Novo:

Viktor Hoffiller

Prof.dr.sc. Viktor Hoffiller, arheolog. Rodio se u Vinkovcima 19. veljače 1877. godine. Pučku školu i gimnaziju je završio u svom rodnom gradu. Završni ispit položio je 1895. godine, a zatim se uputio na sveučilište u Zagreb i Beč, gdje je studirao, uz carsku stipendiju, grčku i rimsku epigrafiju i arheologiju. Doktorirao je filozo­fiju u Beču 1900., nagrađen zlatnim prstenom Franje Josipa I.  Vraća se u zemlju 1901. i postaje kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu 1901. Godine 1914. je izab­ran za izvanrednog profesora na Filozofskom fakulte­tu u Zagrebu za klasičnu arheologiju. Poslije umirov­ljenja Brunšmida 1924. postaje redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu i direktor Arheološkog mu­zeja u Zagrebu sve do 1951. godine. Godine 1930. je postao dopisni član Jugoslavenske akademije, a isto­vremeno je bio redovni ili počasni član mnogih ar­heoloških instituta u zemlji i svijetu.

Jedno je vrije­me boravio zbog znanstvenih istraživanja u Bugar­skoj, Italiji i južnoj Francuskoj (1909/10). Svojim naučnim prilozima se javio u mnogim domaćim i stranim arheološkim časopisima: Brunschmidov zbornik, Bulićev zbornik, Zbornik radova FF u Zagrebu, Jahreshefte des Österreichischen archäologischen Institutes, Rassegna numismatica i drugim od 1903. do 1954. Veliki je doprinos dao našoj i svjetskoj arheologiji naučnom obradom svojih iskopavanja u Bijelom Brdu, Dalju, Vučedolu, S. Mitrovici, Sisku, Mirkovcima, Srijemskoj Mitrovici, Osijeku, Vinkovcima, Lici i na otoku Krku. Neka djela su mu: Thrački vojnik (1902), Antikne bronsane posude iz Hrvatske i Slavonije… (1904), Oprema rimskog vojnika…(1911), i brojna druga. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim kongresima arheologa od Rima i Bologne do Berlina i Atene, od 1906. do 1950. Od izložbi značajne su mu one iz 1925. povodom proslave 1000. obljetnice hrvatskog kraljevstva, 1935. Japodska izložba, i 1936. Etruščanska izložba u Zagrebu. Zalagao se za izgradnju nove zgrade Arheološkog muzeja u Zagrebu, ali nije uspio, preselio je Arheološki muzej iz Akademijine zgrade u Vranyczanyjevu palaču.

Kada je austrougarska vojska rekvirirala crkvena zvona u Hrvatskoj 1914. za potrebe izlijevanja novih topova, pregledao ih je oko 3000, za 2000 zapisao natpise, brojna zvona je spasio od taljenja (čuvaju se u zagrebačkom MUO). Tako je sačuvano i zvono s gimnazijske kapelice vinkovačke Gimnazije koje se danas čuva u Muzeju grada Vinkovaca. Godine 1943. je umirovljen od ustaških vlasti NDH zbog izjave njemačkom generalu E. Glaiseu von Hornstenauu u Zagrebu „…da će Njemačka izgubiti rat…“ i da ne da Hitleru stijeg i šah Fridricha II. Velikog iz zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu. Ipak je A. Pavelić sve to vratio A. Hitleru, a bio je ratni plijen „Trenkovih pandura“.

Poslije rata reaktiviran na Filozofskom fakultetu i Arheološkom muzeju u Zagrebu, nastavlja sa stručnim i znanstvenim radom iako oslabljenog vida, izborio je osamostaljenje arheološkog studija 1948. Umirovljen  ponovo 1951.

Umro je u Zagrebu 17. siječnja 1954. godine.

Josip Šarčević
About Josip Šarčević (171 Articles)
Rođen je 1949. godine u Bošnjacima. U rodnom mjestu je završio osnovnu školu i zatim gimnaziju u Županji. 1973. godine diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1974. godine radio je na Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima. Bio je sudionik Domovinskog rata. Posljednjih godina bavio se snimanjem video uradaka, pisanjem i kreiranjem online sadržaja za podučavanje povijesti. Nakon duge i teške bolesti preminuio je 28. prosinca 2009. godine.
Contact: Website