Martin Luther (10.11.1483.-18.2.1546.)

Lutherov portret nastao nakon njegove smrti (oko 1580.g. naslikao Lucas Cranach der Jungere)

Hans Luther, njemački rudar u rudniku bakra, kao otac je želio za svoje dijete samo najbolje i nadao se da će sin Martin jednoga dana postati pravnik. Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja budući vjerski reformator Martin Luther zaista je upisao studij prava na sveučilištu u Erfurtu, ali ga je ubrzo i napustio što je šokiralo njegova oca. Umjesto blistave karijere njegov se sin 1507. odlučio zarediti u prosjački red augustinaca i studirati teologiju, koju je diplomirao 1509. godine. Već dvije godine kasnije postao je profesor u Wittenbergu i propovjednik koji je odlično poznavao Bibliju, posebice Pavlove poslanice.

Vise ›

Kljucne rijeci: , , ,
Objavljeno u: Svjetske ličnosti, Životopisi

Martin Luther i njegov (ne)mir s Bogom

Martin Luther

Rođen 10. studenog 1483. godine u Eislebenu u Njemačkoj, u neplemićkoj obitelji seljačkog podrijetla, strogo odgojen što je u ono vrijeme bilo normalno i opće prihvaćeno. Kao četrnaestogodišnjak, 1497. godine, odlazi na školovanje u Magdeburg. U Magdeburgu pohađa godinu dana katedralnu školu na kojoj su poučavala ‘Braća zajedničkog života. ‘Braća zajedničkog života’, iako ne toliko poznati duhovni pokret, bio je vjerojatno najduhovniji i najpozitivniji pokret toga doba koji je visoko cijenio i sustavno proučavao Sveto Pismo, te tako izvršio veliki ‘biblijski’ utjecaj na mladog Luthera.

Vise ›

Kljucne rijeci: , , , ,
Objavljeno u: Svjetske ličnosti

Katarina Kosača Kotromanić

Portret kraljice Katarine Kosača Kotromanić, nepoznatog renesansnog talijanskog majstora

Blažena Katarina Kosača Kotromanić rođena je u Blagaju  blizu Mostara kao vjerojatno prvo dijete humskog vojvode Stjepana Vukčića  Kosače i Jelene Balšić. Točna godina rođenja ove pretposljednje bosanske kraljice  nije točno utvrđena u povijesnim izvorima, pa se pretpostavlja da je to bilo  između 1424. i 1426. godine. Katarinin otac Stjepan bio je jedan od  najuglednijih velikaša srednjovjekovne Bosne i vlasnik mnogobrojnih posjeda na  teritoriju današnje Hercegovine, ali i Bosne, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.  Buduća je bosanska kraljica prvih dvadesetak godina života provela uglavnom u  rodnom Blagaju s roditeljima, a kada se 1446. udala za prijestolonasljednika  bosanskog kraljevstva Stjepana Tomaša Kotromanića, najveći dio vremena  provodila je na kraljevskom dvoru u Kraljevoj Sutjesci. Vise ›

Kljucne rijeci: ,
Objavljeno u: Bosansko-hercegovačke ličnosti, Povijest BiH, Životopisi

Slomljena Osovina (6) – razvoj NOP-a u Dalmaciji nakon kapitulacije Italije

NB-3 u viškoj luci proljeća 1944.

9. razvoj NOP-a u Dalmaciji nakon kapitulacije Italije

Usprkos četvrt godine teških borbi nakon kapitulacije Italije NOVH u promatranom prostoru uspijeva prikupiti ogromnu količinu talijanskog ratnog materijala, osloboditi velik dio regije i značajno povećati svoj formacijski sastav. Prva su dva procesa već opisana, te preostaje pregled stvaranja novih, odnosno obnove rasformiranih postrojba NOVH u razdoblju rujan-listopad 1943. godine. Značajan doprinos razvoju NOP-a u promatranom periodu dalo je i II. zasjedanje ZAVNOH-a kojim se nastavila definicija političke platforme kao ishodišta narodnooslobodilačke borbe hrvatskog naroda.

Vise ›

Kljucne rijeci: , , , ,
Objavljeno u: Drugi svjetski rat, Hrvatska u Drugom svjetskom ratu

Slomljena Osovina (5) – njemačke operacije u Dalmaciji

ssmatej

7. njemačke operacije u Dalmaciji, rujan 1943. – siječanj 1944.

Sudar njemačkih i partizanskih snaga u Dalmaciji donio je četiri mjeseca izuzetno teških i krvavih borbi u kojima su se dalmatinski partizani, njih ¾ „zelenih“, pokazali dostojnim protivnicima u borbi prekaljenim i dobro opremljenim njemačkim postrojbama. Njemački glavni zapovjednik grupe armija „F“, feldmaršal Weichs, u izvješću Vrhovnom zapovjedništvu od 1. studenog 1943. piše kako su „…borbene akcije… …izgubile karakter gerilskog rata…“, nastavljajući time da „…u ovom trenutku glavna opasnost prijeti iz Hrvatske…“, a zaključuje kako „…polazna točka koja je presudna za rat, a time i polazna točka za angažiranje protumjera, bila je i ostaje – Hrvatska…“[1].

Vise ›

Kljucne rijeci: , , , , ,
Objavljeno u: Drugi svjetski rat, Hrvatska u Drugom svjetskom ratu