Novo:

Znanstveni skup «Žene u povijesti Koprivnice i Podravine»

Povijesno društvo Koprivnica i Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju organizirali su međunarodni znanstveni skup «Žene u povijesti Koprivnice i Podravine». Znanstveni skup se održao u Pučkom otvorenom učilištu u Koprivnici 01. prosinca 2007. Uvodno su pozdravili predsjednica Povijesnog društva Koprivnica Ružica Špoljar, predsjednik organizacijskog odbora mr. sc. Hrvoje Petrić, član suradnik HAZU i veliki meštar Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja prof. dr. Dragutin Feletar te ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Josip Nakić Alfirević.

Prvi dio znanstvenog skupa pod nazivom «Primjeri istaknutih žena u književnosti, politici, gospodarstvu, znanosti i umjetnosti» (moderatorica: Ružica Špoljar)je svojim izlaganjem otvorila prof. dr. sc. Mira Kolar sa priopćenjem «Podravka Mara Matočec, prva seljačka književnica i političarka u hrvatskom seljačkom pokretu (1918.-1940.)». Nakon nje je govorila mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, koja je obradila temu «Književnica Božena Loborec: prilog za biografiju». Slijedila su priopćenja Josipa Nakić – Alfirević, prof., «Zlata Bartl. Putokazi prema izvrsnosti» te Marijana Špoljar, prof., «Mara Puškarić, najpoznatija hrvatska naivna slikarica».

Drugi dio skupa je nosio naslov «Žene i društvo» (moderatorica: prof. dr. sc. Mira Kolar). U njemu su bila održana slijedeća priopćenja:

  • Ranko Pavleš, «Žene u Podravini u srednjem vijeku prema izvorima»,
  • mr. sc-Hrvoje Petrić, «O progonima ´vještica´ u Koprivnici»,
  • dr. sc. Agneza Szabo, «Društveni položaj žena u drugoj polovici 19. stoljeća (1848.-1910.) na prostoru današnje Koprivničko-križevačke županije»
  • Božica Anić, prof., Vesna Peršić Kovač, prof., «Djelatnost ženskih društava u Koprivnici od kraja 19. stoljeća do 1941. godine».

Treća cjelina znanstvenog skupa je bila «Žene u zdravstvu i obrazovanju (moderatorica: mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina)», a u njoj su izlaganja imali :

  • dr. med. Krešimir Švarc, «Osvrt na razvoj sestrinstva u Koprivnici»,
  • dr. med. Sanja Švarc-Janjanin, «Udio nekolicine liječnica u novijoj povijesti koprivničke medicine»
  • Ivan Peklić, prof., «Prosvjetne djelatnice iz Podravine (1890.-1950.)».

Slijedilo je predstavljanje 3. broja časopisa Ekonomska i ekohistorija o kojem je govorila njegova urednica prof. dr. Mira Kolar, 12. broja časopisa Podravina čije je sadržaj predstavio tajnik uredništva Petar Feletar, prof., dok je 21. broj glasila Povijesnog društva Koprivnica Scientia Podraviana predstavio član njegovog uredništva Hrvoje Petrić.
Znanstveni skup je završio posljednjom, četvrtom, cjelinom «Žene i rat» koju je moderirala Vesna Peršić Kovač, prof. U njoj su održana dva priopćenja Maja Blažek, «Žena koprivničke Podravine u vrtlogu Drugog svjetskog rata – emancipacija i uloga u ideološkoj propagandi» te Mr. sc. Terezija Salajpal, «Zatomljivanje tuge žena Podravine nakon Drugoga svjetskog rata i poraća». Na kraju skupa je održana završna rasprava.

Znanstveni skup su pomogli Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Grad Koprivnica, Izdavačka kuća Meridijani i Koprivničko-križevačka županija. Organizacijski odbor znanstvenog skupa su činili prof. dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijević, Ružica Špoljar, Maja Blažek i mr. sc. Hrvoje Petrić (predsjednik).

Hrvoje Petric
About Hrvoje Petric (89 Articles)
Rođen 1972. u Koprivnici. Završio studij geografije i povijesti u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 2001. Stručno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Izraelu. Doktorirao 2008. u Zagrebu. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autor je brojnih radova. Za svoj je rad nagrađivan. Predsjednik je Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju. Urednik je znanstvenih časopisa «Ekonomska i ekohistorija» i „Podravina“. Izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti iz predmeta: Ekohistorija, Ekonomska historija, Hasburška Monarhija: imperijalna baština te Europske regije i hrvatska povijest ranoga novog vijeka.