Novo:

Verulamium – St Alban (1. dio)

Grad St Alban smješten  je u jugozapadnom dijelu Velike Britanije u engleskoj pokrajini Hertfordshire, a u kontinuitetu postoji već više od 2 000 godina. Svoj razvoj započinje još u predrimsko doba, nastavlja ga tijekom rimskog perioda u Britaniji, tijekom srednjevjekovnog razdoblja pa sve do današnjih dana. U predrimsko vrijeme u blizini današnjeg grada pored rijeke Ver postojalo je naselje plemena Catuvellauni pod nazivom Verlamion što bi se moglo prevesti kao „naselje izvan močvara“. Verlamion je u tom predrimskom vremenu predstavljao zapravo vrlo rijetko naselje u UK koje je zabilježeno svojim imenom.

Pleme Catuvellauni pozornost Rima po prvi je puta privuklo u vrijeme Cezarove ekspedicije u Britaniju 55. i 54. godine pr. Kr.
Rimska je vlast na tome području bila uspostavljena početkom 1. st. p. Kr., a naselje se tijekom rimskog perioda razvijalo pod imenom Verulamium. Godine 50. p. Kr. Verulamium je dobio status romansko – britanskog municipija vjerojatno radi zahvale što su se okolna plemena relativno rano podvrgla Rimljanima. Naselje Verulamium navodi se i u Ptolomejovoj Geografiji. Oko naselja je 55. godine p. Kr. bio izgrađen prvi obrambeni sustav, no ta se obrana uskoro pokazala neadekvatnom posebice kada je rimski Verulamium, građen od drva, šiblja i blatom premazanih zidova, bio tijekom zime 60./61. p. Kr. napadnut tijekom pobune Icena od kraljice Boudice što je opisao i rimski povjesničar Tacit. U toj je pobuni Velulamium bio gotovo razoren no ipak se oporavio i nastavio svoj razvoj.

Godine 79. p. Kr. grad je dobio forum – od čijih ostataka potječe i jedan od rijetkih rimskih natpisa u Britaniji (vrijeme cara Tita) – i monumentalnu baziliku, a početkom II. stoljeća još se više širi unatoč čestim požarima koji su stanovnike primorali da drvo sve manje koriste kao građevni materijal.

Jedan od najznačajnijim vidljivih ostataka rimskog grada je rimsko kazalište – jedino u potpunosti iskopano kazalište iz perioda rimske Britanije. Kazalište je izgrađeno 150. godine p. Kr. i jedno je od ukupno šest kazališta iz perioda rimske Britanije. Oko 300. godine kazalište je moglo primiti oko 2 000 ljudi. Ostatci kazališta iskopani su 1847., a današnja iskapanja otkrivaju temelje rimskih trgovina, vila i svetišta iz I. stoljeća p. Kr. u njegovoj neposrednoj blizini. U kazalištu su bile izvođene dramske izvedbe i religijski obredi, a smatra se da gladijatorske igre nisu bile izvođene. Kazalište se može razgledati tijekom čitave godine od 10 do 17 (zimi do 16) sati, a cijena ulaznice je 3 ₤.

Ostatci rimskog kazališta

Ostatci rimskog kazališta

Ulaz na prostor rimskog kazališta

Ulaz na prostor rimskog kazališta

Tijekom III. i IV. stoljeća grad je bio važno trgovačko središte, možda najvažnije u rimskoj Britaniji, ali i važan administrativni centar sa veoma komfornim kućama, mozaicima i razvijene vodoopskrbe. Do IV. stoljeća Verulamium je bio treći po veličini grad rimske Britanije nakon Londiniuma (London) i Coriniuma (Cirencester). Od sredine IV. stoljeća grad je počeo stagnirati, a u razmaku od 450. do 500. godine p. Kr. završena je bila i njegova rimska okupacija.

Rekonstrukcija rimskog zida

Rekonstrukcija rimskog zida

Ostatci rimskog zida

Ostatci rimskog zida

Rimski zid

Rimski zid

Rimski zid

Rimski zid

U Verulamium parku smješten je Verulamium muzej i crkva St. Michaela.

Crkva Svetog Mihaela iz X. stoljeća

Crkva Svetog Mihaela iz X. stoljeća

Verulamium muzej otvoren je 1939. godine i predstavlja značajan izvor informacija o rimskom Verulamiumu te odlično prikazuje svakodnevni život rimskog grada. Muzej je otvoren svaki dan, a ulaznica iznosi 3,50 ₤. Muzej daje općenito mnogo informacija o naselju iz željeznog i rimskog doba i rimskoj povijesti u cjelini. Posebnost su veliki i odlično sačuvani mozaici, koji ujedno predstavljaju najljepše rimske mozaike pronađene izvan Sredozemlja.

Mozaik boga mora

Mozaik boga mora

U muzeju se mogu vidjeti brojni lončarski predmeti, nakit, oružje, novčići, mnogi alati za predenje i tkanje (igle, gumbi …), tesarski alati itd. što nam omogućava  detaljnu rekonstrukciju rimske svakodnevnice.

Verulamium muzej (rimska kuhinja, lončarstvo)

Verulamium muzej (rimska kuhinja, lončarstvo)

Verulamium muzej (rimska kuhinja, lončarstvo)

Verulamium muzej (rimska kuhinja, lončarstvo)

U jednoj jami izvan grada pronađeni su i ostatci rimske legionarske odjeće koji su izloženi u muzeju.

Ostatci legionarske odjeće

Ostatci legionarske odjeće

Posebno je zanimljiv  „Postumus“, naime, arheolozi su iskopali lijes u obliku školjke (simbol ponovnog rađanja) u kojem se nalazio sačuvani  kostur muškarca te je potom suvremenim metodama načinjena odlična rekonstrukcija njegovog lica.
Osobno, najljepši predmet u muzeju mala je brončana figura rimske božice Venere.

Figura Venere

Figura Venere

Muzej je doista nevjerojatan izvor informacija za rimsko razdoblje općenito te spada u red najboljih muzeja rimske povijesti u UK te je za svaku preporuku posjetiti ga.

Verulamium park

U prekrasnom Verulamium parku, nekoliko minuta hoda od Verulamium muzeja nalaze se ranije spomenuti ostaci rimskog zida i jedna nova zgrada u kojoj se besplatno mogu razgledati ostaci kupaonice velike gradske kuće koja je bila izgrađena oko 200. godine p. Kr., a kasnije je premodelirana. Bogatstvo gradskog načina života rimskog Verulamiuma ogleda se u samoj veličini te kuće koja je imala barem 20 prostorija sa izgrađenim sustavom centralnog grijanja ispod podova. U Verulamiumu je bio instaliran jedan od prvih sustava takvog grijanja u Britaniji i poznat je pod nazivom hipokaust, odnosno, radi se o dovođenju toplog zraka ispod podova i kroz zidove zgrada pa su u tu svrhu podovi bili podignuti na stupove od cigle, dok je sam hipokaust bio prekriven mozaikom. Iskapanja hipokausta s mozaikom započela su 1930. godine, a za javnost je otvoren 2002. godine.

Ostatci rimskog kazališta

Suzana Jagic
About Suzana Jagic (14 Articles)
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je povijest i geografiju. Magistarski rad obranila je 2008. na Poslijediplomskom znanstvenom studiju hrvatske povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorski rad s temom Prosvjetna politika u osnovnome školstvu Hrvatskog zagorja 1918. – 1941. obranila je 2012. godine. Radila je u OŠ Vidovec, a od 1996. radi u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu kao učiteljica povijesti (geografije). Godine 2007. napredovala je u zvanje učitelja mentora, a 2012. stekla je napredovanje u učitelja savjetnika. Aktivna je u radu Županijskog stručnog aktiva učitelja povijesti i posebice dodatnom radu povijesne skupine koju vodi u školi i s kojom je postigla dobre rezultate na županijskoj i državnoj razini. U svom radu primjenjuje suvremene nastavne metode kojima obrađuje raznovrsne teme iz zavičajne i opće povijesti ponajviše kroz projektnu i terensku nastavu. Voditeljica je i istraživačke sekcije koja djeluje u sklopu školske učeničke zadruge Ivančica. Sudjelovala je na više seminara, znanstvenih i stručnih skupova na županijskoj, međužupanijskoj, državnoj i međunarodnoj razini, a na nekima je održala predavanja i radionice. Jedan je od organizatora stručnog skupa koji je bio održan povodom 170. obljetnice školstva u Ivancu u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Zagrebu.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*


This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.