Novo:

Židovi i Američki građanski rat

Američki građanski rat otvorio je novi prostor američkim Židovima te ubrzao asimilaciju i prihvat u američko društvo. Kada je američki kongres godine 1861. objavio rat, istodobno je donio i zakon kojim je dozvolio kapelane ”bilo koje kršćanske vjeroispovijesti” u američkoj vojsci i mornarici. Godinu dana kasnije nakon organiziranih provjeda američke židovske zajednice, Kongres je donio drugi zakonski akt kojima je i Židovima dozvolio da služe kao kapelani. Tada je po prvi put, Kongres priznao židovstvo kao jednu od američkih vjera.

Iako je Građanski rat otvorio Židovima do tada nezamislive mogućnosti i ubrzao amerikanizaciju, ovo razdoblje nikada nije bio posebno zabilježeno u židovskoj povijesti. U proljeće 2013. godine Yeshiva University muzej i Centar za židovsku povijest u New Yorku postavili su putujuću izložbu na temu američkog židovstva u građanskom ratu.

Godine 1860. u Sjedinjenim Američkim Državama živjelo je otprilike 150.000 Židova, od čega je jedna petina živjela u južnim državama. New Orleans je bio sedmi najveći židovski grad u Americi. U Charlestonu su postojale tri kongregacije među kojima su ”Izraeliti zauzimali najistaknutija mjesta”. Židovi u Savani organizirali su K.K. Mikve Israel 1735. godine. Židovske zajednice postojale su u Richmondu i Petersburgu, Virdžiniji, Atlanti, Maconu, u Columbusu (u državi Georgia), u Memphisu i Nashvillu (u državi Tennessee), u Galvestonu i Houstonu (u državi Texas) i u mnogim malim gradovima diljem Juga.

Židovi Juga prihvatili su običaje i institucije Juga, uključivši i ropstvo. Oscar Strauss[1] je jednom prilikom izjavio: ”Kao dječak koji je odrastao na Jugu, nisam nikada preispitivao je li ropstvo ispravno ili nije. Njegovo postojanje smatrao sam zadanom činjenicom kao i većinu drugih običaja ili zakona.”  Židovi Juga također su bili pristaše konfederacije.

Židovi Juga su podržavali ropstvo. Pojedini rabini i na Sjeveru i na Jugu tvrdili su da Tora dozvljava ropstvo. Rabin Morris J. Raphall iz New Yorka kritizirao je abolicioniste i branio ropstvo. Solomon Cohen[2] napisao je u pismu svojoj teti Rebecci Gratz: ”Bog je svojem odabranom narodu dao zakone kako upravljati svojim robovima, no nije im dao zapovijed da ukinu ropstvo.” Većina Židova na Jugu bili su trgovci i obrtnici. Oni Židovi koji su imali robove koristili su ih kao domaću poslugu, kao radnike u svojim zanatskim radnjama ili su ih iznajmljivali.

Budući da su Židovi prihvatili institucije južnih država, građani Juga su prihvatili Židove. Temeljni ustav države Karoline je 1699. godine jamčio slobodu svim vjerskim skupinama. Osim toga, Južnjaci su poštivali židovsko poznavanje ”starog zavjeta”.

Antisemitizam je bio prisutan na Jugu kao i drugdje. Židovi su se sukobili s kršćanskom većinom zbog toga što su trgovali nedjeljom.

U travnju 1862. godine list Jewish Messenger koji je izlazio u New Yorku pozvao je američko židovstvo da kao jedan stanu za Uniju i ustav. Židovi Shreveporta odgovorili su da oni stoje uz južnu konfederaciju svojim životima, slobodom i svime do čega im je stalo.

Građanski rat duboko je podijelio židovsku zajednicu. Otprilike 10.000 židovskih vojnika borilo se na strani Unije, a 7.000 za Konfederaciju.

General Grant donosi odluku o izgonu Židova

Dana 17. prosinca 1862. godine, kada je građanski rat ušao u svoju drugu zimu, General Ulysses S. Grant izdao je najpoznatiju službenu protužidovsku naredbu u američkoj povijesti – naredio je izgon Židova s područja pod njegovom vojnom upravom koja je obuhvaćala države Tennessee, Mississippi i Kentucy.

Ovaj odredba poznata kao General Order No.11, krivila je ”Židove kao klasu” za nezakonito trgovanje pamukom. Odreba je Židovima dala dvadest i četiri sata za odlazak.

Manje od 72 sata nakon što je odredba izdana, 3.500 konfederativnih snaga koje je predvodio vrhovni general Earl Van Dorn potukle su Grantove snage u Holy Springsu u Massachusettsu što je usporilo prijenos Grantove poruke do vrhovnog stožera i spasilo mnoge Židove.

Odredba je stigla u Paduach, u Kentuckyju, jedanaest dana nakon izdavanja. Židovi su dobili document koji im je nalagao da  napuste grad Paduach u roku od 24 sata. Jedan Židov, Cesar Kaskel, poslao je telegram predsjedniku Abrahamu Lincolnu tražeći pomoć za Židove. Budući da nije bio siguran hoće li Lincoln primiti telegram, zaputio se u Washington, šireći vijesti o generalovoj odredbi na sve strane. Kasel je s delegacijom stigao u Washington 3. siječnja 1863. godine i uspio dogovoriti sastanak s Lincolnom koji je opozvao generalovu odredbu.

Grant je 1868. izabran za američkog predsjednika.

Sukobom razdvojene židovske obitelji

Građanski rat razdvojio je mnoge obitelji. Poznat je slučaj obitelji Jonas. Četiri sina borila su se na strani Juga, jedan na strani Sjevera, a jedan za obje strane. Tri kćeri obitelji Jonas našle su se također na različitim stranama. Jedna se udala i živjela na Jugu, druge dvije su ostale s roditeljima u Illinoisu.

Roditelji Abraham i Louisa Jonas su bili vrlo pobožni. Abraham Jonas, trgovac i pravnik, bio je politički aktivan i bio je iz zastupnik u skupštini države Illinos i Kentucy te blizak prijatelj Abrahama Lincolna.

Kada je počeo rat članovi obitelji Jonas podržavali su Sjever ili Jug, ovisno o tome gdje su živjeli. U dobi od sedamnaest godina, Edward Jonas, najmlađi sin, prijavio se u vojsku u Illinoisu. Smatra se da se na bojnom polju našao dva put nasuprot svoje braće koja su se borila za Konfederaciju. Godine 1862. Za vrijeme bitke za Shiloh, Edward je zarobljen i odveden u zatvor u Georgiji od strane vlastitog brata Juliana. U svibnju 1864. godine, poručnik Edward Jonas borio se u Tennesseeju protiv trojice svoje braće.

Iako su bili na različitim stranama, obitelj Jonas uspijevala je komunicirati preko neprijateljskih crta. Nakon rata, Louisa Jonas i njezina djeca su se preselili na Jug. Nekoliko njih je postalo poznato. Benjamin Franklin Jonas je ostao treći Židov izabran u američki senat, a Samuel Alroy Jonas postao je urednik novina u Mississippiju i konfederacijski narodni junak kada je napisao pjesmu Lines on the Back of a Confederate Note, u kojoj oplakuje pad Juga. Većina djece obitelji Jonas udaljile su se od judaizma. Jedna od kćeriju se udala za episkopalnog svećenika 1869. godine. Julian joj je tom prilikom napisao pismo izrazivši iznenađenje i pridodavši: ”Ništa me ne bi učinilo sretnijim nego mogućnost da svi opet budemo skupa barem na jedan dan.” Obitelj razjedinjena ratom nikada se nije ujedinila.

Edward Jonas, vojnik Unije i Charles H. Jonas, vojnik Konfederacije

Edward Jonas, vojnik Unije i Charles H. Jonas, vojnik Konfederacije

Slika prikazuje certifikat kojega su izdale Konfederacijske Američke Države dana 30. travnja 1862. godine.

konf-certifikat-1862

Ovaj povijesni dokument tiskao je B. Duncan iz Richmonda u Virdžiniji. Na njemu se nalazi ornamentalni okvir s vinjetom Jude P. Benjamina. Dokument je izdan prema zakonu od 19. kolovoza 1861. Popisao ga je glavni blaganik Robert Tyler i izdan je samo 2621 primjerak.

Judah Philip Benjamin (1811 – 1884) rođen je na Karibima. Njegova obitelj se kasnije preselila u Karolinu. Benjamin je diplomirao pravo na Yaleu i 1852. godine  izabran je u američki Senat. Imenovan je kao predstavnik Konfederacije. Bio je jedan od rijetkih sefardskih Židova na Jugu. Opisivan je kao ”mozak Konfederacije”. Bio je najbliži povjerenik Jeffersona Davisa.[3].” Godine 1865. Preselio se u Veliku Britaniju i bavio se pravom.

Phoebe Yates Levy Pember – ”židovska Florence Nightingale”

Phoebe Yates Levy Pember – ”židovska Florence Nightingale”

Phoebe Yates Levy Pember rođena je 1823. godine u Charlestonu u Južnoj Karolini. Njezin otac je bio uspješan trgovac, a majka poznata glumica. Za vrijeme građanskog rata bila je medicinska sestra i voditelj Chimborazo vojne bolnice u Richmondu. U to vrijeme Chimborazo je bio najveća vojna bolnica na svijetu koja je skrbila za 76.000 ranjenih i bolesnih vojnika Konfederacije.

Phoebe Pember je nabavljala i raspodjeljivala lijekove, mijenjala zavoje, asistirala pri operacijama te tješila bolesne i umiruće.

U bolnici Chimborazo je ostala do predaje konfederativnih snaga u travnju 1865. godine. Njezini memori objavljeni 1879. godine u knjizi A Southern Woman’s Story: Life in Confederate Richmond.

Izvori: Heritage, The Magazine of the American Jewish Historical Society, zima 2012

[1] Oscar Solomon Straus (1850 –1926) bio je prvi židovski tajnik u američkom kabinetu. Dužnost je obnašao tijekom mandata predsjednika Theodora Roosevelta između 1906. i 1909. godine.

[2] Solomon Cohen bio je sin rabina Mosesa Cohena koji je 1750. godine imigrirao iz Londona u Charlestown u Južnoj Karolini. Njihova obitelj jedna je od prvih imigrantskih židovskih obitelji.

[3] Jefferson Finis Davis (1808 –1889) bio je američki državnik i vođa Konfederacije tijekom američkog građanskog rata. Bio je predsjednik Konfederalnih američkih država od njihova osnutka do zarobljeništva 1865. godine.

Gabi Abramac
About Gabi Abramac (24 Articles)
Lingvistica i stručnjakinja za međunarodne odnose. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja sociolingvistike, radom o jeziku i identitetu hasidskih zajednica u Brooklynu. Stručna usavršavanja iz područja međunarodnih odnosa završila je u New Yorku i Washingtonu. U Jeruzalemu je pohađala međunarodni program Yad Vashem instituta. Radila je za organizacije UN, OSCE i World Learning. U Zagrebu vodi školu stranih jezika Sokrat i osnivač je jedinog centra za učenje jidiša u ovom dijelu Europe. Autorica je knjige ”Dos heylike yidish vort” i brojnih drugih članaka o židovskim zajednicama i jezicima u dijaspori. Redovito organizira predavanja iz područja židovske povijesti, jezika i kulture, te gostuje u televizijskim i radijskim emisijama.
Contact: Website

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*