branković, Zagreb
Drugi je dan započeo fantastični predavač dr.sc. David Netzer iz izraelske “Ghetto Fighters House”. Njegova organizacija uz muzejski dio poduzima edukacijske aktivnosti u kojima spaja Židove i Palestince u zajedničkim projektima. U svom radu kombinira edukaciju o holokaustu i židovsko-arapski dijalog. Piet van Ledden je predstavio nekoliko stripova Kuće Anne Frank u kojima se na zanimljiv i učenicima bliski način indirektno podučava o predrasudama i diskriminaciji. Imali smo prilike raditi na stripu koji se još uvijek razvija i osmišljavali smo načine njegove primjene u nastavi.
U terenskom dijelu seminara razgledavali smo multietnički imigrantski dio Amsterdama uz zgodno natjecanje. Podijeljeni u grupe posjećivali smo društvene centre i socijalne ustanove, te smo na ulici morali razgovarati s prolaznicima o njihovim korijenima.
Teme koje su profesori imali priliku čuti na seminaru posvećenom Holokaustu, iznimno su zanimljive i dobar su materijal za poticanje rasprava i razvoja kritičkog mišljenja kod učenika. Cilj je nastave povijesti sagledati određen povijesni fenomen iz više perspektiva te ukazati učenicima na činjenicu da niti jedan povijesni događaj nije jednoznačan. Naprotiv, trebaju ga proučiti s različitih stajališta te težiti što većoj objektivnosti. Osim predavanja, organiziran je i posjet kući Anne Frank, što je bio osobit doživljaj. Susret s mjestom na kojem je jedna djevojčica svojim retcima ispisala povijest budi posebne emocije i pijetet. Smatram da je seminar bio vrlo edukativan te da će se brojne radionice moći iskoristiti na nastavi povijesti.
Posljednji dan smo analizirali nizozemske udžbenike povijesti od 1960-ih do današnjih dana. Marc van Berkel je zaključio da su udžbenici “nacionalne autobiografije” i sadrže ono što narod želi vidjeti. Podučavanje povijesti može doprinijeti nacionalnoj koheziji i biti dio socijalizacije. Udžbenici povijesti više govore o sadašnjem trenutku nego o prošlosti. Osvrnuo se i na činjenicu da se u edukaciji često služimo “jezikom počinitelja” kada npr. govorimo o terminima rase, konačnog rješenja itd.
U posljednjem predavanju Karen Polak je predstavila web stranicu uz pomoć koje možemo na temelju osobnih svjedočanstava i individualnih priča podučavati o genocidu nad Romima tijekom drugog svjetskog rata. Na web stranici se na nekoliko jezika mogu pronaći tekstovi o pojedincima, njihove fotografije i dio svjedočanstava. Uz web stranicu postoji i priručnik za nastavnike. Postoji vjerojatnost da će se ti materijali u budućnosti prevesti na hrvatski jezik.
Tijekom evaluacije, koju je vodila Maja Nenadović, sudionici su izrazili zadovoljstvo temama i predavanjima.
PODSJEĆAMO da je putujuća izložba Anne Frank prevedena na
hrvatski jezik i trenutno je na turneji po Hrvatskoj. •
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
