Novo:

Znanstveni skup: “Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi”

Znanstveno – stručno – kulturna manifestacija Grobnička jesen 2008. započela je 3.rujna 2008. izložbom radova Međunarodne likovne kolonije Grobnik u Stuttgartu, a završetak manifestacije najavljen je 13.prosinca 2008. kada će se održati festival „Grobnička skala“. Program cijelokupne manifestacije bio je obilježen nizom priredbi, izložbi i koncerata. U sklopu Grobničke jeseni 2008. organiziran je tradicionalni znanstveni skup Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi. Skup se održao u Knjižnici Čavle (prizemlje Čebuharove kuće) dana 15. studenog 2008. s početkom prvog dijela u 10 sati. U prvom dijelu skupa izlaganja su spadala u domenu povijesti, a u drugom dijelu skupa održane su rasprave interdisciplinarno s poviješću iz domena povijesti umjetnosti, glazbene kulture te hrvatskog jezika i književnosti. Organizator manifestacije, odnosno znanstvenog skupa, je Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine.

Znanstveni skup otvorio je predsjednik Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine Stanislav Lukanić, a nakon njega svoj govor je održao i načelnik Općine Čavle Željko Lambaša. Voditeljica skupa bila je dr.sc. Iva Lukežić.

Prvi na redu izlagač akademik Lujo Margetić nažalost bio je odsutan. Njegov pripremljeni rad „Pučani (kmetovi) na primorskim posjedima Zrinskih s osobitim obzirom na Grobnik“  pročitao je Stanislav Lukanić. U radu se istražuje struktura podavanja pučana – kmetova i uspoređuje se visina opterećenja grobničkih pučana – kmetova sa opterećenjima pučana – kmetova na području drugih vinodolskih općina. Zaključak je kako su na Grobniku pučani  – kmetovi bili manje opterećeni podavanjima, te treba istražiti razlog/e te specifičnosti. Naposljetku, autor rada istražuje sam pojam kmet pošto u Vinodolu i Grobniku značenje tog pojma odudara od uobičajenog značenja te riječi u hrvatskoj povijesti.

Drugi izlagač na skupu bio je izv.prof.dr.sc. Željko Bartulović sa radom na temu: „Zbivanja 1918. – 90. obljetnica raspada Austro – ugarske monarhije i početka talijanske okupacije“. Rad prikazuje period u vrijeme osnivanja Narodnog vijeća za Rijeku i Sušak 1918., kada dolazi do burnih političkih zbivanja u Rijeci, koja je npr. koljevka pravaške stranke specifične po velikoj dozi liberalizma i u to vrijeme vrlo aktivne. Grobnišćina i primorje postali su sastavni dio Države SHS (29.listopada 1918.), a Narodno vijeće je postalo organ vlasti novonastale države. Iste godine u Rijeku su ušle srpske postrojbe, a odmah potom događa se i talijanska okupacija tog područja. Mirovni ugovor s Austro – Ugarskom priznavao je mjesne organe vlasti, međutim, Narodna vijeća nisu bili mjesni organi vlasti u Austro – Ugarskoj, već u Državi SHS, koja je bila nepriznata. Slijedilo je razdoblje „danuncijade“ od 1919. do 1920., sklapanje Rapallskog ugovora 1920. i osnivanje Riječke države. Talijanska okupacija trajala je do Rimskog ugovora 1924.

Od izlagača slijedi mr.sc. Manon Giron sa radom „Školstvo na Grobnišćini u doba Banovine Hrvatske“. Rad se temelji na arhivskim izvorima sačuvanima u Hrvatskom školskome muzeju u Zagrebu iz doba Banovine Hrvatske (uspostavljena 26.kolovoza 1939.). Velik dio izvora za povijest školstva na Grobnišćini nepovratno je izgubljen uništenjem po dolasku talijanskog okupatora 1941. U to su vrijeme na grobnišćini radile škole u Ratuljama, Podhumu, Grobniku, Cernik – Čavlima, Orehovici i Jelenju, a prema arhivskim dokumentima prikazanim na powerpointu vidjeli smo kako se razmatralo ostovoriti još škola, npr. u Podrvnju. Nacrte za to nacrtale su same tadašnje učiteljice. Iz arhivskim dokumneata mogli smo isčitati koliko je učenika pohađalo školu, zatim kako su najčešći razlozi njihova izostajanja bili zbog pomoći pri radu, siromaštvo, bolest i dr. S početka svi učenici su bili rimokatoličke vjeroispovjesti i pričali su čakavskom ikavicom, dok se nešto kasnije može pronaći među učenicima npr. jedan Bugarin pravoslavne vjeroispovijesti, a uz čakavsku ikavicu pojavljuje se i čakavska ekavica. U dokumentima može se isčitati i da li je u blizini škole bio bunar ili ne, te kolika je udaljenost učenicima za doći do škole i slično.

Prvi dio tradicionalnog znanstvenog skupa završava akademik Petar Strčić svojim izlaganjem na temu „Grobnišćina 1941. godine u povijesno – memoarskoj interpretaciji dr. Slavka Komara“. Memoarist dr. Slavko Komar komentirao je svoja i tuđa sjećanja te djela znanstvenika i utoliko još više dobiva na važnosti njegova knjiga o Sušaku i njegovom području 1941., objavljena 1986., a pretiskana 2008.godine. U njoj piše, kao aktivni sudionik odnosno svjedok događanja, o Grobnišćini kao području koje se našlo u središtu zbivanja u vrijeme početka II. svjetskog rata Zapadne Hrvatske. Komar je postao voditelj KPH u Sušačkome kotaru pod koji je pripadala i Grobnišćina. Voditelji KPH tadašnjeg Hrvatskog primorja bili su većinom Grobničani, koji su masovno sudjelovali u NOR-u.  Zbog negativnih iskustava s kraljevsko – talijanskim fašistima djelovali su slobodarski i bili su nacionalno – hrvatski nastrojeni. Pokušali su vrlo vjerojatno organizirati jedan od prvih partizanskih odreda u već okupiranoj Jugoslaviji.

U drugom dijelu znanstvenog skupa svoja izlaganja održali su studenti Danijel Ciković, Iva Jazbec i Mateja Jerman na temu: „Župna crkva Sv. Bartola apostola u Cerniku i njezina oprema“. Župna crkva Sv. Bartola apostola u Cerniku sagrađena je 1909. na mjestu starije građevine iz vjerojatno 16.st. Rad govori o projektnoj dokumentaciji uspoređenoj s izvedenom sakralnom građevinom, te navodi opremu župne crkve.
Mr.sc. Krešimir Galin izlaže rad „Svirka na dvocijevne flaute „vidulice“ na Grobnišćini, u Hrvatskoj i šire“. Autor uspoređuje osobine dva osnova tipa dvocijevnih flauta u nas (Slavonija, Hrvatsko Zagorje, Banija, Istra i Dalmacija) i kod drugih naroda (Grka, Bugara, Makedonaca, Ukrajinaca, Slovaka, Čeha, Slovenaca u Beloj krajini, te Talijana u Kampaniji, Kalabriji i Beneventu). Na temelju određenih osobina glazbe, glazbala, simbolike i ostalog autor stvara rekonstrukciju migracijskog puta prahrvatskog etnosa.

Rad „Sufiksalna tvorba imenica muškoga roda u grobničkom govoru 20.stoljeća“ izlaže Nensi Čargonja Košuta. Rad nas uvodi u sustavno proučavanje tvorbe riječi u grobničkom govoru 20. stoljeća. Nastoji se dati sistematičan pregled tvorbenih obrazaca i nastavaka za imenice muškog roda koje su Grobničani u 20.st. koristili u svakodnevnoj komunikaciji. Rad je usmjeren na samo jedan od tvorbenih načina: sufiksalnu tvorbu.

Posljednji izlagač znanstvenog skupa, odnosno njegovog drugog dijela, bila je dr.sc. Iva Lukežić sa temom: „Što, kamo i kuda nakon knjige o grobničkom govoru 20.stoljeća?“. Izdata je monografska knjiga „Grobnički govor XX.stoljeća (gramatika i riječnik)“, te se sada trebaju razmotriti budući smjerovi jezikoslovnih istraživanja grobničkog govora. Rad spominje i mogućnosti praktične primjene nekih od sadržaja spomenute knjige.

Sara Vukušić Glavan
About Sara Vukušić Glavan (10 Articles)
Profesorica povijesti i filozofije.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*


This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.