Novo:

Zanimljiva povijest – razgovor s Goranom Đurđevićem

Razgovor s idejnim autorom projekta Zanimljiva povijest

"Zanimljiva povijest" projekt je Gorana Đurđevića uz suradnju Darka Taborskog i Tonija Miluna s ciljem prezentiranja nastavnih sadržaja školskog predmeta Povijesti putem video klipova. Prvi video uratci su objavljeni prije nekoliko dana i odmah smo uhvatili priliku za razgovor s inicijatorom projekta.

Kolega Đurđeviću, čini mi se da ste u relativno kratkom vremenu što ste u ulozi učitelja povijesti već duboki ušli u mnogobrojne aktivnosti vezane u obrazovanje i našu struku. Molim vas da se samo ukratko predstavite.

Moja aktivnost u struci je počela puno prije od ulaska u razred kao nastavnika. Završio sam preddiplomski i diplomski studij povijesti i arheologije na Sveučilištu u Zadru. Tijekom studija sam bio stipendist MZOS-a, dvostruki dobitnik Rektorove nagrade i dva puta sam bio finalist Top stipendije. Početkom ove godine sam primio nagradu Hrvatske udruge nastavnika povijesti 2015. za projekte i popularizaciju povijesti i Prvog svjetskog rata. Autor sam više znanstvenih i stručnih radova i nekoliko prikaza knjiga. Sudionik nekoliko međunarodnih konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu (Slovenija, Italija, Njemačka, Makedonija, Portugal, Francuska, Bugarska itd.). Urednik više časopisa (Gim 1699, Rostra) i publikacija (Priručnik kvalitete, Programska knjižica Festivala znanosti u Požegi, Strana imena u historiografiji, nekoliko okruglih stolova koji su u tisku). Član Međunarodnog uredničkog vijeća časopisa Ekonomska i ekohistorija, član Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju i Europskog društva za ekohistoriju (ESEH), kao i Hrvatskog arheološkog društva (HAD), Hrvatskog društva za kvalitetu (HDK), Hrvatske udruge nastavnika povijesti (HUNP), Mreže istraživača srednjovjekovlja srednje Europe (MECERN) te osnivač Ekohistorijskog kružoka na Sveučilištu u Zadru. Predsjednik organizacijskog odbora Međunarodne virtualne ekohistorijske konferencije (IVEHC). Sudjelovao sam u više okruglih stolova i rasprava te održao nekoliko javnih predavanja. Kao učitelj povijesti – pripravnik u OŠ Antuna Kanižlića u Požegi, surađivao sam s Parkom prirode Papuk, APP turizmom, Konzervatorskim odjelom u Požegi, POU Obris. Trenutno radno mjesto mi je učitelj povijesti u OŠ Antuna Kanižlića u Požegi, a uz to sam vanjski suradnik Veleučilišta u Požegi za ak.g.2015./2016. Trenutno radim na tri projekta – Jesu li se naši preci bojali prirode?, Skriveno djetinjstvo i Zanimljiva povijest, a u pripremi su još dva projekta.

Uz rad u razredu vaše se ime pojavljivalo i uz aktivnosti Povijesnog društva Požega. Kakva je vaša uloga u tom društvu?

Bio sam jedan od osnivača Povijesnog društva Požega te dvogodišnji predsjednik u mandatu 2013.-2015. Sad sam član PDP-a. Organizirao sam sa suradnicima dvije Zimske škole arheologije, dvije Ljetne škole povijesti, dva Festivala znanosti u Požegi i okolici, Kliofest u Požegi, simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Josip Kunkera i prošlost čaglinskog kraja, srednjovjekovnu manifestaciju Castrum de Posega, okrugli stol Dubravka Sokač Štimac i arheologija Požeške kotline, nekoliko putovanja, javnih predavanja, predstavljanja knjiga. Ukupno smo imali 650 sati aktivnosti u dvije godine.

Obzirom na dosadašnje iskustvo iz učionice kakva su vaša iskustva rada. Što su dobre i što su loše strane života učitelja povijesti?

Budući da sam optimist, krenut ću s dobrim stranama. Mislim da učitelj povijest ima veliku ulogu u životu učenika jer je povijest učiteljica života što znači da moramo učenike osposobiti za kritičko razmišljanje, humanizam i demokratski način djelovanja te što je još važnije uvažanje različitosti jer kako kaže geslo EU: Ujedinjeni u različitostima. To je važna korist nastave povijesti. Također, povijest je sveobuhvatna pa vjerujem da svaki učenik može naći dio povijesti koja ga zanima. Za neke će to biti povijest mode, povijest James Bonda, za druge povijest žena ili povijest tehnologije, za treće povijest emocija ili povijest okoliša. Povijest čini značajan dio popularne kulture pa učenicima može biti i dodatno zanimljiva. Od negativnih aspekata definitivno smatram prevelik utjecaj činjenica (ne isključujem činjenice kao temeljno polazište za rasprave i zaključke, dapače, važno je znati podatke da ih se obrađivalo) koje često nemaju svrhu, zatim zatvoreni kurikulum koji ne nudi autonomiju nastavnicima u izučavanju gore navedenih disciplina u sklopu povijesti ili zavičajne povijesti, a istovremeno je pretrpan gradivom što nikako nije dobro jer treba određeni broj sati za usvajanje gradiva i ponavljanje.

Vaša najnovija aktivnost tj. projekt je snimanje video klipova za nastavu povijesti. Možete li pojasniti što je projekt „Zanimljiva povijest“?

Projekt Zanimljiva povijest je projekt serije videa koji radim u suradnji s Darko Taborskim iz Studija Rec. Dragi kolega i matematička Youtube legenda Toni Milun svojim je savjetima učinio projekt kvalitetnijim tako da je i on jedan od suradnika. Dakle, cilj je napraviti što više kratkih videa (do 5 minuta) koji prate nastavno gradivo od 5. do 8. razreda. Već smo postavili četiri videa, a slijede i drugi.

Što u stvari znači ta ideja “zanimljiva povijest”? Kako nastavnici mogu približiti povijest učenicima?

Zanimljiva povijest je naziv projekta. Odabrao sam ga jer smatram da povijest uistinu može biti zanimljiva. Naime, česte su predodžbe povijesti kao dosadne ili vezane isključivo uz bubanje napamet činjenica. Korištenjem videa, multimedije, animacije svakako ćemo povećati zanimljivost projekta.

Smatram da se povijest može približiti na nekoliko načina. Prije svega, aktualizacija. Učenici prate suvremeni svijet oko sebe te imaju informacije o izbjeglicama, izborima koji slijede, štrajku prosvjetara itd. Brojne povijesne teme direktno koreliraju sa sadašnjom situacijom (npr. odnos prema Židovima u praskozorje Drugog svjetskog rata, položaj radnika potkraj 19. stoljeća, izbori u Hrvatskoj 1861. g.). Drugo, popularna kultura (James Bond i Hladni rat, filmovi i knjige o Vijetnamu, Drugom svjetskom ratu), a zatim i korelacija (npr. česta su djela iz lektire o povijesnim temama – grčki mitovi, Seljačka buna, Ilirski pokret, Prvi svjetski rat; zatim likovna i glazbena djela koja vizualiziraju prošlost). Jasno je da sve ne stignemo na vlastitom satu, ali učenike treba podsjećati da su to radili na drugom satu i povezati u cjelinu. Teme kao što su renesansa ili romantizam ili Hladni rat definitivno nisu samo povezane s povijesti. Volim naglasiti da je nastavnički posao veoma kreativan bez obzira na sve probleme s kojima se susrećemo i koji pokušavaju ograničiti tu kreativnost. Na nastavnici ili nastavniku je da povijest učini dostupnom učenicima.

Koje ste teme do sada obradili i kakvi su planovi za daljni rad?

Dosad smo obradili Što je povijest i Uzroci i posljedice povijesnih događaaja za pete razrede i Prosvjetiteljstvo i Prva industrijska revolucija za sedme razrede. Planiramo kompletnu prapovijest (od starijeg kamenog doba do željeznog doba) i računanje vremena za pete, te Habsburšku Monarhiju, Postanak i razvoj SAD-a i cijelu Francusku revoluciju. To će kroz koji tjedan biti na netu. Tijekom školske godine nadam se da ćemo imati videe za cijelo gradivo 5., 6. i 7. razreda.

Kakve su općenite karakteristike i općeniti scenarij videa? Kako ste odabrali dužinu videa? Kako pripremate scenarij?

Svaki se video sastoji od tri dijela. U uvodnom se dijelu predstavljam i najavljujem temu. Zatim objasnim glavne pojmove i procese, a na kraju postavim nekoliko pitanja za učenike. Odgovore mi učenike mogu poslati na mail zanimljiva.povijest@gmail.com ili na Facebook stranicu Zanimljiva povijest. Što se tiče dužine videa, išli smo idejom da ne budu duži od prosječnog spota. Scenarij pak ovisi o mogućnostima jer snimamo u Požegi pa smo svjesni čega imamo (za prosvjetiteljstvo je jedini odabir Gradska knjižnica, a za video o Habsburzima katedrala Svete Terezije). Za neke videe još nemamo ideju jer nemamo lokacije (npr. Sumer). Jednom kad budemo dobili sredstva, otputovat ćemo na neka mjesta pa će videi biti i bolji. Trenutno sve radimo Darko i ja potpuno volonterski.

Gledajući na to da su video klipovi namijenjeni učenicima osnovne škole koji su kriteriji odabira teme i količine informacija koje prenosite?

Teme prate nastavne jedinice. Što se tiče informacija, plan da videi budu jednostavni jer su namijenjeni djeci. Dakle, bez suvišnih i nepoznatih riječi, samo ono osnovno i pokušavam povezati gradivo i objasniti. Ponekad koristim primjere koji nisu vezani uz povijest, nego uz svakodnevni život jer će tako učenici bolje shvatiti. U šustini iz svoje pripreme za nastavni sat uzimam najvažnije pojmove i onda ih oblikujem za video.

Na kraju svakog videa postavljate pitanja. Možete malo pojasniti kakva su očekivanja glede povratne informacije tj primanja odgovora?

Odgovore mi učenike mogu poslati na mail zanimljiva.povijest@gmail.com ili na Facebook stranicu Zanimljiva povijest. Ideja je da učenici rade i samostalno nakon što pogledaju video. Osim toga, na ovaj način nudim im samoprovjeru, ali i dodatnu pomoć za učenje jer sam na raspolaganju na navedenom mailu.

Možete li preporučiti nastavnicima kako vaše video klipove mogu iskoristiti u svojoj nastavi?

Zašto sam uopće počeo snimati? Dakle, moja je ideja bila da učenici koji izostaju s mog sata dobiju skraćeni pregled nastavne jedinice, a da to ne bude samo prepisivanje tuđih bilježaka. Zato mislim da nastavnici mogu sugerirati djeci koja izostaju da bace pogled na videe i pohvataju osnovne stvari. Nažalost, često se ne stignemo baviti djecom koja imaju izostanke jer nas gradivo pritišće pa je ovo mala pomoć. Uz to, kolege mogu videe koristiti na ponavljanju tijekom uvodnog i završnog dijela sata (videi traju najviše 5 minuta) ili na satovima ponavljanja, a vjerujem da mogu davati videe i za domaći rad. Također, videi su jednostavni i široko dostupni što omogućuje i korištenje za djecu s posebnim potrebama ili učenike slabije iz povijesti. Uvijek mogu više puta pogledati, zastati ili prepisati dio. Budući da su na Youtubeu, cjelokupna javnost ih može koristiti.

Jesu li stigle prve reakcije na objavljene materijale?

Prve reakcije su većinom od poznatih ljudi. Pozitivne su jer smatraju da je korisno djeci, ali i zainteresiranoj javnosti. Reakcije su došle i od učenika i od nastavnika. Kao pozitivna stvar jedna je renomirana izdavačka kuća pokazala interes za videe i uključivanje u svoje nastavne materijale. Vidjet ćemo kako će se dalje razvijati. Očekujem da će se javiti i nepoznati ljudi (učenici i nastavnici). Moje mišljenje je da videi mogu biti još bolji i dinamičniji. Još ćemo dorađivati scenarije, snimanja, ali i glavni glumac mora još peći zanat (hahaha).

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (209 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

1 Comment on Zanimljiva povijest – razgovor s Goranom Đurđevićem

  1. Gledam li metodički postoji znatna razlika u primjeni Tonijeva modela u povijesti. On može za pojašnjavanje matematike koristiti pristup gdje je on centar priče jer pojašnjava zadatak. Korištenje istog modela za povijest nije toliko preporučljivo. Moja preporuka je aktivno korištenje videa u kojem su učenici kreatori. Najednostavniji model je tzv. paper slide o kojem sam govorio tijekom Ljetne škole povijesti u Požegi, a ti si to onda uspješno koristio u sklopu projekta o ekohistoriji.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*