Novo:

Varaždinske Toplice – terenska integrirana nastava

Primjer iz prakse

Sa učenicima petih razreda OŠ I. K. Sakcinskog u Ivancu i PŠ Salinovec (ukupno 117 učenika) organizirana je 29. travnja 2008. g.  terensko integrirana nastava u Varaždinskim Toplicama. Nastava je organizirana nakon obrađene kataloške teme Rimski svijet. Projekt je proveden pod geslom: „Nasljeđe zavičaja – zalog budućnosti“, a obuhvatio je arheološki lokalitet, Rimske igre i tradicijsku kuću s etnografskom zbirkom.

Mjesto održavanja terenske nastave bili su Arheološki park Aquae Iasae i tradicijska kuća u Varaždinskim Toplicama. Pripremu i organizaciju terenske nastave vodile su dipl. arh. Spomenka Vlahović, ravnateljica Zavičajnog muzeja Varaždinske Toplice i učiteljice povijesti prof. Suzana Jagić i prof.  Sonja Poljak. U pripremu nastave uključili su se i učitelji hrvatskog jezika, prirode, geografije i tjelesno zdravstvene kulture.

Nastavom su obrađene sljedeće teme:

  • Kulturno – povijesna baština zavičaja,
  • Rimske igre,
  • Topografska karta,
  • Prirodna obilježja prostora,
  • Uporaba pridjeva u opisivanju vanjskog prostora uz   poštivanje pravopisnih pravila.

Priprema je sadržavala određivanje ciljeva i zadataka te radni listić iz svakog od navedenih predmeta. Ciljevi i zadatci za povijest bili su sljedeći:

  • utvrđivanje i proširivanje stečenog znanja kataloške teme Rimska  Republika i Carstvo s naglaskom na svakodnevni život na prostoru današnje Hrvatske u antičko doba
  • produbljivanje znanja iz zavičajne povijesti
  • usvojiti pojmove tradicijska kuća i etnografska zbirka
  • razvijanje osjećaja za kulturno – povijesnu baštinu i ocjenjivanje njezine važnosti
  • razvijanje interesa za predmet i želje za stjecanjem novih znanja
  • vježbanje timskog rada

Iz predavanja o arheološkom lokalitetu kojeg je održala  dipl. arh. Spomenka Vlahović, učenici su saznali da su prvi stanovnici toga prostora bili Iliri, točnije panonsko pleme Jasa koji su nastanjivali mjesta gdje je postojao lječilišni element (sumporna voda, blato i slično). Naselje Jasa sačinjavale su drvene kolibe obložene  prućem i blatom, a termalnu vodu koristili su za higijenu, u kulturne i medicinske svrhe. Početkom nove ere, dolaskom Rimljana,  započinje novo razdoblje naselja upravo zbog izvora sumporne termalne vode. Topla voda  izvirala je na močvarnom području čiju su strukturu Rimljani učvrstili balvanima te počeli graditi bazen od blokova kamena travertina. Prvi slojevi rimskog društva koji su počeli razvijati grad Aquae Iasae bili su legionari. Naime, ubodne rane od mačeva i sličnog oružja kojima su bili skloni vojnici dobro su se liječile ljekovitim blatom i sumpornom termalnom vodom.  Od II. do IV. stoljeća razdoblje je ekspanzije graditeljske strukture u Aquae Iasae. Obnova, proširivanje i modernizacija grada učinjene su u III. stoljeću za vladavine cara Konstantina I. U arheološkim iskapanjima na lokalitetu pronađeni su brojni ostatci, primjerice dijelovi mačeva, štitova, noževa, britvi, carskog novca (bacanje u bazen za sreću), građevina poput hramova Kapitolijske trijade, najveće količine prikaza nimfi (veza s legionarima), odlično sačuvan pločnik (većina ploča od mramora) iz II. stoljeća. Najvredniji nalaz kip je božice Minerve iskopan 1967. godine. Minervu krasi legionarski šljem, bakreno koplje i štit, a kao specifičnost je da na prsima nosi glavu žene koja umjesto kose ima zmije (znak ljekarništva). Kip Minerve  nastao je u II. stoljeću u Ptuju, a dao ga je izraditi vijećnik kao zavjetni dar za ozdravljenje. Osim terma na arheološkom lokalitetu nalazi se i bazilika, građena od I. do IV. stoljeća. Prihvaćanjem kršćanstva bazilika je dobila sakralni karakter i na građevinu je stavljen posvetni križ. Kroz baziliku prolazilo se u vježbalište, terme i svlačionice. Specifičnost toga prostora su freske koje svjedoče i o bogatstvu građana Aquae Iasae. Kemijske analize boja s jedne freske koja na plavoj površini prikazuje cvijet sa bijelim laticama, pokazale su da (egipatsko) plava boja sa freske potječe od školjke iz Egipta otkuda je trgovačkim vezama dospjela u grad Aquae Iasae. U IV. stoljeću grad je zapaljen u seobama naroda, a zahvaljujući slojevima sedre koja nastaje taloženjem sumporne vode, dobro je očuvan te omogućuje nova istraživanja i otkrića danas s ciljem vraćanja u prijašnje povijesno stanje i prezentaciju javnosti.

Nakon odslušanog predavanja učenici su pristupili rješavanju ranije pripremljenih radnih listića. Radni listić za povijest sadržavao je sljedeća pitanja i zadatke:
a. U kojem vremenskom periodu su Rimljani sagradili antičko naselje Aquae Iasae u Varaždinskim Toplicama?
b. Koje je ilirsko pleme živjelo na tom prostoru prije dolaska Rimljana?
c. Tko je prvi zaslužan za podizanje i osnivanje antičkog naselja?
d. Navedi nazive rimskih božanstava čiji hramovi su ostali sačuvani do danas u Toplicama?
e. Domaća zadaća: izradi mali foto-album  ili plakat o arheološkom nalazištu Aquae Iasae – sakupi razglednice, fotografije s terena, isječke iz novina i slični slikovni materijal, napravi kratke bilješke o pojedinim građevinama i lokalitetu, nacrtaj izgled mjesta (nekad – danas).

Učenicima najzanimljiviji dio terenske nastave bile su Rimske igre, provedene nakon kraće pauze.

Rimska igra OMILLA sastoji se od jednog pravilnog kruga u koji bi svaki igrač po redu ubacivao ORAH ili više njih.

Rimska igra POVLAČENJE UŽETA  nastala je kao zabava djeci i za odrasle i to kao igra ispitivanja tjelesne snage. Prvi puta je arheološki otkrivena u Sakari gdje je ostala zabilježena zajedno sa kratkim popratnim tekstom. Bila je omiljena i kod vježbi boraca atleta.

Rimska igra ORCA sastojala se od jedne rimske amfore u koju bi igrač ubacivao ORAHE. Pobjednik bi bio onaj koji bi ubacio sve orahe u amforu bez da je jednom promašio otvor amfore.

Na kraju terenske nastave učenici su razgledali tradicijsku kuću i etnografsku zbirku te se upoznali s pojmovima koji su im bili potrebni za rješavanje predviđenog radnog listića. On je sadržavao sljedeća pitanja:
a. Kada je tradicijska kuća nastala i od kojeg je materijala sagrađena?
b. Od čega se sastoji krov tradicijske kuće u Varaždinskim Toplicama?
c. Opiši što se nalazi u njezinoj unutrašnjosti!
d. Što je etnografska zbirka, na što se ona odnosi i čemu služi u sklopu Zavičajnog muzeja Varaždinske Toplice?
e. Zašto je tradicijska kuća danas pod visokom zaštitom Ministarstva kulture Republike Hrvatske?
f. Znaš li možda za sličan primjer takve kuće ili slične etnografske zbirke u svom zavičaju? Jesi li možda negdje  vidio nešto slično?
g. Bismo li ovu tradicijsku kuću u Varaždinskim Toplicama mogli smjestiti u kategoriju eko-kuća? Što misliš zbog čega?

Terenska nastava u Varaždinskim Toplicama zaokružena je igrom spajanja točaka, analizom stripa o povijesti Toplica (materijale nam je pripremio Zavičajni muzej Varaždinske Toplice), provjerom domaće zadaće te postavljanjem izložbe u holu škole kojom je ujedno obilježen i Međunarodni dan muzeja 18. svibnja.

Suzana Jagic
About Suzana Jagic (15 Articles)
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je povijest i geografiju. Magistarski rad obranila je 2008. na Poslijediplomskom znanstvenom studiju hrvatske povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorski rad s temom Prosvjetna politika u osnovnome školstvu Hrvatskog zagorja 1918. – 1941. obranila je 2012. godine. Radila je u OŠ Vidovec, a od 1996. radi u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu kao učiteljica povijesti (geografije). Godine 2007. napredovala je u zvanje učitelja mentora, a 2012. stekla je napredovanje u učitelja savjetnika. Aktivna je u radu Županijskog stručnog aktiva učitelja povijesti i posebice dodatnom radu povijesne skupine koju vodi u školi i s kojom je postigla dobre rezultate na županijskoj i državnoj razini. U svom radu primjenjuje suvremene nastavne metode kojima obrađuje raznovrsne teme iz zavičajne i opće povijesti ponajviše kroz projektnu i terensku nastavu. Voditeljica je i istraživačke sekcije koja djeluje u sklopu školske učeničke zadruge Ivančica. Sudjelovala je na više seminara, znanstvenih i stručnih skupova na županijskoj, međužupanijskoj, državnoj i međunarodnoj razini, a na nekima je održala predavanja i radionice. Jedan je od organizatora stručnog skupa koji je bio održan povodom 170. obljetnice školstva u Ivancu u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Zagrebu.