Novo:

Zbornik “Lucius” poseban tematski broj “Povijest nacionalnih manjina u Hrvatskoj”

Na studentima povijesti, a kasnije diplomiranim povjesničarima jest da pišu i pripovijedaju. Pisanje i pripovijedanje o zadanim temama osnovni su temelji ovoga zanata. Upravo je to jedan od razloga zašto Zbornik Lucius, kojega izdaje Društvo studenata povijesti "Ivan Lučić-Lucius" Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, izlazi već dugi niz godina. Kako se onda javila želja za posebnim tematskim brojem? U akademskoj godini 2012/2013 na Hrvatskim studijima studenti su mogli upisati kolegij pod nazivom "Povijest nacionalnih manjina u Hrvatskoj" kojega je predavala dr. Ljiljana Dobrovšak s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar". Studenti u punini svoje životne znatiželje pokazali su dobar odaziv, ali i želju za konstruktivnom raspravom.

No, kako kolegij ne bi ostao samo na popisu izbornih kolegija, a rasprave i faktografski podaci samo unutar predavanja, Društvo studenata odlučilo je poduprijeti snažnu želju dr. Dobrovšak i studenata u objavi novih spoznaja. Na početku priče bilo je više radova od sada izloženih devet. Sigurno se pitate zašto? Odgovor je jako jednostavan. Pod uredničkom palicom nisu svi uspjeli u zadanom roku ispuniti zadano, što je sigurno svim povjesničarima poznato – vječna borba s rokovima i uredništvom. To nas nije omelo da ipak plodove rada objavimo i na taj način potaknemo daljnje istraživanje ove tematike jer ona zaslužuje svoje sjajno mjesto u historiografiji. Na kraju zajedničkoga rada glavne urednice dr. Ljiljane Dobrovšak, uredništva: Mateje Maljuge, Matea Bunoze i Matee Jalžečić te recenzija dr. Filipa Škiljana i dr. Vlatke Dugački pred čitateljima se nalazi 242 stranice vrijednoga rada.

Zbornik sadrži radove o devet nacionalnih manjina: češka, mađarska, makedonska, muslimanska/bošnjačka, njemačka, ruska, rusinska, talijanska i ukrajinska nacionalna manjina. Još veća vrijednost radova su intevjui s pripadnicima nacionalnih manjina koje su prikupili autori radova. Autorica Matea Pranjić započinje Zbornik pod nazivom “Česi” u kojemu će čitatelj moći saznati kako su Česi dolazili u hrvatske krajeve, kada je počelo njihovo sustavno naseljavanje, njihov položaj i brojčano stanje. Osim toga saznat ćemo i gdje se oni zemljopisno nalaze. “Mađari” autorice Marine Junger drugi je rad u nastavku Zbornika kroz koji je obrađen položaj mađarske nacionalne manjine, naseljavanje, razdoblje Prvog i Drugog svjetskog rata, ali i statistički podaci vezani uz njih. Treći rad, pod naslovom “Makedonci” autorice Barbare Vuković donosi stoljetnu vezu između Hrvata i Makedonaca, broj Makedonaca u Hrvatskoj, ali i popis makedonskog stanovništa od 1931. godine do 2011. godine. Mateja Maljuga autorica je četvrtog rada “Muslimani/Bošnjaci” koja prikazuje njihov dolazak na ova područja, demografska kretanja, ali i pod kojim su se imenom izjašnjavali. Peti rad, pod naslovom “Nijemci” autora Daniela Molnara prati sudbinu njemačke nacionalne manjine koja je ostavila duboki trag na ovom prostoru, a rad donosi njihov tijek doseljavanja, utjecaj na svakodnevnicu te njihov položaj za i nakon Drugog svjetskog rata. Danijela Jakubec autorica je šestog rada pod naslovom “Rusi” koji obrađuje njihovo doseljavanje, organizaciju, pravni status i njihov položaj u 20. stoljeću. Sedmi rad, pod nazivom “Rusini” autorice Ines Kokor donosi jednu zanimljivu temu, a to je povijesna pozadina Rusina, njihov odnos s Ukrajincima i broj Rusina u Hrvatskoj. “Talijani” naziv je osmoga po redu rada koji dolazi iz ruku autora Mateaa Bunoze u kojemu mladi autor pokušava približiti povijesnu pozadinu talijanske nacionalne manjine, kao primjerice njihov položaj u Moslavini te općenito njihov položaj u 20. stoljeću. Deveti, ujedno i zadnji rad ovoga Zbornika, pod nazivom “Ukrajinci” autora Leona Bošnjaka na sličan način kao prethodni radovi donosi povijesni razvoj, njihovo prožimanje s Hrvatima te njihove povijesne okolnosti isprepletene s Ukrajincima.

Zbornik radova premijerno je predstavljen u Knjižnici Hrvatskih studija, 16. ožujka 2015. godine, a predstavili su ga glavna urednica dr. Ljiljana Dobrovšak, uredništvo u sastavu: Mateja Maljuga, Mateo Bunoza i Matea Jalžečić, a pridružila se dr. Ivana Žebec Šilj koja je prisutnoj publici predstavila radove i njihove posebnosti. Na kraju ovoga kratkoga izvješća, trebali bi istaknuti službeni moto Europske unije koji je prihvaćen 2000. godine, a on glasi: “Ujedinjeni u različitosti”. Na tome tragu, studenti su željeli pokazati ne samo povijesnu pozadinu manjina u Hrvatskoj, nego i njihovu veliku važnost za našu zajedničku budućnost.

Matea Jalžečić
About Matea Jalžečić (3 Articles)
Magistar edukacija povijesti i magistar edukacije kroatologije, diplomirala na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Kao studentica aktivna sudionica Društva studenata povijesti "Ivan Lučić-Lucius". Erasmus razmjena pri Sveučilištu u Heidelbergu. Danas prati historiografiju i uživa u prirodi.