Novo:

Virtualna povijest uz profesora Uzeirbegovića

Razgovori s nastavnicima povijesti

Poučavanje povijesti bez obzira na nastavni program, kurikulum ili opremljenost škole prije svega ovisi o nadahnutim i kvalitetnim nastavnicima. Ove godine započinjemo seriju razgovora pod zajedničkim nazivom "Naši nastavnici povijesti". Prvi gost nam je zagrebački profesor Hano Uzeirbegović iz Hotelijersko-turističke škole.

Prije nekoliko tjedana primjetio sam pojavljivanje Vas i vaših učenika u obrazovnom programu HRT-a. Tom ste prilikom u kratkom prilogu pričali o meni vrlo zanimljivim temama upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije u poučavanju Povijesti. Možete li ukratko za one koji nisu gledali emisiju „Prometej“ pojasniti o čemu se zapravo radilo?

U emisiji se govorilo o novom projektu koji sam započeo ove godine. Radi se o novom pristupu obrazovanju pod nazivom Virtualna povijest. To je fakultativni predmet u kojem za svladavanje sadržaja iz povijesti koristimo suvremene tehnologije. Projekt je specifičan jer za učenje koristimo tehnologiju koja primarno nije namijenjena obrazovanju, ali je vrlo interesantna učenicima. Cilj ovakvog pristupa nastavi je približiti nastavni sadržaj učenicima na njima zanimljiv način, potaknuti ih da sami istražuju i modernizirati nastavni proces.

Dakle radi se o fakultativnoj nastavi? Koliko često se sastajete s učenicima? Koliko je velika grupa? Kakvi su uvjeti rada u vašoj školi – radite li u svom kabinetu ili se služite informatičkom radionicom?

Tako je, to je fakultativni predmet koji bi trebao doprinijeti razvoju korištenja IKT-a u nastavi društvenih predmeta. Za sada imamo grupu u kojoj sudjeluje 15-ak učenika, iako je zainteresiranost puno veća. Sastajemo se svaki drugi tjedan od 19 do 21 sat, a koristimo informatičku radionicu. Nastavni sat je organiziran na način da učenicima zadam temu koju moraju sami istražiti na samom satu, ali i kod kuće. Na učeniku je da izabere način istraživanja, hoće li pročitati neki tekst, pogledati neki dostupni medijski sadržaj ili slično. Takav pristup kod učenika budi znatiželju i želju za istraživanjem.

Kako učenici istražuju povijesne teme na internetu? Koriste li različite jezike? Koriste li Wikipediju? Imaju li već sami dovoljno razvijene sposobnosti informacijske pismenosti ili je kritički pristup informacijama na internetu nešto što zajedno radite?

Učenici na početku sata dobiju temu koju moraju svladati, a način na koji dođu do podataka nije mi bitan, važan je rezultat do kojeg dođu proučavanjem, a koji na kraju moraju prezentirati i objasniti prikupljeno znanje. Istina je, učenici se često koriste Wikipedijom, a najčešće je koriste kao alat za prikupljanje osnovnih informacija, kronologije ili sudionika nekog događaja. Od prvog susreta sa učenicima, upozoravam ih sa potencijalnim problemima korištenja tog sustava informacija i iz tog razloga, za svaku zadanu temu, moraju koristiti i druge alternativne izvore.

Smatram da učenici nemaju još dovoljno dobro razvijene sposobnosti za kritički pristup informacijama. Naime, svjesni su postojanja velikog broja informacija na internetu, vrlo brzo pronalaze informaciju, međutim kada je ta informacija po njihovim kriterijima dostatna, tu kod velikog broja učenika prestaje zainteresiranost za bilo kakvim daljnjim istraživanjem. U tom slučaju profesor ima veliku ulogu, pomoći učenicima prepoznavati, vrednovati i koristiti informacije. Na tome procesu bi se trebalo raditi od najranijih etapa školovanja. Kada se pojavi informacija za koju je potrebna analiza, analiziramo je i tumačimo zajedno.

Koje IKT uređaje koristite i kako ih koristite?

Koristimo sve što nam je dostupno, računala, tablete i mobitele, također i naočale za virtualnu stvarnost (VR) i VR kameru 360, različite SW aplikacije… Obzirom na interes učenika i mogućnosti koje pruža ovakav način učenja, razmatramo mogućnosti kako bi osigurali dodatna sredstva za rad.

Kao primjer ću navesti na koji način smo obrađivali temu stara Grčka u kojoj je zadatak bila izgradnja Parthenona, a koristili smo igru Minecraft. Učenici su prvo pronalazili i proučavali dostupne materijale o arhitekturi stare Grčke i Parthenonu, uglavnom na internet stranicama, a pri tome su aktivno učili o grčkoj arhitekturi, odnosima i načinu gradnje, npr. morali su preračunavati visinu i širinu stupova na veličinu Minecraft kocaka i sl. Uoči same gradnje, učenici su pomoću VR naočala proučili Parthenon sa svih strana, kako bi bolje razumjeli odnose u prostoru. Cijeli projekt je trajao 6 nastavnih sati, a nakon završetka, učenici su ponovno koristili VR naočale i uspoređivali ono što su napravili sa virtualnim prikazom Parthenona.

Koristite li mogućnost da učenici koriste vlastite pametne telefone?

Učenicima su dozvoljena sva tehnička pomagala od mobitela pa sve do računala i tableta. Takav pristup imam ne samo na fakultativnoj nastavi već i u redovnom programu. Smatram da suvremene generacije moraju moći koristiti sve tehnologije za prikupljanje informacija koje su im dostupne.

U novinskom prilogu, na HRT-u i u održanom predavanju „E- learning alati u nastavi povijesti“ govorite da je budućnost poučavanja Povijesti u igrifikaciji. Što to znači?

Današnji učenici u srednjim školama su od rođenja okruženi računalima, mobitelima i različitim aplikacijama, te se samim time mijenja i njihov način primanja informacija i učenja. U zadnjih 15 godina rada u školi, promatram na koji način uče i svladavaju gradivo, razgovaram s učenicima i došli smo do zaključka da većina njih provodi sve više vremena koristeći se različitim digitalnim pomagalima. To me potaknulo da se pozabavim sadržajima koje svakodnevno koriste i pronađem one koje možemo koristiti u nastavi. Tako smo došli i do korištenja igara, za koje smatram da svakako ima budućnost u obrazovanju zbog njihove raširenosti među mladom populacijom učenika.

Obzirom da su igre vrlo pojednostavljena stvarnost kako bi se postigla igrivost i obzirom da se radi o specifičnim interpretacijama povijesti mogu li se igre na neki način iskoristi i u redovnoj nastavi?

Danas ima dosta računalnih igara koje se mogu koristiti u redovnoj nastavi, dio tih igara je dostupan za korištenje i na internetu. Npr. ja sam u nastavi do sada koristio igre Mummy maker, Imperia online, Civilization, Minecraft, Rise of Venice itd. Naravno, korištenje igara mora biti uz strogi nadzor profesora odnosno, da bi se koristile igre u nastavi, profesor ih mora testirati i na temelju svojih iskustava vidjeti kako ih implementirati u nastavni proces. Osim toga problem može biti jezik obzirom su igre uobičajeno na engleskom jeziku, što može biti otežavajuće za učenike i profesore koji ne znaju engleski jezik.

Jesu li po vašem mišljenju nastavnici povijesti u Hrvatskoj spremni za porast korištenja IKT-a? Često se tu javlja rasprava „kokoš ili jaje“ u smislu trebamo li prvo čekati da se sve škole opreme ili krenuti s onim što imamo.

Mislim da postoji dovoljan broj kolega koji bi mogli svladavati nastavu na ovakav način, ali ipak postoji otpor u većem korištenju od IKT-a. Da bi koristili svu tu tehnologiju, treba se kontinuirano usavršavati i pratiti tehnološke napretke. Np. mi sada koristimo VR naočale, a na novom CES-u su već prezentirani novi i puno napredniji digitalni sadržaji, HW,.. Dok mi svladamo jednu novotariju i prilagodimo je nastavnom procesu, izađe već nekoliko novih. Danas se borimo sa pitanjem smiju li učenici koristiti mobitele za vrijeme sata ili ne, a na tržištu su već dostupni satovi i naočale koje učenici mogu koristiti, a mi profesori to ne možemo nadzirati.

S druge strane se moram posebno osvrnuti na pasivnost obrazovnog sustava, npr. sva natjecanja koja su vezana uz korištenje IKT-a u nastavi, vezana su u STEM područja. Nigdje u Hrvatskoj, a ni u drugim zemljama, nisam uspio pronaći natjecanje prilagođeno društvenim predmetima, već se prilagođava prirodnim predmetima. Primjerice i naša ISE zajednica svoja istraživanje temelji na prirodnim predmetima.

Koje igre koristite na fakultativnoj nastavi i što učenici iz njih uče?

Za svladavanje nastavnog gradiva koristim igre za koje procijenim da mogu poslužiti za kvalitetno svladavanje nastavnog sadržaja. Za primjer, igra Forge of empire je klasična strateška igra, vrlo slična serijalu Civilizacija. Uz pomoć te igre učenici mogu istraživati razvoj čovječanstva od prapovijesti do suvremenog doba . Također smo koristili online flash igru Mummy maker kod svladavanja nastavne teme zagrobnog života u starom Egiptu. Nakon završetaka igre, učenici su ‘prošetali’ Tutankamonovom grobnicom uz pomoć VR naočala. Za svladavanje tema iz stare Grčke smo koristili igru Minecraft, pomoću koje su učenici gradili grčki Parthenon.

Možete li još malo detaljnije pojasniti primjer igre Forge of Empire? Kažete da učenici mogu istraživati razvoj čovječanstva. Kako je to vidljivo? Što učenici zapravo rade u igri?

Htio bih istaknuti da je Forge of Empires igra koja dugo traje te bi se mogla koristiti u višegodišnjem periodu. Ona prati razvoj čovjeka od prapovijesti do suvremenih dana. Učenici u igri preuzimaju ulogu plemenskog vođe koji vodi svoju skupinu kroz različita povijesna razdoblja. Na taj način učenici mogu vizualno doživjeti ono što bi pročitali u knjigama ili na internetu.

Cilj mi je učenike motivirati za daljnje istraživanje razvoja ljudi u različitim povijesnim periodima kroz njihov angažman u igri. Isto tako želja mi je kod učenika razviti natjecateljski duh jer svatko od njih želi prvi dosegnuti novi „nivo“ i na taj način prvi vidjeti kako izgleda napredak u novo razdoblje. Naravno, učenik koji prvi prijeđe u novo razdoblje biva nagrađen. Bez obzira na natjecateljski dio igre učenici si uzajamno pomažu kada dođu do nekog problema ili primjerice posuđuju resurse da bi zajednički mogli priječi neku zapreku. Osim toga kroz igru želim povećati angažman učenika i potaknuti njegovu kreativnost. Kako se igra razvija učenici mogu vidjeli razlike npr. u gradnji kuća (od koliba do modernih zgrada), mogu vidjeli razlike u tipovima dostupnih resursa, proizvodnih jedinica, razlike u vojnim jedinicama. Može se pratiti povećanje broja stanovništva u različitim periodima, dostupnosti izgradnje nekih poznatih zgrada itd. Na taj način oni mogu sudjelovati u procesu istraživanja različitih razdoblja u povijesti.

Predstavlja li problem što su gotovo sve igre i aplikacije na engleskom jeziku?

Učenici su od malih nogu vezani uz digitalne sadržaje i oni se u tim sustavima jako dobro snalaze. Njima ne smeta što je cijeli sadržaj pretežno na engleskom jeziku, ali bi ipak naše institucije trebale biti zainteresirane da se započne sa izradom kvalitetnih digitalnih sadržaja i za društvene predmete na hrvatskom jeziku.

Imate i web stranicu „Povijest u nastavi“. Čemu služi ta stranica?

Primarno za promociju korištenja IKT u nastavi društvenih predmeta. Osim toga preko web stranice razmjenjujem iskustva i ideje o korištenju različitih pristupa u nastavi ali i otkrivati neke nove pristupe kao npr. priprema terenskih nastava uz pomoć virtualne stvarnosti i fotografija od 360 stupnjeva. Tako sam izradio jedu zanimljivu igru vezanu uz Historicizam u Zagrebu u kojoj učenici moraju proučavati fotografiju od 360 stupnjeva i odgovarati na postavljena pitanja. Mislim da je to jako dobar način pripreme učenika za terenske nastave. Isto tako na stranici se mogu naći „kratke šetnje” kroz zagrebački Oktogon, ali i kroz Institut za povijest. Stranica je još u izradi i polagano se gradi i nadopunjuje.

U biografiji Vam stoji da ste završili tečaj o tutorstvu u LMS-u Moodle. Koristite li ga sa svojim učenicima?

Već skoro 8 godina u redovnoj nastavi koristim Carnetov Loomen sustav, kao nadopunu klasičnog nastavnog sata. Unutar sustava sam omogućio učenicima pristup svim predavanjima koja prođemo na satu, prezentacijama i drugim materijalima. Učenici također imaju pristup za aktivno sudjelovanje kroz pisanje vlastitih blogova, wikij, igranje kratkih flash igara, npr križaljke s povijesnim pojmovima. Međutim, primijetio sam da učenici pomalo gube zainteresiranost i polet za ovakav način svladavanja gradiva, u odnosu na pristup koji koristimo u Virtualnoj povijesti.

Za čitatelje koji nisu toliko upoznati s platformom Moodle možete li pojasniti kako zapravo učenici koriste blog ili wiki u tom LMSu? Koje ishode tu ostvarujete te kako je korištenje vrednovano i usklađeno s nastavnim planom? Koriste li Moodle samo za fakultativnu ili i za redovnu nastavu?

Glavna ideja je bila da učenici sami kreiraju nastavni sadržaj putem blogova i wikija. Unutar sustava postavim pitanje „Non googleble“ i na taj način učenicima omogućim proces istraživanja. Prije nekih 5 godina učenici su bili vrlo zainteresirani za ovakav način svladavanja nastavnih sadržaja.

Na koji način koristite Facebook stranicu „Virtualna povijest“?

Facebook stranica trenutno služi kao novi medij za promociju korištenja IKT u nastavi povijesti.

Kad smo već kod Facebooka kakvo je vaše mišljenje o prijateljstvu nastavnika i učenika na toj mreži? Imate li u školi definirana pravila ili preporuke korištenja društvenih mreža?

Ne podržavam „druženje“ učenika i profesora na Facebooku: Smatram da to ipak nije primjereno. Ukoliko profesor želi komunicirati sa svojim učenicima putem te platforme uvijek može izraditi zajednicu, grupu ili stranicu na kojoj može objavljivati sve poruke za svoje učenike te na taj način koristiti Facebook u nastavi.

Zahvaljujem na razgovoru i puno uspjeha u daljnjem radu!

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (209 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*