Prije nekoliko mjeseci sam u nekim dnevnim novinama ili čak na televiziji usput saznala za ime Lee Deutsch. Više ne znam ni koji je bio povod, jedino se sjećam da je tema bila povezana s glumom i holokaustom. Vjerojatno bi mi ta informacija potpuno izblijedjela iz pamćenja da nisam s kolegicom iz povijesti dogovorila korelacijsku nastavu na temu holokausta i Dnevnika Ane Frank.

Tweet

Povijest je predmet s kojim nastava hrvatskoga jezika često dolazi u različite dodire: neke nastavne jedinice nadovezuju se na gradivo iz povijesti, za razumijevanje drugih – nužno je razumijevanje povijesnih mijena i događanja, bilo da se radi o nastavi književnosti, medijske kulture, izražavanja ili nekih dijelova nastave jezika.
Mislim da se o Dnevniku Ane Frank i ne treba pričati prije nego se tema holokausta obradi iz povijesti. Proučavajući ulomke iz Dnevnika u različitim čitankama i pripadajućim radnim bilježnicama još u studenom, sama od sebe se nametnula suradnja s nastavom povijesti. U školi nemamo dovoljan broj knjiga da bih je zadala za lektiru, a htjela sam obuhvatiti što više ulomaka za čitanje, za što mi je trebao puno širi kontekst – odlučila sam, dakle, ispitati stanje stvari s gradivom iz povijesti. S obzirom da je ta tema na redu za obradu u veljači, bilo je dovoljno vremena za odgovarajući pripremu.

U međuvremenu je i kolegica iz povijesti prisustvovala Predstavljanju nastavnih materijala za podučavanje o holokaustu i za prevenciju antisemitizma i donijela sa sobom dosta materijala za nastavu. Između njih se našao i materijal o sudbini spomenute Lee Deutsch, priprema za izvođenje nastavne jedinice koja se može preuzeti i u PDF formatu sa stranice  http://college.usc.edu/vhi/leadeutsch/index.php , uz videosvjedočenje poznatog glumca Relje Bašića. Do materijala se može doći i preko Agencije za odgoj i obrazovanje i MZOŠ-a.

Tražeći po internetskim stranicama materijale o Dnevniku Ane Frank, opet sam posegnula za stranicama posvećenim povijesti – o Tragičnoj sudbini Ane Frank čitala sam na Hrvatskom povijesnom portalu, a pronašla sam i videoisječak koji prikazuje kako Ana gleda s prozora svoje kuće. Poslužila sam se i stranicama Muzeja Anne Frank na engleskom jeziku kako bih učenicima pokazala fotografije kuće u kojoj se Ana skrivala.

Tijek korelacijske nastave

• Povijest

Kolegica iz povijesti obradila je temu holokausta u prvoj polovici veljače pa smo uskladile daljnje aktivnosti.

• Hrvatski jezik

Za interpretaciju ulomaka Dnevnika Ane Frank planirala sam dva sata. Učenici su radili u skupinama po četiri člana, a svaka je skupina dobila svoje zadatke:

• tri skupine dobile su ulomke iz Dnevnika Ane Frank, trebale su ih pročitati, utvrditi vrijeme zapisa, likove koji se spominju i napraviti kratki prikaz teksta (skupine A, B, C)
• jedna je skupina dobila materijale o Tragičnoj sudbini Ane Frank preuzete s Hrvatskog povijesnog portala. Trebali su ih pročitati i pripremiti sažetak (skupina D),
• posljednja je skupina trebala pripremiti kratak prikaz spoznaja o holokaustu prema obrađenom gradivu iz povijesti, služeći se knjigama za nastavu povijesti i materijalima s Predstavljanja (skupina E).

Sve su skupine trebale rezultate svoga rada predstaviti pred razredom. Redoslijed prezentacija:

• Skupina E predstavlja svoj sažetak – ponavljanje spoznaja o holokaustu
• Skupina D predstavlja svoj sažetak – upoznavanje s obitelji Ane Frank, njihovim životom, skrivanjem i sudbinom
• Zajedničko čitanje jednog ulomka iz Dnevnika
• Skupine A, B i C predstavljaju svoje sažetke
• Pregledavanje fotografija iz Muzeja Ane Frank (potrebno: računalo, projektor, internetska veza)
• Ponavljanje spoznaja o stradanju Židova u Hrvatskoj za vrijeme II. svj. rata – razgovor
• Čitanje Priloga 1.: Lea Deutsch – prva hrvatska dječja glumačka zvijezda
• Gledanje videosvjedočenja Relje Bašića o njegovim sjećanjima na L. Deutsch (DVD ili internet)
• Čitanje Priloga 2. i Priloga 3. o sudbini djevojčice Lee
• Razgovor o Lei Deutsch i povezivanje sa sudbinom Ane Frank – sinteza

(Priprema za nastavnu jedinicu može se preuzeti ovdje).

• Povijest

Nastavak gradiva o holokaustu, povezivanje sa stradanjima Hrvata u posljednjim ratovima

• Hrvatski jezik

Gledanje filma Roberta Begninija „Život je lijep“ (dva školska sata, 88 minuta), interpretacija i sinteza gradiva o stradanjima djece za vrijeme Drugog svjetskog rata i ratnim temama u književnosti (jedan sat).

Vidljivo je da je za temu holokausta u okviru nastave hrvatskoga jezika predviđeno 5 nastavnih sati. Mislim da je to u potpunosti opravdano jer je temi pristupljeno s dva različita gledišta (povijesnog i književnog), povezana je sa sudbinom stradanja hrvatskih Židova, stradanjem djece u ratu, a pružila je i niz mogućnosti za daljnje aktivnosti (primjerice, pismeno izražavanje: pisanje intervjua s Anom Frank, pisanje pisma, tema za školsku zadaću…).

Umjesto zaključka

Postoje trenuci u razredu koje učitelji dugo pamte. Ovo je bio jedan takav trenutak: gledanje filma „Život je lijep“ dirnulo je svakog mojeg učenika. Ono što si nisu uspjeli dočarati čitajući ulomke iz Dnevnika Ane Frank, učinila je čarolija filma. Nije bilo uobičajenog šaptanja, namještanja na stolici, zadirkivanja… Smijali su se u prvoj polovici filma, bili tužni u drugoj, neki nisu mogli zadržati suze. Jedini glasni komentar zbio se pri kraju filma kad je učenik, koji je inače vrlo nemiran, glasno prokomentirao: „Ma, nije ga ubio, to ne može biti…“.
Kratki upitnik nakon gledanja filma potvrdio je njihov doživljaj teme ratnih stradavanja i roditeljskog žrtvovanja što nas dalje vodi u pisanje sastavaka o pravima i dužnostima roditelja, a možda i na prilagođavanje mjesečnog plana i programa.

Za kraj ostavljam citat jedne učenice koji me posebno dirnuo: „Iako je znao da će umrijeti, sinu je još jednom na lice izmamio smiješak da bi ga pamtio kao dobrog i hrabrog čovjeka“.  Ne bismo li svi trebali biti takvi?

Izvorni tekst objavljen je u Pogledu kroz prozor br. 16  te na blogu Ah, te tehnologije!