Novo:

Vizija moderne škole

Prije analize navedenog naslova smatram da treba poći od neke osnove bez koje nije moguće graditi modernu školu budućnosti, ili pisati ovaj članak.

  1. Razredi ne smiju imati više od 20 učenika, zbog mogućnosti individualnog pristupa i rada.
  2. Dužnosti prava i obveze moraju se jednako odnositi na učitelje, na učenike i na roditelje, ali i na nadležne institucije.
U sadašnjoj situaciji učitelji imaju dužnosti i obveze bez prava, a učenici samo prava bez  dužnosti i obveza. Takva zakonska regulativa je nužna zbog kvalitete škole, učenja i ostvarenja društva znanja.

U suvremenom postindustrijskom društvu profesionalna uloga ućitelja će biti izmjenjena i on neće biti službenik s zadaćom da ostvaruje tuđe ideje i upute već    da bude profesionalac koji će biti kreativan i kritički orjentiran na stalno istraživanje,  a škola će biti zajedničko mjesto učenja djece i odraslih. Uspješnost odgojnih i obrazovnih sadržaja ovisiće od uspješne komunikacije s učenikom.

U takvim okolnostima moraće se poštivati zahtjevi postindustrijskog društva:

  1. Tržiste skupa s proizvodnjom će biti vrlo promjenljivo.
  2. Inovacije i napredne tehnologije će biti pokretač razvoja
  3. Uvažavanje ekološke ravnoteže
  4. Proizvodnja će biti automatizirana, što će značiti čestu promjena posla i stalna prilagodljivost, a to uključuje sve više značaj cjeloživotnog obrazovanja.
  5. Zbog upotrebe računala posao će biti složen i zanimljiv, a osobni uspjeh i uspješnost proizvodnje će ovisiti o našoj kreativnosti i našim idejama. U tom smislu poticanje kritičkog promišljanja u školi je osnova za nove ideje.
  6. Bićemo društvo koje uči u kojem je važan timski rad i najveći kapital postaje znanje tj: ljudi su kapital.

Institucije.ustanove, učitelji, učenici i roditelji moraju brzo shvatiti da tradicionalni način obrazovanja se ne može više nositi s novom stvarnošću.
Promjena je jako puno ali treba naglasiti da se više ne proizvodi toliko pomoću ljudi  već pomoću informacija, računalima, automatizacijom i robotima.Zbog toga će se u budućnosti količina radne snage stalno smanjivati.

Društvo znanja je dovelo do razvoja informacijske tehnologije i razvijene zemlje su shvatile da daljni ekonomski uspjeh ovisi  o promjeni školskog sustava i ulaganju u cjeloživotno obrazovanje zbog brze izmjene suvremene tehnologije

Inovacije u razredu s nužne kako u samom načinu prenošenja znanja, tako i u spoznaji da učitelji u svakom trenutku znaju što čovjek ne smije biti, što zahtjeva sadašnjost i kakvog čovjeka očekuje budućnost. Smatram da moderna škola treba  biti fleksibilna i sposobna da svoje potencijale mijenja kao što su organizacijskii mehanizmi, materijalni i nastavnički, ali u skladu s razvojem društva.

U skladu s razvojem društva školu možemo podijeliti u nekoliko grupa koje čine zajedničku cjelinu:

  1. Stvaralačka škola ima za cilj osim prenošenja znanja učenicima omogućiti usvajenje tog znanja uz  primjenu multimedije u nastavi te na osnovu tog znanja uspješno komunicirati i kreirati osobno mišljenje, kroz ponavljanje kao kritičko promišljanje.
    Moderna škola treba poticati i razvijati talente učenike tako da se osoba razvija u svom smjeru  postigne razinu znanja  s kojim je najviše sposobna djelovati u praksi.
    Ako moderna škola bude poticala i razvijala talente i one kompetencije za što je pojedinac sposoban dobićemo u budućnosti vrhunske stručnjake u svim područjima i na taj način biti konkurentni na sjetskom ili globalnom tržištu.
    Organizacija nastave kao izborna,fakultativna,dodatna ili dopunska je usmjerena prema pojedincu i njegovim potrebama. Učenici trebaju između ostalog i učiti:

    • Učiti kako učiti i znati da je škola mjesto gdje se uči 24 sata dnevno
    • Učiti kako misliti te biti istovremeno i nastavnik i učenik
    • Učiti kako biti vlastiti kreator svoje budućnosti
  2. Inovacije
    Osmišljavanje novih tehnologija su uvijek obavljali daroviti pojedinci koji su se javljali u svim vremenima.
    Danas treba sustavno kroz moderan školski sustav raditi na stvaranju darovitih pojedinaca.
    Obrazovanje je u stvari ulaganje u ljude i to postaje najvažnija investicija kapitala, pa koristimo pojmove ljudski kapital ili ljudski resursi.
    Primjenom interneta osim obvezne djelatnosti škola može biti i uslužna djelatnost i omogućiti učenicima, roditeljima i ostalim subjektima da se dođe do informacija i razmjene informacija 24 sata na dan, a takva primjena interneta nas vodi u društvo koje uči.
    Učitelji moraju imati određenu vrstu autonomije jer samo tako mogu razviti,ostvariti i pokazati svoje stvaralačke i kreativne sposobnosti, koje će prenijeti na učenika.
  3. Europska škola znači uvođenje Europske dimenzije obrazovanja i obrazovanje za ljudska prava i demokkratsko građanstvo.Isto tako upravljanje školom se mora spustiti do same škole i dati joj veću autonomiju, jer svaka je specifična i ima svoje zahtjeve i potrebe.U promjeni za modernu školu sudjeluju učenik,roditelj i nastavnik.
    Suvremena organizacija škole zahtijeva školski menadžment i drugačiju ulogu perdagoško psihološke službe i ravnateja škole.
    Projekti škole moraju biti dinamičan sustav s povratnim djelovanjem i informacijom.
    U takvom dinamičnom sustavu posebno mjesto zauzima praćenje i vrednovanje učenika i učitelja, te sam rejting škole.
  4. Škola u okruženju živi u interakciji i međudjelovanjem s znanosti, tehnologijom, kulturom i ekologijom.
    Moderna škola je otvorena prema sredini koja ima utjecaj na školu i obratno,jer uzajamno funkcioniraju u ravnopravnim odnosima.
  5. Uvođenje novih nastavnih tehnologija i znanja treba podići kvalitetu i efikasnost odgojno obrazovnog rada.
    Reforma škole je metodički pristup promjenama koje mijenjaju postojeću strukturu škole i njezin novi ustroj u racionalnu i efikasnu strukturu s ciljem da nova škola postigne produktivnost i kvalitet.
    Ovdje se radi o dužem procesu i transformaciji kombinaijom tradioionalnih vrijednosti s provjerenim inovacijskim elementima. To znači da svaki segment stare strukture podlježe preispitivanju. Doli dijelovi koji izdrže racionalnu i objektivnu kritiku ugrađuju se u istoj ili izmjenjenoj funkciji u novu strukturu škole, aoni elementi koji su pasivni, nedovoljno efikasni otklanjaju se i zamjenjuju  novim.
    Ovakvim metodičkim pristupom mijenjamo školu da ne remetimo rad u nastavi već da ti prelazni procesi unapređuju odgoj i obrazovanje u modernoj školi.

Promijenjena uloga učenika  učitelja i roditelja

Umjesto vođenja učitelji koordiniraju nastavom i prate učenike u njihovom individualnom procesu učenja. Oni pripremaju radnu okolinu, prikupljaju, donose i uvijek nanovo nadopnjavaju sredstva za rad, pomažu učenicima na upit, motiviraju razred .Učenici se uče svoje individualne sposobnosti realno ocjeniti i posvjedočuju se da rezultat njihova rada ovisni o njihovu angažmanu, timskim sposobnostima  i samodisciplini. Odnos učitelj – učenik obilježen je prijateljskim partnerskim zajedništvom.

Jedan od  prijedloga i vizija reforme obrazovanja koji se odnosi na  moderne škole bi trebao poćeti s uvažavanjem  mišljenja svih roditelja i učenika te uzeti u obzir da se nastavni proces provodi što je više moguće interaktivno.U  takvim okolnostima se kreativnost, individualnost, raznolikost i posebni talenti učenika ohrabruju i koriste se za motiviranje nastavnog procesa. To znači da uvažavanjem osobnosti i prava pojedinca škola treba poticati i razvijati one kompetencije i sposobnosti za koje je dijete nadareno ili sposobno.

Moderna škola bi bila: škola znanosti, škola književnosti, škola umjetnosti i škola sporta.
U tom smislu bi se školski prostor drugačije koristio i dao učenicima na raspolaganje da ga koriste u kreativne svrhe za razvoj svojih talenata. Npr: dvorana za tjelesni osim za sport mogla bi biti i dječije kazalište gdje bi učenici sami režirali, glumili, plesali itd, a blagovaonica mjesto gje se uči pripremati zdravu hranu po izboru djece.

Nadalje ako želimo da nasilje u školama ne postane kraj odgoja i da loš odgoj ne postane nasilje među djecom, u obitelji i na ulici, onda svakako se treba zalagati za stvaranje sustavnog pozitivnog ozračja i mentalnog zdravlja u školama i obiteljima.

Roditeljie moramo učiniti suradnicima u odgoju i obrazovanju djece te s njima kontinuirano razgovarati i educirati ih kroz različite preventivne programe.
To je puno lakše od pisanja žalbi,tužbi ili nekih peticija.

Promjene i procese u školskom sustavu trebaju pratiti promjene organizacijske kulture, tako da se stručnim pitanjima bave oni koji su profesionalno kompetentni i koji se stalno stručno usavršavaju za rad s djecom i mladima.

Ukoliko se  djelatnost odgoja i obrazovanja bude temeljila na općeljudskim naćelima,uvijek će se imati sposobnost donošenja mudrih odluka i djelovati u cilju koji će hrvatsku uvesti u Europu.

Za ravnatelje

  • Dati učiteljima veću osobnu i timsku odgovornost
  • Omogućiti učiteljima kvalitetno stručno usavršavanje
  • Nagraditi i motivirati fleksibilne,vrijedne i kreativne učitelje
  • Voditi školu kao zajednički tim.

Poznato je da je nužna profesionalizacija ravnatelja jer menadžment i vodstvo bitno utječu na kvalitetu odgojno obrazovnog procesa i njegove rezultate tj:na rad učitelja i postignuća učenika.Smatram da je potrebna određena profesionalizacija prije preuzimanja takvih funkcija a to predviđa i Europska unija (Key Competencies, 2002.) možda kao specijalistički stručni poslijediplomski studij, te stalno stručno usavršavanje prema standardima EU.

About Miro Matijas (3 Articles)
Oženjen je i otac dvoje djece. Već 15 godina radi kao profesor tehnike i informatike, a naknadno je završio filozofiju na Filozofskom fakultetu družbe Isusove. Trenutno završava magisterij na Fakultetu političkih znanosti iz područja međunarodnih odnosa. U svom dosadašnjem radu nekoliko je puta predstavljao Hrvatsku na svjetskim izložbama inovacija kao mentor učenicima, te je osvojio značajne nagrade i priznanja. Osim inovacija bavi se i dokumentarnim filmom. Piše članke za “Školske novine” i trenutno radi na udžbeniku “Etika i demokracija” u nakladi Školske knjige.