Prikaz povijesnog dokumentarnog filma suradničkim učenjem

film_radic

Mediji su prisutni u školama i učenici ih, kao primjenu novog nastavnog sredstva ili izvora, rado prihvaćaju. Povijesni dokumentarni film je važan društveni i politički dokument vremena koji obrađujemo te je učenicima zanimljiviji od udžbenika jer ih više usredotočuje na događaje, važne osobe, postignuća u znanosti i tehnologiji te promjene načina života i rada. Iz toga proizlaze razlozi zašto treba povijesne dokumentarne filmove prikazivati na satu povijesti. Prije svega film pomaže učenicima razviti osjećaj za mjesto i razdoblje koje učimo, daje osjećaj neposrednosti i konkretnosti jer se učenici osjećaju kao ”promatrači” tadašnjih događaja. I što je najvažnije, daje im uvid u iskustva, razmišljanja, osjećaje i stavove ljudi koji su izravno bili uključeni  u određeni događaj ili povijesnu pojavu.

Moramo priznati kako još uvijek svi učenici aktivno ne sudjeluju u nastavi, ne odgovaraju na pitanja ili se ne uključuju u razgovor. Mnogi učenici pasivno prate gradivo, na pitanja nastavnika odgovaraju nedovoljno ili uopće ne odgovaraju. Stoga je stalna težnja svih učitelja obogaćivati nastavu ”malim” promjenama – uvođenjem novih strategija.

Suradničko učenje obogaćuje nastavu pa učenje postaje učinkovitiji proces, a znanje trajnije. Učenici imaju osjećaj da su aktivni, osjećaju sigurnost i poticaj u svom radu, novo znanje povezuju s onime što već znaju, a u komunikaciji s drugima izlažu svoja znanja i spoznaje te sudjeluju u raspravi.

NAČELA SURADNIČKOG UČENJA

Cilj suradničkog učenja je kod svih učenika uspostaviti aktivnu intelektualnu povezanost s predmetom učenja. Stoga, nema nastave bez zadanog vremena za individualno razmišljanje, bez razmjene misli u paru ili manjoj skupini prije prezentiranja pred cijelim razredom i bez osobne odgovornosti. Svaki učenik mora biti spreman za prezentaciju s napomenom da nikada ne dobijemo sve učenike.

Da bismo što većem broju učenika omogućili da aktivno sudjeluju na satu, možemo primijeniti jednostavno i djelotvorno nastavno načelo koje su autori nazvali :” razmisliti – razmijeniti – prezentirati”. ( Brüning/Saum, 2008.,15 )

Ovaj trolist pokazao se uspješan u mom radu prošle i ove školske godine na satu povijesti. Strategija suradničkog učenja sastoji se od 3 faze.

RAZMISLI – svaki pojedini učenik mora samostalno, aktivno proraditi ponuđeni sadržaj i individualno ga ugraditi u svoju osobnu mrežu znanja. Novo znanje se povezuje s postojećim znanjem i iskustvom. Učenici su dobili u paru pitanja na klupu sa zadatkom da prepišu tih 5 pitanja u bilježnicu.

  1. Samostalno razmisli i zapiši u bilježnicu što ti je najvažnije u filmu. Objasni zašto ti je baš to najvažnije.
  2. Razmisli i zapiši u bilježnicu koja svoja dosadašnja znanja možeš povezati s temom.
  3. Napiši kojih se iskustava prisjećaš.
  4. Navedi koji se osjećaji javljaju u tebi nakon filma i objasni zašto se tako osjećaš.
  5. Zapiši svoje vlastito stajalište o temi ili filmu. Objasni zašto tako misliš.

Za individualni rad treba odrediti zadano vrijeme 5-7 minuta i prekinuti ga jer će dopuniti u sljedećoj fazi.

  1. RAZMIJENI – ova faza potiče promišljanje i pozitivnu komunikaciju (čitaju i objašnjavaju svoje komentare, pažljivo slušaju ostale, postavljaju pitanja, dogovaraju se i usuglašavaju stavove).

Faza razmjene ima središnje značenje za proces učenja jer učenici izgrađuju svoje komunikacijske vještine i iznova aktiviraju i mijenjaju vlastitu mrežu znanja (proturječja, ispravljanje, proširivanje svog znanja).

Nakon individualnog rada razmjenjuju svoje mišljenje s mišljenjima drugih učenika i usuglašavaju stavove koje voditelj grupe piše na poseban papir prilagođen za prezentaciju pred cijelim razredom. Prekida se faza razmjene nakon 10 minuta i tako ostaje 10 minuta za posljednju fazu – fazu prezentacije.

  1. PREZENTIRAJ – učenici iznoseći svoje rezultate i slušajući rezultate drugih skupina mogu ih usporediti, ispraviti i proširiti.

Predstavnik svake grupe ( svaki put mora biti drugi učenik ) čita i objašnjava odgovore pred razredom.

Sva pitanja su esejskog tipa jer nema unaprijed smišljenog rješenja već učenici pokazuju svoj uvid u neku temu ili razdoblje, testiraju se njihove sposobnosti da razluče što je bitno, interpretativne vještine te sposobnost da maštovito proniknu u prošlost i razviju priču spremni za raspravu. ( Stradling, 2003., 203 )

NASTAVNI FILM ”BANSKA HRVATSKA” ( 1883.-1903. )

Evo konkretnih učeničkih odgovora na 1. pitanje što im je najvažnije u filmu i zašto.

  • borba za jezik, teritorij i kulturu hrvatskog naroda zbog budućnosti hrvatskog jezika, tj. naše sadašnjosti
  • Khuenova vladavina u Hrvatskoj zbog pokušaja uvođenja mađarizacije, ali i procvata kulture i umjetnosti
  • pokušaj mađarizacije Hrvatske što je izazvalo buđenje nacionalne svijesti i protumađarski pokret
  • položaj Hrvatske prije, tijekom i poslije Hedervaryjeva banovanja jer su se događali sukobi s Mađarima i Srbima
  • Khuenov odlazak jer je to pogodovalo Hrvatskoj zbog ukidanja mađarizacije
  • Khuenovo banovanje jer je 20 godina ”bičevao” Hrvatsku da bi postala mađarskom provincijom
  • Stjepan Radić i paljenje mađarske zastave 1895. g. jer da nije bilo tog događaja, možda, danas ne bi postojao ni hrvatski jezik
  • protumađarski nemiri zbog dvojezičnih grbova na mađarskom i hrvatskom jeziku koji će postati nijemi grbovi poslije demonstracija.

Na 2. pitanje s kojim znanjem možeš povezati film odgovori su:

  • s pojavom političkih stranaka u Hrvatskoj: narodnjaka, unionista i pravaša
  • s preporodnim dobom u Hrvatskoj kada je mađarizacija djelovala pozitivno na buđenje nacionalne svijesti Hrvata
  • sa Stjepanom Radićem kao znamenitim hrvatskim političarom kojeg smo učili još u 4. razredu
  • sa željom za ujedinjenjem hrvatskih zemalja koja je osobito naglašena od Hrvatskog narodnog preporoda
  • s Hrvatskim narodnim preporodom, Austro-Ugarskom, Nagodbama, ukidanjem kmetstva, dualističkom monarhijom još od 1102. g., s personalnom unijom s Mađarima
  • s Domovinskim ratom zbog ratovanja Srba i Hrvata.

Na 3. pitanje kojih se iskustava prisjećaš bilo je najmanje odgovora. Oni učenici koji su naveli enciklopediju i ”neke”  knjige, nemaju ništa konkretno pa se pretpostavlja da ništa ni nisu čitali o toj temi. Kao i učenici koji spominju TV kalendar, filmove , dokumentarce ili referate iz povijesti bez primjera.

  • prisjećamo se lika A. Starčevića i S. Radića na novčanicama
  • posjete Markovom trgu u Zagrebu i spomeniku banu Jelačiću
  • spaljivanja zastava suprotnih timova na sportskim terenima danas.

U 4. pitanju koji su se osjećaji javili u tebi nakon filma i zašto naglasak je na emocijama koje su uvijek sastavni dio učenja pa je važno za učenike da se usredotoče na svoje emocije pri učenju. Razumijevanje dobiva smisao i značenje uključivanjem emocija u proces učenja jer upravo emocije dokazano potiču razumijevanje i pamćenje. ( Brüning/Saum, 2008., 86 ) Osjećaji, iskustva i znanje učenika traže da se učenici osobno snažnije uključe u tu temu jer najprije trebaju dobro razmisliti što mogu dovesti u vezu sa sadržajem filma. Zatim to zabilježiti u bilježnicu i pripremiti se za raspravu u skupini. Dodatno esejsko pitanje zašto se tako osjećaju navikava učenike da razmisle o osjećaju koji ih obuzima, izraze taj ili te osjećaje i prokomentiraju ih dovodeći u vezu sa sadržajem teme, tj. filma.

Svi učenici su izrazili svoj osjećaj, a samo vrlo mali broj učenika nije objasnio zašto se tako osjeća.

  • tuga, ljutnja i razočarenje što Hedervary kao hrvatski ban nameće mađarski jezik
  • ljutnja što se Hrvati nisu mogli oduprijeti Mađarskoj, i što je ban prenio hrvatske spise iz Zagreba u Budimpeštu koje je vratio Jelačić
  • zabrinutost zbog razjedinjenosti hrvatskog naroda, a trebalo je da svi žive zajedno, kao danas, u jednoj državi
  • briga zbog buna i prosvjeda naroda, ali i radost što se hrvatski narod borio za hrvatski jezik i domovinu
  • ozbiljnost i odgovornost jer se bore za hrvatski jezik
  • radost što mladi umjetnici mogu pokazati svoja umijeća u svim područjima
  • sreća zbog hrabrosti studenata koji su 1895. g. spalili mađarsku zastavu na Jelačićevu trgu
  • radost i smijeh zbog smiješnih karikatura i rečenica (dolazak normalan, odlazak naglavačke; udarac nogom u stražnjicu što je ban poslije poricao)
  • iznenađenje i znatiželja zbog protumađarskih pokreta u Zagrebu i novih događaja o kojima još nismo ništa čuli ili učili
  • ponos što se hrvatski narod borio za svoja prava.

5. pitanje napiši i objasni svoje stajalište o filmu pokazuje da učenici nemaju iskustva s takvim načinom rada: iznijeti svoj stav o gledanom i objasniti zašto tako misle. Morali smo porazgovarati i objasniti što je to stajalište o nečemu kako bi uopće mogli napisati. Naglasili smo da izdvoje i objasne zašto im je film pozitivan, koristan, poučan ili zanimljiv, ali isto tako mogu slobodno objasniti što im se nije svidjelo, tj. zašto im je negativan.

Većina učenika izdvaja pozitivno stajalište:

  • film je zanimljiv jer slikovito prikazuje banov odlazak udarcem nogom u stražnjicu; govori o staroj hrvatskoj prošlosti; zbog borbe Hrvata za svoja prava i svoj jezik
  • poučan jer smo vidjeli da se Hrvatska mogla sama brinuti o sebi tako da ban Mađar nije ni trebao dolaziti u Hrvatsku
  • shvatili smo da nikoga ne treba prisiljavati na tuđi jezik jer svatko priča svoj materinji jezik i voli ga više od tuđeg; smiješno je kako su dvojezični grbovi postali ”nijemi” grbovi
  • upoznali smo kulturni razvoj Hrvatske, vidjeli način odijevanja ljudi i slušali glazbu onog doba uz umjetničke slike
  • mi smo na strani pobunjenih Hrvata jer da njih nije bilo, ne bi bilo ni Hrvatske.

Manje je negativnih stajališta.

  • film nam je dosadan zbog previše informacija i godina, previše je rasprava i detalja
  • nije zanimljiv jer govori samo jedna osoba
  • ne sviđa nam se mađarska drskost, tj. nametanje mađarskog jezika i uskraćivanje Hrvatima pravo na svoj jezik
  • Ugarska ne poštuje Hrvatsko-Ugarsku nagodbu i ban podmićuje zastupnike u Hrvatskom saboru, nameće mađarski jezik u urede, škole i željeznice.

Dva posljednja stava mogu se uvrstiti u pozitivno stajalište jer su učenici uočili negativnosti i ne odobravaju ih.

U fazi prezentacije rezultata cijelom razredu ukazuje se prvenstveno na vrlo uspješne odgovore, dopunjava nepotpune i nastoji drugi put izbjeći odgovore bez objašnjenja slušajući objašnjenja učenika u razredu i učeći na dobrim primjerima.

Bitno je da svi učenici čuju rezultate – razmišljanja – svih skupina jer tako dopunjuju ili ispravljaju svoje odgovore.

ZAKLJUČAK

Primjena medija na satu povijesti  – povijesnog dokumentarnog filma – je veliko osvježenje za učenike i izazov za učitelje. Cilj je osmisliti takve nastavne aktivnosti koje će zainteresirati i aktivirati gotovo sve učenike. Oni nesvjesno, ustvari, postaju mali povijesni ”istraživači”. Gledajući film samostalno bilježe glavne točke komentara i situacije koje su na njih ostavile dojam. Zatim raspravljaju o svojim odgovorima – sažecima – u malim skupinama i stvaraju zajednički sažetak. Razmjena je najvažnija faza suradničkog učenja jer raspravljaju u skupini o različitim stavovima  i što je vrlo bitno, usuglašavaju ih. Također uočavaju i pronalaze razlike i sličnosti s udžbenikom. Prezentacija svakog predstavnika skupine pred razredom je neophodna jer tako uspoređuju, dopunjuju i proširuju svoje znanje.

Suradničko učenje u nastavi pridonosi kasnijem uspjehu učenika-čovjeka u životu odraslih. Razvijene socijalne vještine omogućuju poslovni uspjeh, a ne školske ocjene. Suradničko učenje u nastavi uči učenike timski rješavati određene zadatke što  je preduvjet uspješnosti u poslu. Ipak, timski rad ne isključuje individualni jer svatko mora učiti i sam. Svaki učenik mora osobno preraditi ponuđene informacije i aktivno ih ugraditi u svoje znanje.

LITERATURA

  1.  Robert Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb, 2003.
  2. Ludger Brüning/Tobias Saum, Suradničkim učenjem do uspješne nastave – Kako aktivirati učenike i potaknuti ih na suradnju – Naklada Kosinj, Zagreb, 2008.

[learn_more caption="Napomena" state="open"] Clanak govori o primjeni nastavnog filma u 7. razredu osnovne skole na satu povijesti suradnickim ucenjem. Objavljen je u casopisu Dijete, skola, obitelj br. 30, Zagreb, 2012., str. 29 – 31.[/learn_more]

Slavica Cosic
Kratka biografija autora:

Gimnaziju i Pedagošku akademiju završila sam u Osijeku – grupu hrvatski jezik i povijest. Kraće vrijeme sam radila u Donjem Svilaju i Gunji, u Laslovu 12 godina, i od 1986. do 2012. u OŠ Vladimir Nazor Čepin, prvo na mjestu nastavnice hrvatskog jezika, a zatim učiteljice povijesti. Godinama objavljujem stručne članke iz prakse u postojećim časopisima i novinama: Život i škola, Povijest u nastavi, Napredak, Metodika, Zrno, Profil akademija, Školske novine.

Kljucne rijeci: , , , ,
Objavljeno u: Nastava povijesti

Leave a Reply